Udovički: Jednokratna pomoć građanima nije sistemsko, već populističko rešenje
Najava vlasti da će građanima biti isplaćena jednokratna novčana pomoć iz sredstava Akcionarskog fonda, a ne iz budžeta otvorila je pitanje namene tog novca i načina na koji država raspolaže javnim sredstvima.
Bivša guvernerka Narodne banke Srbije Kori Udovički ocenjuje za Insajder da takve mere nisu sistemsko rešenje za probleme građana, već populistički potez koji ne zamenjuje dugoročnu socijalnu politiku i razvojna ulaganja.
Govoreći o toj najavi, Udovički je rekla da se još od 2014. godine, kada je sprovedena neophodna fiskalna konsolidacija, kroz smanjenje penzija u visini od oko dva odsto BDP-a smanjuju izdvajanja za ono što se može nazvati socijalnim davanjima. Dodala je da su nakon toga, u poređenju sa svim ostalim kategorijama budžetske potrošnje, upravo socijalna pomoć i socijalna davanja beležila najveći pad. Smatra da je u pitanju populistička mera.
"Ceo deo socijalnog trošenja koje se, da tako kažemo, nije dovoljno ciljano trošilo. Činjenica je da su penzije velike, a da one ne pomažu uvek onima kojima najviše treba. Velike, kad kažem, ne mislim pojedinačne penzije, nego je ukupan iznos u odnosu na zaradu cele zemlje. I onda je to krenulo da se troši kako god, odnosno da se smanjuje, a sada se na taj smanjeni iznos, gde nisu ni penzije tolike, ali nije ni socijalna pomoć, nije ni pomoć prema deci. Mnogo toga je smanjeno. E sad, neko opet deli pomoć svima. I ti iznosi su zapravo simbolični u poređenju sa onim što je smanjeno. To je ono što je bitno. To služi da nekome zamaže oči. I to kome? Malom broju ljudi. Ko će stvarno zbog tog novca da promeni odnos prema politici?", ističe ona.
Kaže da će taj novac pojedinim građanima svakako značiti, ali ocenjuje da je reč o jednokratnoj i privremenoj pomoći, čega su, kako smatra, svesni i sami građani. Kaže da novac treba da se redistribuira građanima sistematično, kao i kome je najpotrebnije.
"U ovom desetogodišnjem periodu se intervenisalo tako da je rad socijalnih organizacija na lokalnom nivou jako oslabljen, centralizovano je upravljanje, važno je bilo da može neko iz Beograda da kaže ko će da deli pare, u kojoj opštini i kome", smatra Udovički.
Odgovarajući na pitanje o novcu iz Akcionarskog fonda i njegovoj prvobitnoj nameni, odnosno da li je fond formiran kako bi se sredstva jednog dana podelila građanima, koristila za popunjavanje budžetskih rupa ili za druge svrhe, kao i to da li bi bilo svrsishodnije da se 500 do 600 miliona evra usmeri u obnovu putne infrastrukture i druge razvojne projekte, sagovornica Insajdera odgovara da bi bilo logično i potrebno da se kao društvo zapitamo na šta i na koji način trošimo javni novac.
"To ne postoji. Mi nemamo plan razvoja. Kada dođe vreme za budžet, diskutuje se tri dana u Skupštini i to je to", kazala je ona.
Udovički objašnjava da je Akcionarski fond najverovatnije uspostavljen nakon odustajanja od modela privatizacije iz devedesetih godina, prema kojem su se preduzeća delila radnicima. Umesto toga, predviđeno je da 30 odsto vlasništva u svakom preduzeću koje se privatizuje ostane u državnom vlasništvu, objedini se u fondu i kasnije podeli jasno definisanim građanima, kojih je u tom trenutku bilo manje od pet miliona, odnosno svim punoletnim građanima. Dodaje da je zakon kojim je fond regulisan u međuvremenu više puta menjan, ali da, prema njenim saznanjima, odredba koja se odnosi na prvobitnu namenu tih sredstava nije menjana.
"Ovo je novac građana Srbije i nikom drugom ne bi smeo da se deli, osim, to moram da kažem da sam videla, i možda je to štos koji će ministar da upotrebi, a to je da je od svih tih akcija koje su podeljene, 1,8 odsto i dalje vlasništvo budžeta Srbije. Ali, samo kažem, ima jedan delić koji nije već vlasništvo imenovanih ljudi. Znači, deljenje tog novca u ovom trenutku bi bilo kao kad bih ja vama rekla: pa platićemo to iz penzionog fonda. Pa stani, u penzionom fondu su samo moje, vaše, nečije penzije. Šta delite? Je l' mi dajete moju penziju ili ste moju penziju podelili na druge ljude", upitala je ona.
Udovički ocenjuje da je gotovo dve decenije kasnije opravdano otvoriti raspravu o tome da li bi sredstva iz Akcionarskog fonda trebalo usmeriti u investicije, pre svega u razvoj domaće privrede, umesto da budu jednokratno podeljena, ali ističe da takva ozbiljna društvena diskusija do sada nije vođena.
Govoreći o jednokratnim novčanim davanjima, Udovički navodi da su takve mere opravdane u vanrednim okolnostima, ali ističe da se postavlja pitanje zbog čega se umesto jednokratne pomoći ne uspostavljaju trajna, sistemska rešenja za najugroženije građane. Prema njenom mišljenju, odgovor na to pitanje pre svega je ideološke prirode.
"Ovom režimu je želja da direktno odlučuje na šta se troši i strah od zloupotrebe fondova, jer uvek kada postoje transferi, postoje zloupotrebe, jači je od svesti da je zapravo nekim ljudima potrebna pomoć. Na primer, u Srbiji su se značajno povećala otpuštanja radnika, i to baš u onim velikim firmama koje su zapošljavale ljude po najnižim zaradama, to je na jugu. Kolika je njihova nadoknada za nezaposlenost, kao i da li uopšte oni dobijaju neka sredstva sa kojima bi mogli da počnu neki biznis? Ništa od toga. Nema. A zašto toga nema? Zato što ne postoji kapacitet, odnosno spremnost države da se institucijama prepusti da rade takve stvari, a jedan čovek sam ne može baš da ide i da deli svakome tačno novac onako kako misli", smatra Udovički.
Prema njenim rečima, povećana državna potrošnja finansirana novim zaduživanjem može kratkoročno podstaći privredni rast, posebno ako država troši više nego što prikupi kroz poreze. Ističe da su projekcije privrednog rasta koje iznosi vlast, prema procenama njene organizacije, veoma optimistične i da bi eventualni rast mogao biti posledica ubrizgavanja dodatnog novca u ekonomiju. Upozorava, međutim, da takav model nije održiv jer ne stvara trajne izvore rasta, već vodi ka povećanju javnog duga i iscrpljivanju finansijskih rezervi.
"U to je režim uložio. Ono što dolazi u krizu, to su institucije koje su isceđene, kojima se ne daje prostora da samostalno odlučuju. Isti ovaj novac je potreban da se proizvode usluge i, u suštini, da se postavljaju temelji za dugoročniji rast. Istovremeno trošimo na neke investicije za koje ne znamo kuda vode. Tako da, jeste kupljena finansijska stabilnost u kojoj još neko vreme može da se ovako gura, i to može da bude i par godina, ali po cenu sporijeg privrednog rasta, a pogotovo podrivate sve temelje nekog zdravog rasta za kasnije, što je, po mom mišljenju, i znak da režim i ne misli da će baš još dugo da traje", zaključuje Udovički.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Politikolog Vujo Ilić: Birači su polarizovani i neće se predomisliti
16.08.2026.•
3
"Neobično je žilava podrška Studentskoj listi i bilo bi iznenađenje da se bilo koji birač predomisli jer mu se ne sviđa ovaj ili onaj kandidat", kaže politikolog Vujo Ilić.
Na granici sa Mađarskom automobili čekaju sat vremena
16.08.2026.•
0
Automobili čekaju za izlaz iz zemlje na graničnim prelazima Horgoš i Horgoš 2 po sat vremena, podaci su granične policije koje prenosi Auto-moto savez Srbije (AMSS).
Odbrana struke: Da li sudije i tužioci postaju mete zato što primenjuju zakon i odbijaju da ćute?
16.08.2026.•
1
"Odbrana struke" ocenjuje da paljenje vozila valjevskog tužioca Vukašina Vujičića ne sme da se prećuti jer predstavlja ozbiljan napad na nosioca pravosudne funkcije, na pravosuđe i na vladavinu prava.
Vučić: Iza pada na Šangajskoj listi su oni koji žele slom države
16.08.2026.•
35
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da iza ovogodišnjeg pada beogradskog Univerzieta na Šangajskoj listi stoje "oni koji žele slom države".
Urednik filmskog programa RTS-a podneo ostavku
16.08.2026.•
8
Odgovorni urednik filmskog i stranog serijskog programa Radio-televizije Srbije (RTS) Nikola Popević najavio je povlačenje sa te pozicije.
"Parapolicija sastavljena od lojalista i kriminalaca": Ko čini "jedinicu" koja napada kritičare vlasti?
16.08.2026.•
2
Reditelja i profesora na Fakultetu dramskih umetnosti Stevana Filipovića nedavno je, kako je objavio na Instagramu, pretukla grupa muškaraca za koje je rekao da su "plaćenici vladajuće partije".
Zapaljeno vozilo valjevskog tužioca Vukašina Vujičića
16.08.2026.•
7
Vozilo valjevskog tužioca Vukašina Vujičića protekle noći poliveno je zapaljivom tečnošću i zapaljeno.
Seničić: Srpski turisti ne mogu automatski da otkažu aranžman ili traže povrat novca zbog požara
16.08.2026.•
8
Direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (YUTA) Aleksandar Seničić izjavio je da turisti zbog požara na određenim destinacijama ne mogu automatski da otkažu aranžman i zahtevaju povraćaj novca.
Mađarski politikolog: Srpskoj opoziciji potreban Petar Srbin
16.08.2026.•
15
Ideologija srpskog studentskog pokreta donekle podseća na ideologiju mađarske demokratske opozicije iz osamdesetih godina.
Glamočić: Poljoprivrednici koji protestuju zbog cene suncokreta to rade zbog političke samopromocije
16.08.2026.•
13
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić kritikovao je danas poljoprivrednike koji protestuju i traže da otkupna cena suncokreta bude najmanje 70 dinara rekavši da su njihovi skupovi "politički motivisani".
Požar kod Bovanskog jezera još nije pod kontrolom, ali se ne širi i ne ugrožava selo Mozgovo
16.08.2026.•
0
Požar koji je u subotu zahvatio šumu i tri vikendice kod Bovanskog jezera ne širi se i ne ugrožava selo Mozgovo, izjavio je načelnik Uprave za vanredne situacije u Nišu Srđan Mitrović.
Srednjoškolci iz Srbije osvojili tri bronzane medalje na Međunarodnoj olimpijadi iz informatike
16.08.2026.•
6
Srednjoškolci iz Srbije osvojili su tri bronzane medalje na Međunarodnoj olimpijadi iz informatike u Uzbekistanu.
Požar u Deliblatskoj peščari pod kontrolom, na Stolovima vatra još nije lokalizovana
16.08.2026.•
2
Visoke temperature i suva vegetacija i dalje stvaraju ozbiljan rizik od izbijanja i širenja požara širom Srbije.
Ministarka Lazarević: Krajem avgusta otvaranje fabrike humanoidnih robota u Šapcu
16.08.2026.•
17
Kineska kompanija Agibot u prvih šest meseci ove godine isporučila je oko 8.400 humanoidnih robota, što je 562 odsto više nego u istom periodu prošle godine, i time dostigla 44 odsto globalnog tržišta.
Nova pravila za dronove u Srbiji: Biće zabranjeni letovi uz auto-puteve, granicu...
16.08.2026.•
11
Vlada Srbije donela je uredbu o geografskim zonama za sisteme bespilotnih vazduhoplova, kojom se utvrđuju geografske zone u Srbiji za sisteme bespilotnih letelica, kao i uslovi za odvijanje operacija u tim zonama.
Dve naučne organizacije sklopile sporazum: Ambicija da Srbija do 2033. dobije polarnu stanicu na Antarktiku
16.08.2026.•
13
Udruženje "Milutin Milanković" saopštilo je da su ove nedelje sa Srpskim polarnim naučno-istraživački centrom "Polar Srbija" potpisali Sporazum o naučnoj, stručnoj, programskoj i projektnoj saradnji.
Zašto su rektor i prorektori Beogradskog univerziteta ostali bez funkcija u državnim institucijama?
15.08.2026.•
21
Prijavljivali su ih i saslušavali za navodnu zloupotrebu službenog položaja, optuživali da su glavni organizatori blokada visokoškolskih ustanova, jurili po ulicama, a sada su na red došle i smene.
Komentari 15
Duda
Bran
Setimo se ko je razorio Penzioni fond (Božović - Milošević) uz alat koji se zove inflacija.
Postojali su predlozi da se od svake privatizacije društvenih preduzeća ne mali procenat vrednosti unese u Penzioni fond kako bi ojačao i samostalno mogao vršiti svoju funkciju al to nije prošlo...
Formiranje Akcijskog fonda je samo deo farbe da se narodu zamažu oči.
Starije generacije će se setiti ovog o čemu pišem.
No, pohlepa vlasti u zadnjih 25 godina nema granica !
Dakle, perite ljudi farbu sa očiju !
Вранић
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar