Time je počeo i zakonski rok za izbornu kampanju, koja će trajati najmanje 45 dana.
Iako zvanična kampanja počinje tek raspisivanjem izbora, politička borba traje već mesecima. Sa jedne strane nalazi se vlast predvođena Srpskom naprednom strankom, čiju će listu predvoditi Aleksandar Vučić, dok se kao njen glavni politički izazivač pojavljuje studentski pokret, čiji je izlazak na izbore proizvod gotovo dvogodišnje borbe na ulicama da se kazne odgovorni za pad nadstrešnice i stradanje 16 ljudi na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
Predstojeći izbori biće održani gotovo dve godine nakon ove tragedije koja je pokrenula višemesečne studentske proteste širom Srbije.
Vlada Srbije, na čelu sa premijerom Đurom Macutom, na vanrednoj sednici 7. septembra predložila je predsedniku Republike da raspusti Narodnu skupštinu i raspiše parlamentarne izbore. Macut je odluku obrazložio potrebom da se politička kriza i tenzije rešavaju kroz institucije.
Raspuštanjem Narodne skupštine prestaje mandat aktuelnog saziva parlamenta, a građani će 25. oktobra birati novih 250 narodnih poslanika. Nakon izbora, sastav parlamenta zavisiće od rezultata izbornih lista, a od odnosa snaga u Skupštini zavisiće i formiranje nove Vlade Srbije.
Iako se Skupština raspušta, država nastavlja da funkcioniše. Vlada ostaje na dužnosti i obavlja tekuće poslove sve do izbora nove vlade, dok će novi saziv parlamenta biti formiran nakon izbora.
Jedno od ključnih pitanja koje će izbori otvoriti jeste ko će imati većinu za formiranje nove vlade i ko će biti novi premijer?
Upravo tu Aleksandar Vučić najavljuje veliku promenu. On je rekao da se ozbiljno priprema da, ukoliko dobije podršku građana, preuzme funkciju predsednika Vlade. Kao jedno od prvih obećanja naveo je formiranje najmanje vlade u istoriji Srbije - premijera i 12 ministara.
Vučić je istovremeno rekao da bi mu to najverovatnije bio poslednji mandat, iako se zna da je svoje "izlaske" iz politike najavljivao i u ranijim ciklusima.
Nasuprot tome, nije još uvek poznato ko će mu biti glavni protivnik za ovu funkciju, odnosno ko će biti kandidat za premijera sa Studentske liste, koja je u javnosti percipirana kao trenutno najjači opozicioni faktor u Srbiji.
Mesecima unazad kao potencijalni kandidat izdvajao se rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, ali je ovo ozbiljno dovedeno u pitanje nakon navoda da je upravo on "vetiran", odnosno izbačen sa liste. Ove navode nisu komentarisali ni studenti ni Đokić.
Studentska lista kao najveća opozicija
Studentski pokret, koji je gotovo dve godine predvodio proteste širom Srbije, na vanredne parlamentarne izbore izlazi sa sopstvenom Studentskom listom. Studenti su raspisivanje izbora tražili još u maju 2025. godine, a sada će prvi put svoje zahteve pokušati da pretoče u izbornu podršku.
Lista, prema dosadašnjim najavama, neće biti klasična stranačka lista. Na njoj bi trebalo da se nađu profesori, stručnjaci, aktivisti i javne ličnosti, dok sami studenti neće nužno biti kandidati. Studenti su ranije saopštili da je lista od 250 kandidata formirana, ali da će imena biti objavljena nakon raspisivanja izbora.
Sada, kada su izbori raspisani, očekuje se i da javnost sazna imena kandidata. Studentkinja Medicinskog fakulteta u Novom Sadu Marija Božović rekla je za n1 da će ona biti objavljena kroz nekoliko dana.
Ukoliko studenti sami ne objave listu, ona će svakako biti poznata onog trenutka kada bude potvrđena. Pretpostavka je da će studenti biti grupacija koja će među prvima sakupiti dovoljan broj potpisa za predaju liste.
Studenti se aktivno pripremaju, a pored formiranja liste, rade na obuci kontrolora i kampanji od vrata do vrata, a iskustvo sa lokalnih izbora koristili su, kako navode, da uoče šta je potrebno dodatno unaprediti.
"Izbori su raspisani. Ono što su pokušavali da sakriju, poreknu i obesmisle, postalo je stvarnost koju više niko ne može da zaustavi. Dugo su ćutali. Dugo su obećavali, lagali, odugovlačili – nadajući se da će umor naroda biti jači od njegove upornosti. Nisu računali na jedno: da će studenti ostati onda kada svi drugi odustanu", poručili su studenti po raspisivanju izbora, uz komentar da je vreme za pobedu.
Posebnost Studentske liste je i to što je deo opozicionih stranaka odlučio da ne izlazi sa sopstvenim kandidatima, već da podrži studentski pokret.
Među njima su Demokratska stranka, Zeleno-levi front, Kreni-promeni i Dveri, Liga socijaldemokrata Vojvodine, kao i Pokret slobodnih građana.
Podrška Studentskoj listi stigla je i iz akademske zajednice. Pobunjeni univerzitet, Akademski plenum, Slobodni državni univerzitet Novi Pazar, Mreža akademske solidarnosti i angažovanosti i Forum Univerziteta umetnosti pozvali su demokratske opozicione stranke i pokrete da ne kandiduju sopstvene liste, već da podrže studente.
Akademska zajednica ocenjuje da bi, u neravnopravnim izbornim uslovima, međusobno nadmetanje stranaka koje žele promenu vlasti moglo da oslabi taj cilj. Poručili su da bi pobeda Studentske liste bila pobeda građana, ali i demokratski orijentisanih stranaka i države.
Koje stranke izlaze u koaliciji sa SNS-om?
Srpska napredna stranka na izbore izlazi sa listom "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", čiji je nosilac Aleksandar Vučić, ujedno i kandidat SNS-a za budućeg premijera. Glavni odbor SNS-a već je usvojio listu kandidata, dok se u narednim danima očekuje konačno predstavljanje svih koalicionih partnera.
Za sada je potvrđeno da će na listi biti Srpska radikalna stranka i Radnička partija. Uz naprednjake bi trebalo da budu i Pokret socijalista Aleksandra Vulina, Srpska narodna partija Nenada Popovića i Zavetnici Milice Đurđević Stamenkovski, dok se još čeka konačna odluka pojedinih dosadašnjih partnera, među kojima je i Srpski pokret obnove.
"Na izborima 25. oktobra se brani Srbija od svih koji žele da je zaustave. Iznutra i spolja. Brani se demokratija! Narod donosi odluku da li želi da kao društvo nastavimo putem blokada, ili putem daljeg ubrzanog razvoja. Narod donosi odluku da li želi da mu vladu biraju stranci, plenumi na ulici, ili on svojim glasovima, odlučujući se između dva koncepta. Koncepta daljeg snažnog napretka i koncepta povratka u prošlost, u otpuštanja radnika, smanjenje plata, slabljenja dinara", saopštili su novosadski naprednjaci koji su se prvi oglasili po raspisivanju izboru i koji su bili prvi odbor koji je predložio Vučića za premijera.
Šta je sa socijalistima?
Posebna situacija je sa Socijalističkom partijom Srbije. Za razliku od poslednjih izbora, SPS je odlučio da na izbore izađe u posebnoj koaliciji sa Jedinstvenom Srbijom, Socijaldemokratskom partijom Srbije i Zelenima Srbije.
To znači da će SNS i SPS, iako su godinama bili partneri u vlasti, ovog puta pred birače izaći sa odvojenim izbornim listama.
Osim ovoga, kod socijalista je došlo i do raskola unutar stranke, na struju koja podržava predsednika Ivicu Dačića i na one koji podršku daju izbačenom članu i bivšem istaknutom funkcioneru Branku Ružiću. Upravo Ružić je poslednjih meseci bio jedan od retkih političara koji su učestvovali u vlasti, a da su istu otvoreno kritikovali zbog odnosa prema studentima i građanima nakon pada nadstrešnice.
Ružić se zalagao da se SPS odvoji od uticaja Srpske napredne stranke, zbog bojazni da će se partija utopiti u vladajuću organizaciju. Nasuprot tome, jezgro SPS-a ostala je pri odluci da nastavi kooperaciju sa naprednjacima, pa najavljuju da će sarađivati sa njima i nakon izbore, te da neće pružati podršku "blokaderima".
"Tradicionalna" opozicija
Za razliku od Demokratske stranke, Zeleno-levog fronta, Kreni-Promeni, Pokreta slobodnih građa, Dveri ili Lige socijaldemokrata Vojvodine, deo opozicije odlučio je da izađe na izbore.
Tradicionalna opozicija na predstojeće izbore izlazi u nekoliko kolona.
Stranka slobode i pravde (SSP), Srbija centar (SRCE) i Građanski pokret Solidarnost Gorana Ješića potvrdili su zajednički nastup na listi "Evropska Srbija – Marinika Tepić – Zdravko Ponoš".
"Stranke služe da se bore za svoje vrednosti. Ovo nije vreme kad možemo da čekamo iskrcavanje saveznika, a u međuvremenu da grickamo semenke. Ili da dajemo podršku nekome koga neki huligan prebija, a mi da pridržimo ovom slabijem jaknu. Ovo nije vreme kad možemo da čekamo da prođu izbori, pa ćemo onda da vidimo s kim ćemo. Zbog toga mislimo da sad odmah treba da bude jasno šta mi zagovaramo i da utičemo na taj kurs za dan posle. Srbija više nema vremena za gubljenje", objasnio je Ponoš.
Odvojeno će nastupiti savez "Narodna Srbija", koji čine Narodni pokret Srbije (NPS) Miroslava Aleksića, Novo lice Srbije (NLS) Miloša Parandilovića i Ekološki ustanak Aleksandra Jovanovića Ćute. NPS je prethodno odlučio da ne bude deo zajedničke liste sa SSP-om i ostalim strankama okupljenim oko Platforme za evropsku Srbiju.
Na desnom delu opozicionog spektra, Novi DSS i Monarhisti nastupaju zajedno pod nazivom "Autentična desnica".
Ko je još potvrdio izlazak
Lista "Mi - snaga naroda" Branimira Nestorovića, uz Narodnu stranku, prema dosadašnjim najavama.
Pored ovih većih lista i koalicija, samostalan izlazak najavili su Pokret snaga Srbije Bogoljuba Karića, Pokret "Ćale, ovo je za tebe" Petra Đurića, Savez ratnih veterana i Savez vojvođanskih Mađara.
Na izborima će biti zastupljene i manjinske liste.
Savez vojvođanskih Mađara već je potvrdio da će izaći samostalno i da očekuje da bude jedina mađarska lista.
Kada je reč o bošnjačkim strankama, Stranka demokratske akcije Sandžaka, Sandžačka demokratska partija i Stranka pravde i pomirenja još dogovaraju način nastupa, pa nije poznato da li će imati jednu zajedničku ili više odvojenih lista.
Slično je i sa albanskim strankama Partijom za demokratsko delovanje i Alternativom za promene, koje još nisu definitivno odlučile da li će nastupiti zajedno ili odvojeno.
Među potencijalnim manjinskim listama je i Romska partija, čiji su predstavnici održali sastanak sa drugim romskim organizacijama o mogućem zajedničkom nastupu. Pregovori još nisu završeni.
Najavljen je i nastup koalicije "Bratski savez 381 – Zajedno za našu državu", koju čine Bošnjačka građanska stranka, Stranka Crnogoraca, Vlaška narodna stranka i Građanski savez Mađara.
Ovo, međutim, još nije konačan spisak. Na izborima se mogu pojaviti i dodatne manje liste, a konačan broj biće poznat tek kada isteknu rokovi za predaju i proglašenje izbornih lista, koji bi bio 4. oktobar.
Takođe, upitno je i da li će sve ove najavljene grupacije uspeti da sakupe dovoljan broj potpisa za potvrđivanje izborne liste.
Opasnost od rasipanja glasova
Podela "tradicionalne" opozicije na više izbornih kolona otvorila je pitanje koliko bi lista moglo da ostane ispod cenzusa. Dosadašnja istraživanja javnog mnjenja pokazivala su da se deo opozicionih lista kreće oko izbornog praga, pa bi njihova međusobna podela mogla da utiče na konačan broj mandata.
Na opasnost od rasipanja glasova upozorava i profesor Pravnog fakulteta i bivši predsednik Pokrajinske vlade Bojan Pajtić, koji smatra da nijedna od tri opozicione grupacije koje najavljuju odvojen izlazak neće uspeti da pređe cenzus. On ocenjuje da će na izbore izaći veliki broj birača koji se trenutno ne izjašnjava u istraživanjima, čime bi se, kako tvrdi, dodatno podigla lestvica za ulazak u parlament.
"Niko neće proći cenzus zato što će mnogo više ljudi da izađe nego što nam istraživanja govore i zato što se, nažalost, stvara atmosfera političkog rata", rekao je Pajtić.
On smatra i da bi se, kako se izbori budu približavali, mogla stvarati "referendumska atmosfera", odnosno da bi se deo opozicionih birača mogao opredeliti za najjaču opozicionu opciju - Studentsku listu.
Za političkog analitičara Dragomira Anđelković, izbori za Vučića dolaze u fazi njegove vladavine kada, šta god da se dešavalo, on ne može da bude srećan.
"Mi smo uvek ovde imali izbore sa više ili manje nameštanja. Toga je uvek bilo, a sada ćemo sigurno imati organizovanu krađu par excellence. Vučić sigurno ide u totalno nameštanje izbora, ali ono što on ne zna je kako će narod reagovati. Odnosno, on zna da će doći do ogromne krize to izborno veče", poručio je on za N1.
Koordinatorka Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji Bojana Selaković upozorava da opozicioni blok ne bi smeo da dozvoli rasipanje glasova i međusobne podele, jer bi fragmentacija mogla da pomogne Srpskoj naprednoj stranci.
Kao upozorenje navodi scenario iz Slovenije, gde su glasovi opozicionih lista koje nisu prešle cenzus uticali na odnos snaga i mogućnost formiranja parlamentarne većine.
Da je sprečavanje rasipanja glasova jedan od ključnih faktora za rezultat studenata i opozicije smatra i direktor Centra za savremene politike Nikola Burazer. Time se pitanje više kolona ne svodi samo na to koliko će pojedinačne liste osvojiti, već i na to koliko će glasova ostati bez predstavnika u parlamentu ukoliko neka od njih ostane ispod cenzusa.
Zato će jedan od ključnih rizika za opoziciju biti upravo mogućnost da međusobna podela dovede do toga da deo glasova ostane bez mandata - što bi, u krajnjem ishodu, moglo da promeni odnos snaga u korist vlasti.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar