Udovički: Jednokratna pomoć građanima nije sistemsko, već populističko rešenje

Najava vlasti da će građanima biti isplaćena jednokratna novčana pomoć iz sredstava Akcionarskog fonda, a ne iz budžeta otvorila je pitanje namene tog novca i načina na koji država raspolaže javnim sredstvima.
Udovički: Jednokratna pomoć građanima nije sistemsko, već populističko rešenje
Foto: Screenshot (Youtube/Centar za demokratiju)
Bivša guvernerka Narodne banke Srbije Kori Udovički ocenjuje za Insajder da takve mere nisu sistemsko rešenje za probleme građana, već populistički potez koji ne zamenjuje dugoročnu socijalnu politiku i razvojna ulaganja.
 
Govoreći o toj najavi, Udovički je rekla da se još od 2014. godine, kada je sprovedena neophodna fiskalna konsolidacija, kroz smanjenje penzija u visini od oko dva odsto BDP-a smanjuju izdvajanja za ono što se može nazvati socijalnim davanjima. Dodala je da su nakon toga, u poređenju sa svim ostalim kategorijama budžetske potrošnje, upravo socijalna pomoć i socijalna davanja beležila najveći pad. Smatra da je u pitanju populistička mera.
"Ceo deo socijalnog trošenja koje se, da tako kažemo, nije dovoljno ciljano trošilo. Činjenica je da su penzije velike, a da one ne pomažu uvek onima kojima najviše treba. Velike, kad kažem, ne mislim pojedinačne penzije, nego je ukupan iznos u odnosu na zaradu cele zemlje. I onda je to krenulo da se troši kako god, odnosno da se smanjuje, a sada se na taj smanjeni iznos, gde nisu ni penzije tolike, ali nije ni socijalna pomoć, nije ni pomoć prema deci. Mnogo toga je smanjeno. E sad, neko opet deli pomoć svima. I ti iznosi su zapravo simbolični u poređenju sa onim što je smanjeno. To je ono što je bitno. To služi da nekome zamaže oči. I to kome? Malom broju ljudi. Ko će stvarno zbog tog novca da promeni odnos prema politici?", ističe ona.
 
Kaže da će taj novac pojedinim građanima svakako značiti, ali ocenjuje da je reč o jednokratnoj i privremenoj pomoći, čega su, kako smatra, svesni i sami građani. Kaže da novac treba da se redistribuira građanima sistematično, kao i kome je najpotrebnije.
"U ovom desetogodišnjem periodu se intervenisalo tako da je rad socijalnih organizacija na lokalnom nivou jako oslabljen, centralizovano je upravljanje, važno je bilo da može neko iz Beograda da kaže ko će da deli pare, u kojoj opštini i kome", smatra Udovički.
 
Odgovarajući na pitanje o novcu iz Akcionarskog fonda i njegovoj prvobitnoj nameni, odnosno da li je fond formiran kako bi se sredstva jednog dana podelila građanima, koristila za popunjavanje budžetskih rupa ili za druge svrhe, kao i to da li bi bilo svrsishodnije da se 500 do 600 miliona evra usmeri u obnovu putne infrastrukture i druge razvojne projekte, sagovornica Insajdera odgovara da bi bilo logično i potrebno da se kao društvo zapitamo na šta i na koji način trošimo javni novac.
 
"To ne postoji. Mi nemamo plan razvoja. Kada dođe vreme za budžet, diskutuje se tri dana u Skupštini i to je to", kazala je ona.
 
Udovički objašnjava da je Akcionarski fond najverovatnije uspostavljen nakon odustajanja od modela privatizacije iz devedesetih godina, prema kojem su se preduzeća delila radnicima. Umesto toga, predviđeno je da 30 odsto vlasništva u svakom preduzeću koje se privatizuje ostane u državnom vlasništvu, objedini se u fondu i kasnije podeli jasno definisanim građanima, kojih je u tom trenutku bilo manje od pet miliona, odnosno svim punoletnim građanima. Dodaje da je zakon kojim je fond regulisan u međuvremenu više puta menjan, ali da, prema njenim saznanjima, odredba koja se odnosi na prvobitnu namenu tih sredstava nije menjana.
 
"Ovo je novac građana Srbije i nikom drugom ne bi smeo da se deli, osim, to moram da kažem da sam videla, i možda je to štos koji će ministar da upotrebi, a to je da je od svih tih akcija koje su podeljene, 1,8 odsto i dalje vlasništvo budžeta Srbije. Ali, samo kažem, ima jedan delić koji nije već vlasništvo imenovanih ljudi. Znači, deljenje tog novca u ovom trenutku bi bilo kao kad bih ja vama rekla: pa platićemo to iz penzionog fonda. Pa stani, u penzionom fondu su samo moje, vaše, nečije penzije. Šta delite? Je l' mi dajete moju penziju ili ste moju penziju podelili na druge ljude", upitala je ona.
 
Udovički ocenjuje da je gotovo dve decenije kasnije opravdano otvoriti raspravu o tome da li bi sredstva iz Akcionarskog fonda trebalo usmeriti u investicije, pre svega u razvoj domaće privrede, umesto da budu jednokratno podeljena, ali ističe da takva ozbiljna društvena diskusija do sada nije vođena.
 
Govoreći o jednokratnim novčanim davanjima, Udovički navodi da su takve mere opravdane u vanrednim okolnostima, ali ističe da se postavlja pitanje zbog čega se umesto jednokratne pomoći ne uspostavljaju trajna, sistemska rešenja za najugroženije građane. Prema njenom mišljenju, odgovor na to pitanje pre svega je ideološke prirode.
"Ovom režimu je želja da direktno odlučuje na šta se troši i strah od zloupotrebe fondova, jer uvek kada postoje transferi, postoje zloupotrebe, jači je od svesti da je zapravo nekim ljudima potrebna pomoć. Na primer, u Srbiji su se značajno povećala otpuštanja radnika, i to baš u onim velikim firmama koje su zapošljavale ljude po najnižim zaradama, to je na jugu. Kolika je njihova nadoknada za nezaposlenost, kao i da li uopšte oni dobijaju neka sredstva sa kojima bi mogli da počnu neki biznis? Ništa od toga. Nema. A zašto toga nema? Zato što ne postoji kapacitet, odnosno spremnost države da se institucijama prepusti da rade takve stvari, a jedan čovek sam ne može baš da ide i da deli svakome tačno novac onako kako misli", smatra Udovički.
 
Prema njenim rečima, povećana državna potrošnja finansirana novim zaduživanjem može kratkoročno podstaći privredni rast, posebno ako država troši više nego što prikupi kroz poreze. Ističe da su projekcije privrednog rasta koje iznosi vlast, prema procenama njene organizacije, veoma optimistične i da bi eventualni rast mogao biti posledica ubrizgavanja dodatnog novca u ekonomiju. Upozorava, međutim, da takav model nije održiv jer ne stvara trajne izvore rasta, već vodi ka povećanju javnog duga i iscrpljivanju finansijskih rezervi.
 
"U to je režim uložio. Ono što dolazi u krizu, to su institucije koje su isceđene, kojima se ne daje prostora da samostalno odlučuju. Isti ovaj novac je potreban da se proizvode usluge i, u suštini, da se postavljaju temelji za dugoročniji rast. Istovremeno trošimo na neke investicije za koje ne znamo kuda vode. Tako da, jeste kupljena finansijska stabilnost u kojoj još neko vreme može da se ovako gura, i to može da bude i par godina, ali po cenu sporijeg privrednog rasta, a pogotovo podrivate sve temelje nekog zdravog rasta za kasnije, što je, po mom mišljenju, i znak da režim i ne misli da će baš još dugo da traje", zaključuje Udovički.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Govedo

    19.07.2026 13:33
    Ha ha ha
    Nemam razumevanja za ljude koji su bili sluge ove vlasti
  • Pera ložač

    19.07.2026 11:43
    Narodne pare ne iz džepa
    Milion din da da uzo bih ali ne bih glasao za njih nikad i žutace nego nove klince ali bi kazne za radnje kao ovi i predhodnici rade bile muški naplacivane debela robija i zaplene
  • Rada

    19.07.2026 10:55
    Tarifa od 15h do 17h
    Setite se gospodjo Vaših poduhvata i ukidanje jeftine tarife za struju danju..to je nama bila socijalna kategorija...pamtićemo Vas po tome!!!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Automobili čekaju sat vremena na Gradini

Putnička vozila očekuje jednočasovno zadržavanje na izlazu iz zemlje na graničnom prelazu Gradina, dok je na ulazu zadržavanje 30 minuta, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).