Čulić: Ni 10 odsto roditelja neće moći da dobije status roditelja-negovatelja

Roditelji dece sa smetnjama u razvoju sada mogu da podnesu zahtev za ostvarivanje prava na status roditelja-negovatelja, međutim za to je potrebno dostaviti čak 13 dokumenata.
Čulić: Ni 10 odsto roditelja neće moći da dobije status roditelja-negovatelja
Foto: Screenshot (YouTube/K1 Televizija)
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja donelo je uputstvo po kojem će se ovi zahtevi podnositi, kao i koja je dokumentacija neophodna za ostvarivanje tog prava, što uključuje čak 13 dokumenata kako bi uopšte bilo moguće aplicirati za status roditelja-negovatelja, piše Insajder.
 
Predsednik Regionalne alijanse za cerebralnu paralizu i roditelj deteta sa cerebralnom paralizom Nikola Čulić rekao je da će mali broj roditelja biti u mogućnosti da koristi ovu meru socijalne zaštite, kao i da je resorno ministarstvo ignorisalo upozorenja i predloge udruženja koja bi pomogla da se izbegne takav scenario.
"Izgleda da je Ministarstvo ignorisalo sve predloge koje smo dali i politizovalo čitavu priču. Smatram da se više radilo u interesu promocije Ministarstva i promocije brige o nama, nego o stvarnoj pomoći koja je hitno potrebna roditeljima", rekao je Čulić.
 
Dodaje da preko 50.000 ljudi čeka status roditelja-negovatelja, a ovim zakonom neće biti obuhvaćeno ni 10 odsto njih.
 
"Potpuno je jasno da ovaj zakon ne vrši svoju svrhu. Ali moje mišljenje je da je Ministarstvo to znalo. Sigurno je znalo, jer smo ih obavestili o manjkavostima ovog zakona. Čini mi se da se ovaj zakon gledao kroz političku popularnost, a ne stvarnu pomoć koja nam je neophodna", rekao je Čulić.
Na pitanje da li roditelji koji su stalno zaposleni ili imaju preko 65 godina mogu da ostvare neka prava na osnovu ovog zakona, Čulić odgovara negativno.
 
"Upravo iz tog razloga je zakon diskriminatoran. Ako neko sa 64 godine brine o detetu i ostvaruje mogućnost da ostvari pravo, zašto mu se to pravo uzima sa 65 godina? Njegova briga o detetu je ista sa 64 i 65 godina. Dete je u istom stanju", kazao je Čulić.
 
Prema njegovim rečima, zakonom se diskriminišu ljudi koji imaju preko 65 godina.
 
"Oni ostvaruju pravo na neku minimalnu penziju, a veliko je pitanje na koji način će moći da s tim primanjima da žive, posebno sa uvećanim troškovima zbog bolesnog deteta", ukazuje Čulić.
 
"Sa 65.000 ne može da se živi, a ni sa više od toga"
 
Roditelj-negovatelj ovim zakonom ostvaruje pravo na mesečnu naknadu od 65.000 dinara. Upitan šta roditelj sa bolesnim detetom može s tim iznosom, Čulić odgovara da su isto pitanje postavljali Ministarstvu.
"Ali ostali smo bez odgovora. Sve vreme smo ukazivali na to, još dok je zakon bio u formi nacrta, dok je bila otvorena javna rasprava. Međutim, u okviru javne rasprave, primedbe našeg udruženja, ali i drugih, samo su formalno notirane kao primljene, uz neko generičko obrazloženje zbog čega nisu usvojene", naveo je Čulić.
 
Čulić dodaje da su na osnovu toga stekli utisak da primedbe nisu ni pročitane, već samo odbijene bez valjanog obrazloženja. Dodaje da sa 65.000 ne može da se živi, a ni sa više od toga.
 
"Zato što život sa detetom sa posebnim potrebama iziskuje mnogo veće troškove i onemogućava roditelju da radi. Pitali smo Ministarstvo zbog čega nam ne omoguće da radimo? Ako nam dajete meru socijalne zaštite, zašto treba da izgubimo socijalnu zaštitu ako privređujemo? Valjda je to privređivanje dobro i za državu i za nas. Imamo utisak da nas kažnjavaju ukoliko bismo hteli da radimo", naveo je Čulić.
 
S tim u vezi je, dodaje, bilo ozbiljnih komentara na zakon, čak i primedbi na sam izveštaj o javnoj raspravi.
 
"Čak su i izveštaji o javnoj raspravi ignorisani, prosto su preskočeni, kao da ih nismo poslali. Imali smo i primedbu na izveštaj o javnoj raspravi, da ni on nije napravljen korektno. Sve ovo bilo je jedna usiljena procedura donošenja zakona po našem mišljenju", naveo je Čulić.
 
Na pitanje na koji način, izuzev ovog zakona, sistem pomaže roditeljima dece sa smetnjama u razvoju, Čulić odgovara:
 
"Država ima sistem socijalne zaštite koji u osnovi nije čak toliko loše postavljen, koliko su ta davanja mala i nedovoljna. Mi imamo tuđu negu i pomoć, imamo mogućnost korišćenja banjskog lečenja i ostalog. Ali, recimo, ta tuđa nega i pomoć nije ni blizu dovoljna za brigu o bolesnom detetu. To je još jedno pitanje koje smo postavili. Ako već imamo pravni okvir koji se bavi pomaganjem roditeljima i bolesne dece, i ako on ne funkcioniše, zašto smo donosili još jedan institut koji će delimično raditi ili neće? Zašto nismo popravili postojeće", naveo je on.
 
Dodaje da je udruženje imalo predlog da deca sa invaliditetom budu nosioci prava, odnosno da imaju personalne budžete iz kojih bi sebi plaćali lečenje. Važno je, kaže, još jedno pitanje - šta se dešava kada roditelj više nije živ.
 
"Na koji način se zbrinjava tada dete? To je nešto što sve nas roditelje primarno brine. I ovaj predlog koji sam pomenuo, da deca budu nosioci budžeta, praktično rešava taj problem. Zato što, dok su deca živa, mi kao roditelji brinemo o njima i zadovoljavamo njihove potrebe, ali kada nas ne bude, ostaje budžet iz koga bi mogla da se zbrinjavaju na najhumaniji mogući način, u zavisnosti od stanja. Na taj način postižemo i personalizaciju potreba svakog deteta koje je korisnik prava. Međutim, sve te primedbe koje sam i ja u okviru sastanaka i u toku javne rasprave iznosio, nije imao ko da čuje, ili nije želeo", zaključuje Čulić za Insajder, dodajući da se nada da će neka buduća Vlada Srbije uvažiti njihove komentare i revidirati zakon.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija