Tako je u nizu višegodišnjih najava, u junu ove godine došla poslednja da je moguć već od sledećeg marta, piše
Insajder.
Još od 2018. godine u izjavama zvaničnika tema obaveznog služenja vojnog roka se intenzivno pojavljuje kao nešto što će mlade ljude disciplinovati, a zemlju učiniti bezbednijom.
"Mi razmišljamo o tome da od 2020. ili 2021, kažem, razmišljamo, čekamo procene vojske i ministarstva finansija da li da idemo na tromesečni ili šestomesečni vojni rok, ali neću još ništa da obećavam, to zavisi od finansija naravno", rekao je te godine predsednik Vučić.
Vrlo brzo nakon ove predsednikove izjave, Ministarstvo odbrane je otpočelo sveobuhvatnu analizu o realnoj potrebi države za uvođenjem obaveznog vojnog roka, finansijama, te mogućim modalitetima realizacije. Tako se kasnije došlo do zaključka da sprovođenje neće ići glatko i da postoji puno problema u obezbeđivanju kapaciteta. Uprkos tome, od ideje se nije odustalo.
"Prvu klasu ja očekujem u jesen 2025. odnosno naša je ideja da obavezno služenje vojnog roka u trajanju od 75 dana počne u septembru 2025", izjavio je 2024. godine tadašnji premijer Miloš Vučević.
Konačne odluke u septembru nije bilo, pa je u ovoj godini došla nova najava predsednika Vučića: "U martu krećemo, pre toga će biti birokratske procedure a u martu idemo na odsluženje kratkog, vrlo kratkog vojnog roka za koji mislim da će doneti dobro muškarcima i mnogim devojkama".
Prema poslednjoj najavi služenje roka trajaće 75 dana i biće obavezno za muškarce od 19 do 27 godina, odnosno do 30 za one koji obavezu budu odlagali. Da li je uvođenje služenja vojnog roka neophodno zbog bezbednosti države.
"Već odavno je Srbiji neophodno uvođenje obaveznog vojnog roka, ali ne zbog globalnih pretnji i haotičnog stanja koje je zavladalo na globalnom nivou, nego pre svega zato što mi imamo jedno katastrofalno upravljanje vojnim sistemom i sistemom odbrane, što se najbolje vidi sa pravim egzodusom vojnika, svih profila, od profesionalnih vojnika do oficira i podoficira. Dakle, procene su neke da u poslednjih 10 godina preko 15.000 ljudi je napustilo sistem odbrane", za Insajder je izjavio Predrag Petrović iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.
Kako su i sami zvaničnici govorili tokom godina, stanje kasarni koje i dalje postoje u Srbiji je izuzetno loše, mnoge su oštećene tokom NATO bombardovanja, a obezbeđivanje hrane i drugih potrepština, kao i plata za regrute, veliki su teret za budžet. Iz Beogradskog centra za bezbednosne politike ističu da se jedno pitanje ipak, ozbiljno zapostavilo.
"Ono što se zanemaruje, zapravo, je da ono što je najteže, zapravo, obezbediti, a to su zapravo ljudski resursi, oficiri i podoficiri koji bi izvodili obuku. To je u potpunosti nestalo. Mi, dakle, nemamo kadrove koji su osposobljeni, koji znaju kako da sprovode obuku nad mladim ljudima koji nisu tu dobrovoljno, nego zato što im je to obaveza da se tu nađu i da budu pod vojnim režimom i vojnom obukom", dodaje Petrović.
Sveže iskustvo sa vraćanjem vojne obuke ima susedna Hrvatska koja je tu odluku donela u oktobru 2025. godine, a od marta ove godine prvi regruti već su na odsluženju. Profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti ocenjuje ipak da se s obzirom na kratak period služenja, obaveza ne može u potpunosti kvalifikovati kao vojni rok.
"Za početak, to uopšte nije vojni rok. To je ono što se zove temeljno vojno osposobljavanje, koje je sad završila prva generacija, i koje se sastoji samo od 60 dana, ono, zapravo u toku je prva generacija obuke, gde se dobijaju neka najosnovnija vojna znanja. I u Hrvatskoj i u Srbiji, to je projekat vladajućih stranaka, radi unutarnjepolitičkih razloga. Vučić želi ojačati svoj položaj, i jednostavno, sada, između ostalog, gura: vi imate 75 umesto 60 dana. HDZ je u Hrvatskoj najavio ovo temeljno vojno osposobljavanje još pre parlamentarnih izbora", za Insajder ocenjuje profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Robert Barić.
Sredstva za finansiranje uvođenja obaveznog vojnog roka u Srbiji predviđena su još u budžetu za 2024. godinu, a sa planiranjima se nastavilo i naredne godine. Kako se rok za konačno uvođenje stalno pomerao, menjale su se i procene o troškovima, ali je nepromenjeno ostalo da se za obezbeđivanje kapaciteta u svakoj budžetskoj godini predviđalo i trošilo i po nekoliko milijardi dinara.
OGLASI RADNO MESTO! Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar