Ni energetske zavisnosti, ni bezbednosti: Koliko Srbija uvozi nafte i gasa, i koliko sve to plaća?

U svetu koji oblikuju kako klimatske promene, tako i geopolitička previranja koja izazivaju energetske krize, Srbija je već godinama ranjivi uvoznik fosilnih goriva, koji nema niti energetsku nezavisnost, niti bezbednost
Ni energetske zavisnosti, ni bezbednosti: Koliko Srbija uvozi nafte i gasa, i koliko sve to plaća?
Foto: 021.rs
Kako pokazuju zvanični energetski bilansi koje objavljuje Republički zavod za statistiku, naše potrebe za sirovom naftom i prirodnim gasom se uglavnom podmiruju iz uvoza.
 
U poslednjih 10 godina, uvezena sirova nafta činila je 75 odsto, a uvezeni prirodni gas 85,5 odsto ukupnih raspoloživih energenata u Srbiji, piše Klima101.
 
Mada smo "maksimum" uvoza za sada dostigli 2022. godine, tokom energetske krize koju je pospešio rat u Ukrajini, u višegodišnjoj perspektivi, naša energetska zavisnost raste kada pričamo o nafti i prirodnom gasu.
Mada Srbija ima naftnu i gasnu industriju, sopstvena proizvodnja nikada nije bila dovoljna da podmiri potrebe naše termoenergetike, industrije, saobraćaja...
 
Uvoz na koji se oslanja naša država i naše društvo je bezuslovan: u ovom trenutku mi nemamo pristup nikakvim alternativama nafti i gasu, pa svaka potencijalna prepreka u uvozu postaje državna kriza i goruće političko pitanje.
 
Ali i van ovakvih perioda, naša zavisnost se oslikava i u ceni.
Naime, koliko trošimo na uvoz ne zavisi samo od naših potreba, već i od činilaca na koje nemamo nikakav uticaj - najpre od geopolitike i od svetskih tržišta.
 
To pokazuje i pregled prosečne godišnje cene koju smo od 2010. do 2025. plaćali za uvoz nafte i gasa. Nafta je bila najskuplja u godinama posle "Arapskog proleća", a najjeftinija u periodu od 2014. do 2016. godine, kada je njena globalno niska cena dovela i do kolapsa onih državnih ekonomija koje su svoje bogatstvo zasnivale na izvozu ovog energenta.
 
U međuvremenu, cena koju smo plaćali za gas bila je najveća 2022. godine, kada je rat u Ukrajini pospešio već postojeću energetsku krizu i izazvao ogromna previranja na evropskom tržištu.
 
Lekcija je jednostavna: ovi energenti su nam neophodni, ali smo bespomoćni kada je u pitanju cena koju za njih plaćamo. Cena koju moramo da platimo nije do nas - tako izgleda energetska zavisnost.
 
Koliko onda zapravo trošimo na uvoz nafte i gasa?
 
Odgovor je - mnogo. U poslednjih 10 godina, na uvoz nafte i gasa potrošeno je ukupno 21,8 milijardi dolara, kako pokazuju podaci o spoljnotrgovinskoj razmeni Republičkog zavoda za statistiku.
 
U pitanju je cena koju plaćaju najpre naše energetske kuće koje ova goriva kupuju, ali zatim i naša država, naša ekonomija, pa i svako od nas kao krajnji korisnik, ne samo grejanja i goriva, već i gotovo svih dobara čija cena zavisi od cene energije za njihovu proizvodnju i transport.
 
Trošak uvoza nafte i gasa samo 2022. godine, kada je bio dostigao rekordnih četiri milijarde dolara, bio bi dovoljan da se finansira ugradnja solarne elektrane na svaki pogodan stambeni krov u Srbiji.
 
Naravno, u pitanju nisu baš uporedive brojke - ali nije stvar ni samo u tome ko plaća i šta, već i kome. Dok od našeg uvoza zarađuju uglavnom inostrani izvoznici, od naše ugradnje kapaciteta obnovljivih izvora bi zarađivali, između ostalog, i naši (budući) radnici koji bi te kapacitete ugrađivali i održavali. Jedno je održavanje postojeće zavisnosti, a drugo je investicija u domaću ekonomiju.
Mada se solarna energija često shvata isključivo kao element rešenja u elektroenergetici, razvoj domaće, čiste energije – bila ona solar, vetar, geotermalna ili neki drugi oblik - dugoročno bi smanjio naše prohteve za uvozom fosilnih goriva. Nije stvar samo u napuštanju fosilnih goriva u korist čistih izvora, već u napuštanju tuđih fosilnih goriva u korist naših čistih izvora.
 
Uostalom, nije elektroenergetika jedini sektor u kojem je moguće, i neophodno osloboditi se fosilnih stega. Takozvana dekarbonizacija moguća je i u sektoru daljinskog grejanja, i u saobraćaju, pa i u industriji.
 
Drugim rečima, u svetlu geopolitičkih i energetskih kriza, pametno je postepeno napustiti goriva koja nas koštaju milijarde dolara godišnje, a u korist čistijih alternativa koje proizvodnju "sele" u naše dvorište, zaključuje Klima101.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

U ponoć počinje predizborna tišina

Predizborna tišina, uoči predstojećih lokalnih izbora u deset mesta, 29. marta, koje će pratiti domaći i međunarodni posmatrači, počinje večeras u ponoć i trajaće do završetka glasanja.

Istraga o Fejsbuk grupi "Ćerke i tate dopisivanje"

MUP je saopštio da je počeo proveru naloga na Fejsbuku "Ćerke i tate dopisivanje", za koji je prijavljena sumnja da služi za uspostavljanje neprimerene komunikacije između odraslih i maloletnih osoba.

DRI: Eliminisane duple stipendije studenata

Ministarstva prosvete i nauke su od školske 2024/25 promenili proces provere podataka i eliminisane su duple stipendije studenata, saopštila je danas Državna revizorska institucija (DRI).