Globalno zagrevanje izazivaće sve učestaliji toplotni stres: Kako prevazići vrućine?

Toplotni talasi postaju sve učestaliji i opasniji po ljudsko zdravlje, što je direktna posledica globalnog zagrevanja.
Globalno zagrevanje izazivaće sve učestaliji toplotni stres: Kako prevazići vrućine?
Foto: Pixabay
Globalno zagrevanje dostiglo je porast od 1.43 stepena Celzijusovih u maju 2026. Ako se ovaj tridesetogodišnji trend nastavi, do januara 2029. porašće za 1.5 stepeni Celzijusovih, piše Služba za klimatske promene Kopernikus.
 
Od posledica toplotnog udara u Evropi je 2003. preminulo preko 70.000 ljudi, a tokom toplotnog talasa ove godine taj broj do sada dostigao je 10.000.
Toplotni talasi opasna meteorološka pojava
 
Toplotni talasi nastaju kada se na nekom prostoru duže vreme zadrži polje visokog pritiska, pri čijem kretanju dolazi do dodatnog zagrevanja vazduha.
 
Vladimir Đurđević, profesor Fizičkog fakulteta u Beogradu naglašava da su toplotni talasi fenomen koji je normalan u atmosferi, a za naš region to znači da će biti malo značajnijeg dotoka toplog vazduha sa juga, a naročito sa područja severne Afrike.
Đurđević dodaje da je uzrok sve učestalijih toplotnih talasa globalno zagrevanje i da se zbog prekomernog ispuštanja ugljen dioksida povećava efekat staklene bašte.

 
Povećanje prosečne temperature na području Novog Sada od 1940. do 2025. godine
Foto: Copernicus Climate Change Service
 
"Očekujemo da će broj toplotnih talasa da poraste, da će oni da budu duži, da će da budu intenzivniji, i to je upravo ono što se dešava. Tako da poslednjih godina ta njihova povećana učestalost i dužina trajanja koja ih svrstava u te ekstremne ili jake toplotne talase, ovaj, je direktna posledica globalnog zagrevanja", ističe Đurđević.
Đurđević poručuje da su toplotni talasi opasna meteorološka pojava jer dovode do povećane smrtnosti i da je smrtnost tokom toplotnog talasa u junu ove godine znatno manja nego 2003. zbog pojačanog informisanja i edukacije građana o toplotnim talasima.
 
Dodatnom pogoršanju toplotnih talasa doprinosi efekat urbanog toplotnog ostrva. Efekat urbanog toplotnog ostrva odnosi se na to da je u urbanim sredinama temperatura veća zbog manjka zelenila, dok su velike površine grada pod zgradama i betonom. Ovom efektu doprinose i ljudske aktivnosti, kao što je vožnja automobila.
 
Zbog ove pojave i temperature u gradovima u proseku za čak i do 10 stepeni viša nego u ruralnim područjima, javlja se toplotni stres koji može izazvati zdravstene probleme kod građana, objašnjavaju podaci istraživanja Evropskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF).
 
Prosečna jačina toplotnih talasa u Srbiji od 1994. do 2024. godine
Foto: Projekat Extremes
 
Poseban problem predstavljaju noći kojima temperatura ne opada, zbog čega telo ne može da se oporavi od vrućine koju je doživelo tokom dana. Toplotni stres postaje sve duži, noći toplije, a ove pojave počele su se javljati i u regionima u kojima nikada pre nisu postojale, navodi se u istraživanju Službe za klimatske promene Kopernikus.
 
Toplotni stres doživljava čitav ekosistem, a značajno može uticati na biljne vrste i poljoprivredu, što može dovesti do opasnosti do suša i požara.
 
"U uslovima povišene temperature, otežano je oslobađanje toplote i naše telo mora da uloži dodatni napor kako bi svoju temperaturu održalo u granicama normale", istakla je specijalistkinja opšte medicine Doma zdravlja u Novom Sadu, Marina Jovetić.
 
Toplotni talas javlja se kada je 3 ili više dana za redom temperatura vazduha iznad 32 stepena Celzijusova. Međutim, glavni problem za ljudsko telo predstavljaju procesi kojima ono pokušava da se rashladi, zbog čega dolazi do brojnih tegoba.
 
Na visokim temperaturama telo pokušava da se oslobodi toplote, usled čega dolazi do širenja krvnih sudova, zbog čega koža može biti crvena i topla. Takođe, može se javiti usporen rad srca, pad pritiska, i ubrzano disanje.
 
Zbog pojačanog znojenja dolazi do gubitka elektrolita iz organizma, što dovodi do dehidriranosti i toplotnog udara, navodi Jovetić.
 
Doktorka naglašava i da se zbog prevelike izloženosti toploti može javiti osećaj žeđi, suvoće usta, umora, slabosti, glavobolje, vrtoglavice, nesvestice, grčeva u mišićima i mučnine.
 
Kao komplikacije ovakvog stanja, mogu se javiti toplotni osipi, otoci na rukama i nogama, kratak gubitak svesti usled slabijeg dotoka krvi u mozak, grčevi, iscrpljenost, sunčanica.
 
Najteža komplikacija prekomerne toplote je toplotni udar koji se javlja kada telesna temperatura pređe 40 stepeni Celzijusovih, a zahteva hitnu medicinsku pomoć kada se desi. 
 
Simptomi toplotnog udara uključuju suvu kožu iako nema znojenja, ubrzan puls i disanje, pad krvnog pritiska, vrtoglavicu, glavobolju, mučninu, povraćanje, drhtanje, mentalnu konfuziju i, ponekad, gubitak svesti, objašnjava doktorka Jovetić.
 
Ko je najugroženiji od letnjih vrućina?
 
Doktorka Jovetić objašnjava da su najugroženiji deca, starije osobe, trudnice, osobe sa prekomernom telesnom masom, kardiovaskularni bolesnici, plućni, bubrežni, psihijatrijski bolesnici, dijabetičari, kao i osobe koje na otvorenom ili u nedovoljno rashlađenim i provetrenim prostorijama.
 
Kardiovaskularni bolesnici pod rizikom su od nesvestica i pada krvnog pritiska, kao i infarkta miokarda, moždanog udara i poremećaja svesti, posebno kod osoba koje pate od demencije.
 
Plućni bolesnici mogu doživeti otežano disanje i pogoršanje astme i hroničnih stanja pluća, dok je kod dijabetičara rizik usmeren na dehidriranost, prekomerno povišen šećer u krvi, kiselost krvi i opasne komplikacije dijabetesa.
 
Psihijatrijski bolenici usled toplote mogu doživeti povećanu napetost, razdražljivost i pogoršanje simptoma psihoze i depresije. Pored toga, velike vrućine narušavaju kvalitet sna, što kod osoba sa bipolarnim poremećajem može biti uzrok za manične epizode, objašnjava Jovetić.
 
Kako da se prilagodimo vrućini?
 
Doktorka Jovetić ističe da je bitno piti više od 2 litra vode dnevno, čak i pre nego što se javi osećaj žeđi, izbegavajući alkohol i slatka pića.
 
Tokom vrućina, savetuje se unos što više tečnosti i laganije hrane, zamračivanje prostorija, i podešavanje klima uređaja na temperaturu koja nije niža od 7 stepeni u odnosu na spoljašnju temperaturu.
 
Tokom vrućina treba se tuširati mlakom vodom, kako bi se telo postepeno rashladilo, a radnici koji rade na otvorenom treba češće da se odmaraju i piju po čašu vode na svakih pola sata, objašnjava Jovetić.
 
 
Klimatizacija kao rešenje
 
Najveća potražnja majstora za ugradnju i servis klima uređaja je od maja do septembra, sa tim što majstori najviše posla imaju tokom najtoplijih meseci, u junu, julu i avgustu, navodi Dragana Pavlović, regionalna menadžerka prodaje kompanije Efibis Pro-ing
 
Prioritetni radovi majstora su popravke i servisi klima uređaja, dok se na ugradnju uređaja potrebno sačekati neko vreme.
 
Pavlović kaže da građani treba da obrate pažnju na stanje klima uređaja i pre leta, kako bi se na vreme spremili na vrućine i smanjili gužve tokom leta, kada su serviseri najzauzetiji.
 
Sa druge strane, kako ističe, cene variraju zavisno od tipa intervencije, veličine i jačine klima uređaja.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija