Veliki deo staklenog otpada u Srbiji ostaje na deponijama

Najveći deo staklenog otpada u Srbiji odlaže se na deponijama, dok je pitanje staklenog otpada u Evropskoj uniji rešeno reciklažom.
Veliki deo staklenog otpada u Srbiji ostaje na deponijama
Foto: Pixabay
U Evropskoj uniji godišnje se za 75 milijardi evra proizvede oko 37,5 tona stakla, od čega je veći deo recikliran.
 
EU uvozi još oko 18 miliona tona staklenog materijala, a 40 odsto preuzimaju Nemačka, Francuska i Italija, prenosi magazin Biznis i finansije.
Staklo čini uglavnom ambalažni materijal i to tegle, boce i razne vrste posuda.
 
Ipak, stopa reciklaže varira od zemlje do zemlje, te se u Grčkoj reciklira samo 23 odsto, dok Portugal reciklira 112 odsto staklenog otpada.
Nisu poznate informacije o tržištu stakla u Srbiji, prenose Biznis i finansije.
 
Uz proizvodnju stakla u Paraćinu, tržištu ovog materijala doprinosi oko trideset firmi koje se bave izradom stakla za građevinske namene, kao što je staklena vuna.
 
Iz Hrvatske, Kine, Austrije i Bugarske se uvozi još 140.000 tona, od čega je trećina ambalažnog stakla.
 
"U Srbiji se značajan deo otpadnog stakla, ambalažnog i ravnog, ne sortira niti reciklira, već završava na deponijama. Ukoliko se i prikuplja, u gradovima koji imaju uspostavljen sekundarni sistem, iz namenskih kontejnera pretvara se u krš i transportuje za Bugarsku, gde se dalje separatiše u različite granulacije i prodaje industrijama stakla", rekla je za Biznis i finansije Hristina Mikić, direktorka inicijative Kreativno staklo Srbije i osnivačica Instituta za kreativno preduzetništvo.
Mikić objašnjava da sistem prikupljanja stakla zavisi od vrste i količine tog otpadnog materijala, a da se reciklažna industrija zasniva na obimu.  
 
Ipak, komercijalni interes za otvaranje posebnih linija prerade smanjuje ako je reč o borosilikatnom, optičkom ili drugim specijalnim vrstama stakla.
 
"Nekoliko je faktora koji se uzimaju u obzir prilikom reciklaže stakla. Osim ekonomske isplativosti koja je zasnovana na količini otpada, važna je procena životnog ciklusa reciklaže, potrošnja energije i kvalitet izlaznog materijala. Da li će sistem biti uspostavljen ili ne, zavisi od toga kako se mogu rešiti i tehnički problemi poput sortiranja ili kvaliteta dobijenog reciklata, a uzimaju se u obzir i logističke prepreke kod prikupljanja, transporta, sertifikacije porekla i slično", pojasnila je Mikić.
 
Kreativna ekonomija i umetnost postaju alternativni sistemi prerade zbog slabosti idustrije i tradicionallnih modela reciklaže, rekla je ona.
 
Kako Mikić ističe, primer za to bile bi inicijative da se kroz Kreativno staklo Srbije organizuju radionice, a odbačeni predmeti dobijaju novu namenu i funkciju.
 
Kreativna ekonomija obrađuje male serije, ali može da testira tradicionalne metode obrade i prilagodi tehnike, što dovodi do kreativnih rešenja za koje se interesuju multinacionalne kompanije.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Pustinjak

    21.07.2026 07:19
    Vetrobrani
    Veliki problem su vetrobrani. Naročito od kada su naši mudraci ukinuli u skupštini zakon kojim se propisuje obaveza pokrivanja šljunka i tucanika pri prevozu, a da bi "svojim" izvođačima radova na putevima smanjili troškove. Zato imamo situaciju da su nam putevi prekriveni kamenjem, pa imamo puno razbijenih vetrobrana. Evropljani ih stavljaju u asfalt.
  • Случај

    20.07.2026 20:52
    Тегле носим у звона, има их неколико у селу. Али где ћу са поклопцима. Њих скупљам, чувам, па на крају бацим. Да не причам да неким домаћицама требају и тегле ал откуд их знам. Пластечне балоне оставим поред контејнера. Срамота колико је власт неспособна да организује раздвајање отпада и рециклажу. А наводно је направљен рециклажни центар. Чему служи?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Višesatna čekanja na granicama

Putnički automobili čekaju četiri sata za izlaz iz Srbije na graničnom prelazu Gradina, dok su zadržavanja na Preševu i Strezimirovcima po dva i po, odnosno dva sata, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMSS).