Kako piše
Insajder, najviši državni funkcioneri za to vreme uveliko su obilazili Srbiju, studenti obučavali "kontrolore" i sprovodili svoje akcije, a opozicija pregovarala o modelu izlaska pred birače.
Utisak je zato da je kampanja već u zamahu, premda ostaje nekoliko ključnih dilema - od toga koji će izbori biti raspisani i kada, do toga kako će tačno izgledati izborna utakmica.
Koje su opcije posle sednice o nepoverenju Vladi?
Jedno od pitanja je bilo kada će biti održana sednica na kojoj bi se raspravljalo o Predlogu za izglasavanje nepoverenja Vladi Srbije. Spekulisalo se, a onda je u petak i potvrđeno, da će biti održana u ponedeljak.
Zahtev za sazivanje sednice podneli su poslanici SNS-a, a predlog za izglasavanje nepoverenja podnela je većina poslanika opozicije još početkom ove godine u februaru. Značaj sednice leži u tome što, dok se postupak glasanja o nepoverenju ne završi, Vlada ne može da predloži predsedniku Republike raspuštanje Skupštine. A to znači da vanredni parlamentarni izbori ne mogu biti raspisani tim putem.
Ako Skupština odbije predlog o nepoverenju, Vlada nastavlja da radi u punom mandatu. Pošto će postupak glasanja biti završen, više neće postojati ustavna prepreka da Vlada, ukoliko to želi, predloži predsedniku raspuštanje Skupštine i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Ukoliko, pak, Skupština izglasa nepoverenje, Vladi prestaje mandat, a predsednik pokreće postupak za izbor nove. Tada počinje da teče rok od 30 dana tokom koga mora da se izabere nova Vlada. U suprotnom, predsednik je po Ustavu dužan da raspusti Skupštinu i raspiše parlamentarne izbore. Izbori moraju da se održe najranije 45, a najkasnije 60 dana od raspisivanja.
Koje ćemo izbore imati i kada?
Osim sednice o nepoverenju Vladi i njenom ishodu, dugo se postavlja pitanje termina izbora, ali i da li bi predsednički i parlamentarni mogli da se održe istovremeno. No, Vučić je, dan uoči sazivanja sednice Skupštine, izjavio da će parlamentarni izbori biti održani pre kraja ove godine, a predsednički "nešto kasnije". Prema njegovim tvrdnjama, vanredni parlamentarni izbori mogu da se očekuju u oktobru ili novembru.
"To bi značilo da će izbori biti raspisani u septembru ili početkom oktobra. Još nemamo tačan datum, ali sam još prošle godine rekao da će izbora biti do kraja 2026. godine", izjavio je on.
Onda je, par dana kasnije, rekao da će predsednički izbori biti održani najranije krajem decembra ove godine, a najkasnije početkom februara 2027.
Vučić je ranije ove nedelje rekao i da će "verovatno" prvo Vlada Srbije da podnese ostavku, nakon čega će on raspisati izbore za poslanike Skupštine. Tek nakon bi, kako je izjavio, i sam podneo ostavku na mesto predsednika Srbije. Postoji i opcija da ga Skupština obavesti da je Vlada ostala bez potrebne većine, kazao je on.
"Tog trenutka, kad dobijem obaveštenje od Vlade ili Narodne skupštine, raspisujem izbore za narodne poslanike", naveo je Vučić.
Zakonski gledano, prvi (predsednički) izbori trebalo bi da se održe na proleće sledeće godine, a redovni parlamentarni najkasnije početkom 2028. godine.
Šta rade studenti?
A šta za to vreme rade studenti? Sudeći po poslednjim izjavama, pripreme za izbore uveliko traju. Studenti u blokadi su nedavno saopštili da trenutno obučavaju 15.000 članova biračkih odbora, kolokvijalno nazivanih i "kontrolori", a da im je potrebno njih 16.546 ljudi da bi se pokrila čitava Srbija. Prema rečima studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Jovana Popovića, u okviru akcije "Student u svakom selu" obilazi se čitava Srbija "od severa do juga".
"Prema poslednjim informacijama, mi smo obišli preko 60.000 domaćinstava, tako da pričamo sa svim građanima koji nam otvore vrata, koji dođu kod nas na štand. Sa njima razmenjujemo mišljenja i pričamo o budućnosti", naveo je Popović, naglasivši da će se kampanje studentskog pokreta menjati i intenzivirati kako se budu bližili izbori. Saopšteno je i da je zvanično počeo sa radom tim "Student zove", kroz koji će u narednom periodu telefonom razgovarati sa građanima.
Što se studentske liste tiče, imena kandidata još nisu poznata. No, rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio da je potvrdno odgovorio na pitanje studenata da li bi hteo da bude na njihovoj izbornoj listi, dodajući u intervjuu za nedeljnik "Vreme" da je studentski program u određenoj meri već gotov i da će biti spreman kada izbori budu raspisani.
Istakao je da su "studenti u pravu što neće da iznose imena kandidata sa liste, pre nego što su izbori raspisani". Upitao je i zašto već sada ne postoje liste vladajuće ili neke opozicione stranke.
U fokusu javnosti studentska lista našla se i u kontekstu pisma koje je producentkinja i profesorka Bojana Maljević uputila studentima, a koje je nedavno iscurilo u javnost uz navode da je njeno ime "vetirano". Maljević je rekla da je pismo objavljeno mimo njene volje i znanja, uz napomenu da su "režimski mediji lagali da je ona vetirana". Studenti u blokadi Univerziteta u Nišu, naveli su tada da je apsolutna neistina da su stavili veto na njeno ime, te da neće nasesti na "režimske maliciozne pokušaje unošenja razdora".
Šta radi vlast?
U centru Beograda održan je vidovdanski skup SNS-a, a Vučić je izneo i plan za Srbiju u pet tačaka. Poslednjih dana, najviši državni funkcioneri obilaze i razna mesta po zemlji, gde se organizuju "narodna veselja".
Pod šatorima u različitim mestima po zemlji, uz hranu i muziku, danima se obraćaju razni stranački funkcioneri. U selu Oplanići je pre par dana bio i sam predsednik države. On je, inače, u centru za dualno obrazovanje u Svilajncu početkom ove nedelje izjavio šta će raditi nakon raspisivanja izbora:
"Tada ću se priključiti listi Ujedinjena Srbija, jer ću podneti ostavku, napustiti sve državne prostorije i predati svu dokumentaciju. I nema velike filozofije, sešću u svoj automobil, čeka me moja "škoda" i idem po Srbiji, od mesta do mesta, da tražim podršku od ljudi za mandat predsednika Vlade, ukoliko bude takve odluke" izjavio je Vučić.
Šta radi opozicija?
Još nije sasvim jasno kako će izgledati izborni nastup tradicionalne opozicije, ali je izvesno da će ići u više kolona. Obrisi opozicione koalicije naziru se u Platformi za evropsku Srbiju, nastaloj na krilima dogovora SSP-a, PSG-a, Srbija centra i pokreta Solidarnost Gorana Ješića. Reč je o delu opozicionih partija čiji predstavnici jasnu proevropsku izbornu opciju smatraju neophodnom. Njome bi se, smatraju, sprečilo i rasipanje glasova.
S druge strane, Kreni-promeni i Demokratska stranka objavili su da se neće kandidovati na predstojećim izborima, kao i da će svoje resurse staviti na raspolaganje studentskoj listi. Podršku studentskom pokretu pružili su Zeleno-levi front i Dveri.
Druga kolona mogla bi da se okupi oko Narodnog pokreta Srbije Miroslava Aleksića, zajedno sa Ekološkim ustankom, Novim licem Srbije i pokretom dr Dragana Milića. Izlazak na izbore najavili su i koalicija NADA koju čine Nova DSS Miloša Jovanovića i Monarhisti, kao i stranka Branimira Nestorovića "Mi - snaga naroda".
Studenti u blokadi već više od godinu dana zahtevaju raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, nakon neispunjenih zahteva studentskih blokada za utvrđivanje odgovornosti za smrt 16 ljudi prilikom pada nadstrešnica na Železničkoj stanici Novi Sad.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar