Ko je kriv za pad beogradskog univerziteta na Šangajskoj listi: Ministar krivi "studentsko-profesorsku listu"

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković saopštio je da je pad Univerziteta u Beogradu na Šangajskoj listi za sto pozicija "vidljiv i očigledno štetan epilog aktivnih blokada nastavno-nuačnog procesa".
Ko je kriv za pad beogradskog univerziteta na Šangajskoj listi: Ministar krivi "studentsko-profesorsku listu"
Foto: Screenshot (Youtube/Produkcija Ćirilica)
Ministar je naveo da je pad beogradskog univerziteta istovremeno posledica "političkog obrasca i delovanja takozvane 'studentsko-profesorske liste'".
 
"Može jedino da se konstatuje ozbiljan stepen neodgovornosti rukovodstva Univerziteta u Beogradu i značajnog dela rukovodstava njegovih fakulteta", istakao je Stanković.
 
Naveo je da Univerzitet u Beogradu uživa nastavnu, naučnu i upravljačku autonomiju, propisanu zakonom i podzakonskim aktima, te da se odgovornost za ovakav rezultat "ne može prebacivati na druge".
"Rektor i pojedini politički glasni pojedinci i profesionalno neodgovorni dekani, pod plaštom 'podrške studentskim zahtevima', kontinuirano su postupali na štetu akademskog života i budućnosti studenata", poručio je ministar.
 
Dodao je da su na univerzitetu, umesto predavanja, naučno-istraživačkog rada i podsticanja akademske radoznalosti, "cvetali vulgarni politički aktivizam i politikantstvo, medijsko targetiranje neistomišljenika i produbljivanje podela među nastavnim osobljem i studentima".
 
Prema njegovim rečima, to je "svedočanstvo o praktičnom poimanju autonomije rektora Đokića koje je, umesto očuvanju i razvoju, vodilo urušavanju ustanove građene decenijama".
Ministar je istakao da su u godini ozbiljne krize univerzitetskog života u Beogradu i drugim univerzitetskim centrima Srbije, predsednik Republike, Vlada Republike Srbije i resorno Ministarstvo prosvete preduzimali mere kako bi omogućili nastavak funkcionisanja visokoškolskih ustanova i završetak školske godine.
 
Kako je naveo, omogućen je završetak akademske godine, utvrđene su kvote i sproveden upis, značajno su povećane zarade profesorima i saradnicima na univerzitetima, obezbeđeno je pokriće 50 odsto školarine za samofinansirajuće studente, plaćeni su materijalni troškovi rada visokoškolskih ustanova i isplaćeni časovi nadoknade nastavnom osoblju.
 
Ministar je dodao da je ukinuta i Uredba o finansiranju nastavnog i naučnog rada.
 
"Ipak, rezultat na Šangajskoj listi otvara ozbiljno pitanje da li je delu politički angažovanog rukovodstva Univerziteta dnevna politika postala važnija od nauke", naveo je Stanković.
 
Istakao je da "deli viziju" predsednika Srbije Aleksandra Vučića o neophodnosti kadrovskih i organizacionih promena na univerzitetu, kao i o potrebi uvođenja načela konkurencije u visoko obrazovanje, uključujući mogućnost dolaska inostranih univerziteta.
 
"Načelo konkurencije doprinosilo je unapređenju brojnih društvenih oblasti, pa bi njegovo pažljivo i odgovorno uvođenje trebalo razmotriti i u sistemu visokog obrazovanja", naveo je ministar.
 
 
On je ocenio da država, kao osnivač i glavni finansijer Univerziteta u Beogradu, mora da insistira na principima odgovornosti koji se, kako je naveo, "mogu svesti na tri reči: rad, red i disciplina".
 
"Srbija je zemlja talentovanih mladih ljudi sa velikim potencijalom za nauku, dok je Univerzitet u Beogradu jedan od kamena temeljca obrazovnog i naučnog razvoja zemlje, rekao je Stanković i dodao da upravo zato promene moraju početi što pre radi očuvanja institucije, unapređenja kvaliteta visokog obrazovanja i, pre svega, bolje budućnosti mladih i generacija koje dolaze", zaključio je Stanković.
Podsetimo, pre ministra Stankovića poziciju Univerziteta u Beogradu na Šangajskoj listi komentarisao je i predsednik Aleksandar Vučić. On je izjavio da iza ovogodišnjeg pada na listi stoje "oni koji žele slom države". On je za televiziju Informer kazao da rektor Beogradskog univerziteta Vladan Đokić nije jedini krivac za to, već da "iza čitave akcije stoje opozicione i spoljne strukture koje su ga iskoristile za ostvarivanje političkih ciljeva". Prema njegovim rečima, ovo što se dešava sa univerzitetima u Beogradu i Novom Sadu je "umnogome njihovo delo".
 
Nekadašnja rektorka Univerziteta u Beogradu Ivanka Popović ocenila je ranije da vlast pokušava da diskredituje taj Univerzitet. Dodala je da plasman u grupu od 501. do 600. mesta na novoj Šangajskoj listi nije značajan pad, već uobičajena fluktuacija koja se može očekivati kod univerziteta u državama sa skromnim finansiranjem nauke. Ona je ocenila da se rezultat Šangajske liste pokušava iskoristiti za politički obračun sa Univerzitetom u Beogradu, koji se u javnosti identifikuje kao jedan od nosilaca studentskih protesta.
 
Inače, pad na Šangajskoj listi je zabeležio i Univerzitet u Novom Sadu, tačnije - ove godine ga nema među 1.000 najboljih svetskih univerziteta.
 
Akademski plenum naveo je da je za taj neuspeh "isključivi krivac ova vlast". Podsetili su da je Vlada Srbije u martu prošle godine usvojila čuvenu "5:35" uredbu, kojom je, kako navode, faktički ugasila naučnoistraživački rad na fakultetima. Ovom uredbom je bilo predviđeno da se u toku nedelje univerzitetskim profesorima ostavlja samo pet časova za nauku, odnosno da je samo 12,5 odsto nedeljne norme bilo predviđeno za naučnoistraživački rad, u odnosu na prethodnih 50 odsto.
 
Navedeno je da je ta uredba u julu ove godine ukinuta, "ali su njene posledice vidljive i kroz Šangajsku listu, sa koje je ispao Univerzitet u Novom Sadu".
 
"Dodatno, rukovodstvo Univerziteta u Novom Sadu, na čelu sa rektorom Dejanom Madićem, umesto kreiranja okruženja koje će podstaći naučni rad, nezakonitim otkazima profesora stvorilo je atmosferu straha i podstaklo mlade naučnike da ne ostaju na ovom univerzitetu", dodao je Akademski plenum.
 
Dekan Roglić: Univerzitet u Beogradu ostvario uspeh plasmanom na Šangajsku listu 
 
Dekan Hemijskog fakulteta profesor Goran Roglić izjavio je da je Univerzitet u Beogradu ostvario uspeh plasmanom na Šangajsku listu, s obzirom na uslove u kojima se bori, i naglasio da se naukom bez ulaganja ne može baviti. 
 
Roglić je agenciji Beta kazao da je prema broju objavljenih radova i njihovom kvalitetu, Univerzitet u Beogradu ostao na nivou prethodne godine. 
 
"Drugi univerziteti beleže rast broja radova od dva do tri procenta, zahvaljujući povećanim ulaganjima u nauku. Nažalost, ove godine nemamo istraživača među najcitiranijima, što je dodatno doprinelo padu na listi", rekao je profesor. 
 
On je naveo razloge zbog kojih Univerzitet u Beogradu vodi "tešku borbu" s drugim univerzitetima i zbog kojih treba biti zadovoljan postignutim. 
 
"Naukom se bez ulaganja ne može baviti. Srbija iz budžeta izdvaja 0,41 odsto BDP-a za nauku (362 miliona evra), naspram 0,7 odsto u Hrvatskoj (650 miliona evra) i 0,92 odsto u Sloveniji (648 miliona evra), što govori da je Srbija znatno ispod zemalja okruženja i proseka Evropske unije", objasnio je dekan Roglić. 
 
 
Dodao je da nisu ostvareni ni ciljevi koje je država sama utvrdila, "jedan odsto BDP-a iz budžeta do 2015, a potom 1,5 odsto ukupnih ulaganja, od čega 0,6 odsto budžetskih, do 2020. godine". 
 
"Poređenja radi, Norveška za nauku izdvaja 3,83 milijarde, Švajcarska 8,78 milijardi, a Kina oko 147 milijardi evra javnih sredstava godišnje. Izdvajanja za materijalne troškove u Srbiji su na nivou su iz 2019. godine. Istraživač za naučni rad dobija oko 50 evra mesečno za nabavku materijala, što je u prirodnim naukama apsolutno nedovoljno za ozbiljan rad. Nedovoljna su i ulaganja u naučno-istraživačku infrastrukturu i opremu", rekao je on. 
 
Prema njegovim rečima, struktura privrede u Srbiji nije razvojna, "dominiraju preduzeća koja donose sopstvenu tehnologiju, bez interesovanja za razvoj i istraživanja u Srbiji". 
 
Naveo je da nedostaje projektno finansiranje koje postoji u zemljama s kojima se Beogradski univerzitet takmiči. 
 
"Fond za nauku, nakon dolaska nove v.d. direktorke Darije Kisić, deset meseci ne može da objavi rezultate poziva Ideje (poziv za projektno finansiranje nauke) na kojem je konkurisalo oko 7.000 istraživača, raspisanog februara 2025", izjavio je. 
 
Naglasio je da ne postoji ni stimulacija za istraživače koji postižu bolje rezultate. 
 
"Vanredni profesor Hemijskog fakulteta s 5.000 citata i 270 radova u bazi Scopus tretira se isto kao profesor Pravnog fakulteta i predsednik Ustavnog suda Vladan Petrov, koji u ovoj bazi nema nijedan rad, a u Web of Science ima dva rada sa ukupno sedam citata", istakao je Roglić. 
 
On navodi da nemotivisanost mladih potvrđuje činjenica da je ove godine ostalo mesta na konkursu za mlade istraživače, iako je uslov prosečna ocena iznad devet. 
 
"Zarada tako zaposlenog istraživača iznosi 113.000 dinara, dok je prosečna neto zarada u Srbiji za maj bila 118.398 dinara. Mlade od nauke odvraćaju i loši uslovi za rad: nedovoljna sredstva za istraživanja, ograničen pristup savremenoj opremi i projektima i neizvesne mogućnosti napredovanja", kazao je on. 
 
Profesor Roglić je ocenio da pozicija na Šangajskoj listi ne zavisi samo od ulaganja već i od stabilnosti i autonomije univerziteta. 
 
"Institucionalna i finansijska neizvesnost, javni pritisci i osporavanje akademske zajednice preusmeravaju vreme i energiju s nastave, istraživanja i međunarodne saradnje na očuvanje osnovnog funkcionisanja Univerziteta. Posledice takvog okruženja neminovno se odražavaju na naučnu produktivnost i međunarodni ugled", naveo je dekan. 
 
Uprkos svemu, istakao je, Univerzitet u Beogradu ostao je na Šangajskoj listi i zadržao poziciju najbolje rangiranog univerziteta u regionu i nalazi se među prvih tri odsto univerziteta u svetu. 
 
"To je uspeh njegovih istraživača i potvrda snage akademske zajednice, a građani mogu sami da procene da li je i u kojoj meri odnos vlasti prema Univerzitetu doprineo njegovom padu na listi", zaključio je profesor Roglić. 
 
Univerzitet u Beogradu ostao najbolje plasiran univerzitet regiona 
 
Univerzitet u Beogradu ostao je najbolje plasiran univerzitet u regionu na Šangajskoj listi (Academic World Ranking Universities - ARWU), u kategoriji 501-600 najboljih univerziteta.
 
Na prošlogodišnjoj Šangajskoj listi Univerzitet u Beogradu bio je u grupi između 401. i 500. mesta.
 
"Kontinuitet plasmana na Šangajskoj listi potvrđuje međunarodnu prepoznatljivost Univerziteta u Beogradu. Istovremeno, predstavlja dodatni podsticaj da nastavimo sa unapređenjem kvaliteta naučnoistraživačkog rada, međunarodne saradnje i uslova za razvoj novih generacija istraživača", saopšteno je na sajtu Univerziteta u Beogradu.
 
Ove godine analizirano je više od 2.500 institucija, a objavljena je lista 1.000 najboljih univerziteta na svetu, na prvom mestu i ove godine je Univerzitet Harvard, a slede Stanford, Masačusetski institut za tehnologiju (MIT), Kembridž i Berkli.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija