Uklanjanje nemačke flote iz Dunava kod Prahova: Dokle je stigao ovaj zahtevni poduhvat

Posle više od osam decenija na dnu Dunava, potopljeni nemački brodovi kod Prahova postepeno se izvlače.
Uklanjanje nemačke flote iz Dunava kod Prahova: Dokle je stigao ovaj zahtevni poduhvat
Foto: Screenshot (Youtube/Euronews Serbia)
Godinu dana od početka izvlačenja potopljenih nemačkih brodova na Dunavu kod Prahova, radovi napreduju, ali ostaju jedan od najsloženijih i najrizičnijih poduhvata u oblasti vodnog saobraćaja, piše RTS.
 
Reč je o olupinama koje su potopljene nakon Drugog svetskog rata, kada su nemačke snage, u nemogućnosti da svoju flotu provedu kroz Đerdapsku klisuru, potopile brodove na jednoj od najužih i najbržih deonica Dunava.
Vršilac dužnosti pomoćnika ministra za vodni saobraćaj i bezbednost plovidbe Vladimir Batalović ističe da je posao izuzetno zahtevan.
 
"Svakako jako kompleksan posao, mislim i građevinski, ali sa aspekta bezbednosti je jako, jako kompleksan", naglašava Batalović.
Najveći izazov predstavlja opasan teret koji se nalazi u potopljenim brodovima.
 
"S obzirom na to da se u njima nalaze mine, neeksplodirana ubojna sredstva, moramo da vodimo računa o bezbednosti, što nam je ovde prioritet", dodaje on.
 
Do sada je, prema njegovim rečima, uklonjeno sedam plovila, dok je uklanjanje osmog u pripremi, a čekaju se i povoljni uslovi za tu vrstu operacije. Radovi u velikoj meri zavise od prirodnih uslova.
 
"Prvo hidrološki, što se tiče dubine vode, temperature. Uvek je bolje da se radi u letnjim mesecima", objašnjava on, dodajući da trenutni uslovi često otežavaju rad roniocima.
 
Sam proces uklanjanja izuzetno je složen i odvija se u više faza. 
 
"Prvo treba locirati plovilo, onda poslati ronioce da vide da li ima neeksplodiranih ubojnih sredstava, onda demineri vrše svoj deo posla. Kada se to završi, onda se tek uklanjaju", ističe Batalović.
 
Postoji više načina uklanjanja olupina - od izvlačenja celog broda, preko sečenja i delimičnog uklanjanja, parcijalnog vađenja, do premeštanja na veću dubinu.
 
Trenutno je plovni put na tom delu Dunava značajno sužen, što predstavlja dodatni izazov za rečni saobraćaj. Kada se svi brodovi uklone, plovidba će biti značajno unapređena.
 
"Imaćemo plovni put u punom kapacitetu, što će značiti bržu i bezbedniju plovidbu", naglašava Batalović.
Da je reč o zahtevnoj deonici, potvrđuju i kapetani koji njome plove.
 
"Deonica je vrlo zahtevna i nije prijatna za plovidbu pošto je sužen plovni put, naročito kad je vodostaj nizak. Pravila su stroga - nema mimoilaženja i nema preticanja, tako da se mora sačekati brod koji je nizvodni", kaže kapetan Petar Đorđević.
 
U proces uklanjanja uključen je veliki broj stručnjaka, desetine ljudi su u poslu, a najrizičniji deo posla obavljaju ronioci i demineri. 
 
Prema planu, do 2027. godine trebalo bi da budu uklonjena sva 21 plovila, nakon čega sledi uređenje rečnog dna. Za ovu godinu planirano je uklanjanje još nekoliko brodova, najmanje sedam. Iako opasnost postoji, Batalović dodaje da do sada nije bilo incidenata.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Цонтесса

    12.04.2026 08:03
    A što smo čekali 80 godina?
  • emI

    12.04.2026 07:59
    Zašto to nije stavljeno na teret Nemačkoj da uradi?
    To su posledice njene “vrle” politike.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija