Koliko kolona će biti na izborima, a ko prelazi cenzus?

Dok je još uvek nepoznato kada će biti izbora, postavlja se pitanje kako će politički akteri izaći pred birače i ko ima najviše šanse da iskoristi političku krizu u kojoj se nalazi Srbija.
Koliko kolona će biti na izborima, a ko prelazi cenzus?
Foto: 021.rs
Politička scena Srbije ulazi u period u kojem svaka odluka može da utiče ne samo na predizbornu strategiju, već i na izborni rezultat i budući odnos snaga.
 
I dok se još uvek čeka odgovor na pitanje kada će građani na birališta i koje će izbore tada imati pred sobom, već sada se vodi druga, možda i važnija bitka – kako će politički akteri izaći pred birače i ko u ovom trenutku ima najveće šanse da kapitalizuje političku krizu iz prethodnih meseci?
 
Šta pokazuju najnovija istraživanja javnog mnjenja i zašto bi broj opozicionih kolona mogao da bude presudan za izborni ishod?
Srbija se priprema za vrelu političku jesen koju će, po svemu sudeći, obeležiti i izbori. Da li će biti samo predsednički ili će građani istovremeno birati i novi saziv parlamenta, jedno je od pitanja na koje još nema odgovora. Dok se vladajuća koalicija, nakon blokada, čini se, uspešno konsolidovala na terenu, opozicija se ponovo suočava sa starom dilemom – u koliko kolona izaći pred birače i koja bi formula donela najbolji rezultat?
 
Za istraživače javnog mnjenja, računica je prilično jasna, piše Insajder.
 
"Samo jedinstvena lista front protiv Vučića ima šanse da bude konkurentna na tim izborima. Ako bi bilo više nekih lista, može lako u tom raspletu da se dobije situacija da ta studentska lista bude ubedljivo najjača partija u opoziciji, ali da ne može da s tim uradi ništa", ocenjuje programski direktor Demostata, Zoran Panović.
Panović misli da je gotovo izvesno da će vlast na izbore izaći objedinjena, budući da bi samostalan nastup SPS-a predstavljao preveliki politički rizik. Ipak, oko toga da li je jedinstvena opoziciona lista jedini put do boljeg izbornog rezultata ne postoji potpuni konsenzus. Deo istraživača smatra da bi i model sa više kolona mogao da bude održiv, ali samo ukoliko njihov broj ostane ograničen.
 
"Sve iznad tri izborne liste je pogubno. I za tri izborne liste je pitanje da li one mogu da ostvare taj željeni rezultat, ali postoji neka šansa. Više od tri, ja zaista mislim da nema nikakve šanse i da u tom slučaju SNS ostvaruje relativno ubedljivu pobedu", smatra istraživač na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Andrej Ševo.
 
Da ovakve procene imaju uporište u istraživanjima javnog mnjenja, pokazuje i poslednje istraživanje agencije Faktor plus. Prema tim podacima, SNS bi osvojio 47 odsto glasova, dok bi studentska lista bila druga politička snaga sa podrškom od preko 30 procenata.
 
Cenzus bi, prema ovom istraživanju, prešli još SPS sa pet odsto, Proevropska lista sa 4,5 odsto, koalicija oko Narodnog pokreta Srbije sa 3,8 odsto i pokret Mi – Snaga naroda sa tri odsto. Istovremeno, pojedine opozicione opcije ostale bi ispod izbornog praga, što dodatno otvara pitanje koliko bi rasipanje glasova na veći broj kolona moglo da utiče na konačan izborni rezultat.
 
Zoran Panović kaže - moguće rešenje za komplikovane odnose unutar blokova krije se u starom, pragmatičnom pravilu političke trgovine.
 
"Postoji u politici jedno zlatno pravilo, to je samo pet slova koje, koje čine jednu reč, to je kvota ili kvote. Kvote i kvota rešavaju mnoge probleme", objašnjava.
 
Ali, da bi takav model doneo i rezultat, građani moraju da vide i jasnu promenu u ponašanju stranačkih lidera, apeluje Andrej Ševo.
 
"Ukoliko oni ne prikazuju ozbiljnost i ukoliko se oni ne ponašaju na način koji odražava jedinstvo, rešenost, entuzijazam, ja mislim da ljudi za njih neće glasati", ističe Ševo.
 
U tom kontekstu, parcijalni potezi, poput odluke Zeleno-levog fronta da se ne pridruži opozicionim platformama, već samo podrži studente, za analitičare su kontraproduktivni ako to ne urade sve opozicione partije.
 
"Međutim, koliko ja vidim, opozicija neće to činiti, makar ne ova proevropska. Samim tim, ja mislim da je i od ZLF-a nesuvislo da u tom slučaju podržava studente i ne izlazi na izbore. Moj savet bi im bio da se i oni uključe u tu koaliciju", dodaje Ševo.
Pored matematičkih kalkulacija i slaganja kvota, ključ uspeha leži u tome ko će uspeti da motiviše birače. Zoran Panović ukazuje na grupu građana koja se u javnosti retko pominje, a koja na kraju, kaže - određuje konačni izborni rezultat.
 
"Studenti su bitni, penzioneri su bitni, ali suštinski izbore rešavaju sredovečni ljudi. A njih niko ne pominje. Ali sredovečni ljudi su bili suština tektonskih promena u Srbiji 2000. godine i 2012. godine", ukazuje Panović.
 
Na kraju, veliku ulogu u izbornom inženjeringu neizostavno igra i međunarodni faktor. Zapad u Srbiji pre svega traži predvidivu stabilnost i garancije da postignuti dogovori sa aktuelnom vlašću neće biti poništeni, zaključuje Panović.
 
Jesenji izbori zato će biti test legitimiteta za sve aktere. Ipak, veće pitanje od samog izbornog dana ostaje takozvano "treće poluvreme" – odnosno spremnost političkih stranaka da priznaju rezultate i izbegnu novu postizbornu krizu.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija