Kako smo od izvoznika postali uvoznik struje?

Srbija poslednjih godina beleži sve lošiju situaciju kada se sabere koliko struje uvozimo, odnosno izvozimo.
Kako smo od izvoznika postali uvoznik struje?
Foto: 021.rs
Ključni izvor proizvodnje, lignit iz Rudarskog basena Kolubara niti je večan, niti se, prema istraživanju Insajdera, dovoljno radi na razvoju novih kopova sa ugljem.
 
Istorijski minimum Dunava, koji nam je ranije donosio veću proizvodnju tokom leta, pa čak i mogućnost izvoza, neminovno će ostaviti posledice na ukupne bilanse.
Istovremeno, EPS decenijama ne radi na izgradnji novih kapaciteta, a tek nedavno počele su pripreme na izgradnji novih reverzibilnih hidroelektrana Đerdap 3 i Bistrica, projekti i planovi koji inače postoje decenijama.
 
O nuklearnim elektranama, koje i same nisu idealno rešenje ako se nastave suše, u Srbiji je tek počelo da se govori.
 
Pogled unazad
 
Srbija je tradicionalno u povoljnim periodima godine, pre svega usled proizvodnje iz hidroelektrana, uglavnom izvozila struju, dok smo zimi više uvozili.
Nakon ratova i sankcija devedesetih godina prošlog veka, cela privreda bila je pred kolapsom, pa je tako bila manja potrošnja pa i proizvodnja električne energije. Usledile su godine obnove, ali je problem što proizvodnja struje nije pratila sve veću potrošnju, pre svega usled rasta privrednih aktivnosti.
 
Statistika uvoza i izvoza struje
 
Iz Energetskih bilansa Republičkog zavoda za statistiku vidi se postepeni pad uvoza električne energije u periodu od 2000–2007. godine.
 
Sušne godine, problemi u proizvodnji u periodu od 2012. do 2014, pa velike poplave iste godine koje su pogodile i kopove sa ugljem, dovode do velikog skoka uvoza.
 
U periodu od 2017. do 2019. beleži se najniži uvoz u periodu od 2000. do 2024. Godine, do kada postoje objavljeni bilansi.
 
Kolaps najveće termorelektrane "Nikola Tesla", kada je umesto uglja u kotlovima završila praktično glina, dovodi do novog i najvećeg poremećaja, pa se 2021. i 2022. beleži veliki skok uvoza električne energije.
 
Upravo tada je Srbija od dugogodišnjeg izvoznika postala uvoznik struje u ukupnom bilansu, odnosno kad se sabere koliko smo uvezli a koliko izvezli tokom jedne godine.
 
Ukratko u periodu od 2000. do 2004. godine Srbija je uglavnom neto uvoznik električne energije, sledi period od 2005. do 2020. kada više izvozimo, sa izuzetkom 2018. godine kada smo više uvozili.
 
Najnepovoljniji rezultat zabeležen je 2022. godina, a jedino objašnjenje je kolaps najveće termoelektrane u vreme kada je na čelu EPS-a bio Milorad Grčić.
Kako stojimo sa ugljem?
 
Srbija najviše električne energije tradicionalno proizvodi u termoelektranama, znatno manje iz hidroelektrana i taj odnos se nije mnogo promenio ni sve većim ulaganjima, najpre privatnog sektora, u obnovljive izvore u šta spadaju vetroparkovi, solarne, mini hidro, gasne i elektrane na biomasu.
 
Decenijama unazad proizvodnja iz uglja kretala se oko 70 odsto ukupnih potreba.
 
Bilansi pokazuju da je uvoz uglja gotovo konstantno u porastu od 2000. godine kada smo uvezli 2.100 hiljada tona. Najveći uvoz zabeležen je 2022. godine od čak 6.800 hiljada tona. Sledi pad uvoza ali je 2024. godine i dalje bio na nivou od 5.400 hiljada tona.
 
Sve ovo argument je u prilog tezi da je kolaps najveće Termoelektrane "Nikola Tesla" pokazao i nedovoljan razvoj kopova sa ugljem.
 
Tek 2023. i 2024. sledi blagi pad uvoza uglja, ali i dalje znatno iznad proseka prethodne decenije.
 
Rast privrede brži od rasta proizvodnje struje
 
Sve lošiji rezultati kada se pogledaju ukupni bilansi mogu delimično da se objasne sve većom potrošnjom, što je rezultat i oživljavanja privrede. Ipak, statistika pokazuje da to nije dovoljan razlog već je ključ u lošem planiranju i činjenici da Elektroprivreda Srbije decenijama nije gradila nove kapacitete.
 
Potrošnja je porasla sa oko 28,3 teravat časova u 2000. na oko 41,2 teravat časa u 2024. godini.
 
To je rast od približno 45 odsto u 24 godine.
 
Najizraženiji kontinuirani rast bio je 2004–2008. i ponovo 2015–2019.
 
Padovi su vidljivi 2009. u vreme svetske ekonomske krize, 2014. kada su Srbiju pogodile velike poplave, zatim 2020. tokom pandemije. Novi maksimum potrošnje dostignut je 2024. godine.
 
Može se dakle reći da je domaća potrošnja relativno postepeno u stalnom porastu, ali je posle 2021. i kolapsa TENT-a došlo do naglog rasta uvoza i struje i uglja.
 
Tako se nameće zaključak da rast potrošnje nije i jedini razlog sve lošijeg bilansa već je to pre svega činjenica da rast privrede ne prati dovoljan rast proizvodnje električne energije i ulaganje EPS-a u nove kapacitete.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Vučević: Izbori za manje od 100 dana

Predsednik Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević izjavio je da veruje da Srbiju od izbora deli manje od 100 dana i pozvao sve političke aktere da se pripreme za izbore i prihvate njihov rezultat.

Na Gradini se čeka oko pola sata

Na graničnom prelazu Gradina putnička vozila se od jutros zadržavaju oko pola sata prilikom ulaza u Srbiju, saopštio je Auto moto savez Srbije (AMSS).