U Beogradu ocenjuju da ovaj sporazum, osim simboličkog i političkog značaja, može da otvori vrata domaćim institutima, naučnim ustanovama i kompanijama za uključivanje u buduće svemirske programe i projekte.
Stručnjak za astronautiku Nikola Božić ocenio je za Insajder da je sporazum značajan jer se ne radi samo o političkoj deklaraciji, već o praktičnom okviru za saradnju u aktuelnim međunarodnim svemirskim programima.
Prema njegovim rečima, koristi od pristupanja Artemis programu neće imati samo astronomi i fizičari, već i naučnici iz drugih oblasti, poput poljoprivrede i geologije, kao i domaća inženjerska i IT zajednica.
"Možemo govoriti čak i o poljoprivredi, mineralima i raznim drugim temama, ali i prostoru za inženjere koji se bave veštačkom inteligencijom, programiranjem i drugim modernim alatima koji se koriste u nauci će biti mnogo više", naveo je Božić.
On je dodao da se Srbija potpisivanjem sporazuma pridružila zemljama regiona, poput Rumunije, Bugarske i Mađarske, ali i velikom broju država širom sveta koje žele da učestvuju u razvoju, kako je naveo, "svemirske ekonomije".
Na ceremoniji potpisivanja sporazuma, zamenik administratora NASA-e Met Anderson podsetio je da saradnja Srbije i NASA-e traje još od programa Apolo, ističući da su srpski inženjeri svojim radom dali doprinos nekim od najvećih dostignuća čovečanstva u istraživanju svemira.
"Među njima je bio i Milojko Majk Vučelić, koji je odlikovan Predsedničkom medaljom slobode za ključnu ulogu koju je odigrao u bezbednom vraćanju posade Apola 13 kući. Njihova priča služi kao podsetnik da su najveća dostignuća u svemiru moguća zahvaljujući talentovanim ljudima koji rade zajedno", naveo je Anderson.
U saopštenju NASA-e dodaje se da je širi tim srpsko-američkih inženjera igrao ključne uloge tokom ere Apola u sistemskom inženjerstvu, pogonu, energetskim sistemima, pristajanju svemirskih letelica, pouzdanosti elektronike i koordinaciji misije. Njihova stručnost je, kako se navodi, podržavala kritične funkcije, od analize sletanja na Mesec do bezbednog pristajanja svemirskih letelica.
Čestitao i Stejt department
Pristupanje sporazumu Srbiji je čestitao i Stejt department koji je ukazujući da se time pokazuje "nova era američko-srpskih odnosa okrenuta ka budućnosti".
Stejt department u saopštenju objavljenom sinoć navodi da je Srbija 69. zemlja koja je pristupila tom sporazumu do sada, obećavajući posvećenost mirnom istraživanju i upotrebi svemira.
U saopštenju se navodi da je u ime Srbije sporazum potpisao ministar spoljnih poslova Marko Đurić, i dodaje da su svedoci potpisivanja u sedištu NASA-e u Vašingtonu bili zamenik administratora američke svemirske agencije NASA Metju Anderson i pomoćnik američkog državnog sekretara za okeane, međunarodna ekološka i naučna pitanja Vesli Bruks.
"Ovo dostignuće pokazuje novu eru okrenutu ka budućnosti u američko-srpskim odnosima i našu zajedničku posvećenost izgradnji bezbednije, prosperitetnsije budućnosti", navodi se u saopštenju.
Program Artemis i let oko Meseca
Sporazum Artemis predstavlja okvir za međunarodnu saradnju u novoj eri istraživanja Meseca i daljeg svemira, a istoimeni program ima za cilj da prvi put od misija Apolo vrati ljude na površinu Meseca, uspostavi prvu stalnu lunarnu bazu i postavi temelje za buduće pilotirane misije na Mars.
Misije vraćanja čoveka na Mesec uveliko su u toku, imajući u vidu da je u aprilu ove godine čovečanstvo posle više od pola veka ponovo bila blizu Meseca. Četvoročlana posada misije Artemis II tada je uspešno okončala desetodnevni let oko Zemljinog satelita iz Svemirskog centra Kenedi - čime je realizovan najambiciozniji svemirski poduhvat još od sredine prošlog veka.
Tokom preleta pored Meseca, posada je oborila svetski rekord udaljenosti od Zemlje, dostigavši 406.773 kilometra, čime je nadmašen rekord posade Apola 13 iz 1970. koji je iznosio 400.171 kilometar. Hansen je izazvao "ovu i sledeću generaciju da se pobrinu da taj rekord ne bude dugovečan."
Astronauti su, suštinski, bili na misiji detaljnog izučavanja Meseca. Posmatrali su pomračenje Sunca, uočili zelenkaste nijanse na Mesecu u blizini Aristarhove visoravni, fotografisali "zalazak Zemlje" iza sivog lunarnog horizonta, a tokom prolaska iza Meseca bili su 40 minuta bez ikakve komunikacije sa Zemljom. Predložili su i nazive za dva kratera - "Integriti" po kapsuli i "Kerol" u čast pokojne supruge komandanta Vajzmana.
Ono što je karakteristično je da misija Artemis II nije imala za cilj sletanje na Mesec, već je primarni zadatak bio je testiranje kapsule Orion sa ljudskom posadom u realnim uslovima dubokog svemira, pre nego što takvo sletanje postane moguće.
Naredna misija, Artemis III, planira spajanje sa lunarnim lenderom u orbiti, dok je za 2028. predviđeno prvo sletanje - i to u blizini južnog pola, gde satelitski podaci ukazuju na prisustvo vode u obliku leda.
Takva voda mogla bi da bude iskorišćena za proizvodnju kiseonika i raketnog goriva - što Mesec transformiše iz konačne destinacije u polaznu tačku za buduće misije ka Marsu.
Komentari 2
Aleksej
Milan NS
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar