Preko petine stanovništva ima više od 65 godina: Kako će izgledati demografska slika Srbije u budućnosti?

U Srbiji živi gotovo 1,5 miliona ljudi starijih od 65 godina, odnosno 22,9 odsto ukupnog stanovništva, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku (RZS).
Preko petine stanovništva ima više od 65 godina: Kako će izgledati demografska slika Srbije u budućnosti?
Foto: Pixabay
Među 1.499.355 ljudi starijih od 65 godina više je žena – 852.081, dok muškaraca ima 647.274. Čak 90,4 odsto starijih je van radne snage, dok je 17,7 odsto visokoobrazovano. Podaci pokazuju i da ljudi koji dožive 65. godinu u Srbiji u proseku mogu da očekuju još 16,6 godina života, ali bi 11,8 godina trebalo da provedu u zdravlju, piše Insajder.
 
Šta ovi podaci govore o demografskoj slici Srbije, koliko će se u narednim decenijama menjati odnos između starijih i radno sposobnih stanovnika i kakve posledice starenje stanovništva može imati po penzioni i zdravstveni sistem 
Prof. dr Petar Vasić, demograf sa Geografskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, objašnjava u razgovoru za Insajder da sam rast udela starijih ne treba posmatrati kao nužno negativnu pojavu.
 
"Taj procenat je u porastu poslednjih nekoliko decenija. Taj rast udela nazivamo demografsko starenje. Međutim, nije samo značajan rast tog udela – on sam po sebi ne mora da bude a priori loš. Radi se o poboljšanju zdravstvenog stanja stanovništva, smanjenju smrtnosti i produženju očekivanog trajanja života", kaže Vasić.
Kako navodi, problem postaje izraženiji kada se istovremeno smanjuje udeo mladog stanovništva, jer tada dolazi do promene čitave starosne strukture društva.
 
"Kada se istovremeno smanjuje udeo mladog stanovništva, onda govorimo o procesu demografskog starenja, što ima dugoročne, ne samo demografske, nego i dublje društvene posledice", ističe Vasić.
 
Objašnjava da su dva ključna procesa dovela do demografskog starenja – dugogodišnji pad nataliteta, odnosno sve manje generacije koje ulaze u starosnu strukturu stanovništva, i produženje očekivanog trajanja života usled poboljšanja uslova mortaliteta.
 
"Samo demografsko starenje je posledica dve ključne stvari: jedno je starenje od baze starosne piramide, pod uticajem nedovoljnog rađanja, dakle svake naredne generacije koja je sve manja, manja i manja; i drugi razlog je poboljšanje uslova mortaliteta i produženje očekivanog trajanja života", kaže Vasić.
 
Kada je reč o budućnosti, dodaje, sve populacione projekcije do sredine ovog veka predviđaju nastavak trenda demografskog starenja.
 
"Ne postoji scenario u kome bi čak i izuzetno veliki migracioni input mogao da doprinese da se demografsko starenje zaustavi. Može da se uspori, ali zaustaviti se neće", ističe Vasić.
 
Sve manje radno sposobnih, sve više starijih: Da li će rad posle 65. godine postati potreba?
 
Demografsko starenje, međutim, nije samo pitanje promene starosne strukture stanovništva. Sve veći udeo starijih građana direktno otvara pitanje održivosti penzionog i zdravstvenog sistema, ali i budućnosti tržišta rada.
 
Posebno je značajan podatak da je 90,4 odsto ljudi starijih od 65 godina van radne snage. Postavlja se zato pitanje da li će, sa nastavkom trenda starenja stanovništva i smanjenjem broja ljudi u radnom uzrastu, biti potrebno da veći broj starijih ostane ekonomski aktivan i nakon 65. godine.
 
"Država će sigurno da teži tome", kaže Vasić.
 
Vasić navodi da države koje dugoročno planiraju ekonomski i društveni razvoj već razmatraju načine da ublaže posledice starenja stanovništva na tržište rada. Kao jednu od mera izdvaja postepeno pomeranje starosne granice za odlazak u penziju i povećanje ekonomske aktivnosti starijih.
 
"Neke organizovanije države koje strateški planiraju svoju budućnost i razvoj, imajući u vidu demografske procese koji su krajnje inertni i nije ih teško predvideti, makar na neku bližu budućnost, planiraju da taj udar starenja stanovništva, ekonomski i na tržište radne snage, kompenzuju time što će dalje pomerati starosnu granicu odlaska u penziju", kaže Vasić.
 
Prema njegovim rečima, prostor za povećanje broja ljudi na tržištu rada postoji i kroz veću ekonomsku aktivnost starijih od 50 godina koji su trenutno van radne snage, kao i kroz veću aktivaciju žena.
 
Vasić kao jednu od mogućnosti navodi i fleksibilniji odlazak u penziju, odnosno postepeno povlačenje sa tržišta rada nakon ispunjavanja uslova za penziju.
 
"Čak i kada se ostvari uslov i starosni i što se tiče radnog staža, da to povlačenje sa tržišta rada bude postepeno. Dakle, da oni koji su stariji od 65, ukoliko to žele, ukoliko su sposobni i intelektualno i fizički, nastave da rade u određenom obimu, koliko im sposobnosti ili potrebe dozvoljavaju", objašnjava Vasić.
 
"Feminizacija starih": Zašto je među najstarijima sve više žena
 
Žene čine 56,8 odsto populacije starije od 65 godina, što otvara i pitanje razlike u očekivanom trajanju života između žena i muškaraca.
 
Vasić objašnjava da je veće učešće žena među starijima posledica toga što žene u svim populacijama u proseku žive duže.
 
"To je biološka pravilnost, zato što u svim populacijama žene žive duže, manje obolevaju i u svakoj starosti beleže niže stope smrtnosti", kaže Vasić.
 
Vasić objašnjava da se razlika između broja muškaraca i žena tokom života postepeno menja. Iako se u proseku rađa više dečaka nego devojčica, veća smrtnost muškaraca dovodi do toga da se broj muškaraca i žena približno izjednači oko 40. godine.
 
"Biološka datost je da se rađa više muške dece nego ženske, nekih 105 do 107 dečaka na 100 devojčica. Usled veće smrtnosti muškaraca u svim starostima, ravnoteža se dostiže oko 40. godine, kada ima podjednako muškaraca i žena", ističe Vasić.
 
Nakon 40. godine, dodaje, razlika se postepeno povećava u korist žena, a što je stanovništvo starije, taj nesklad postaje izraženiji.
 
"Kako društvo stari, tako se dešava nešto što se zove feminizacija starih. Te razlike naročito su vidljive kod osoba starih 65, pa 70, 80, 85 godina - što je starosna grupa viša, disproporcija je veća", navodi Vasić.
 
Kada zapravo počinje starost?
 
Posebno je zanimljiv podatak da osoba koja u Srbiji doživi 65 godina u proseku može da očekuje još 16,6 godina života, ali da se 11,8 godina odnosi na godine života u zdravlju.
 
"Govorimo o pokazatelju koji se zove očekivano trajanje života, i on se računa za svaku pojedinačnu starost stanovništva", navodi Vasić.
 
Objašnjava da je očekivano trajanje života hipotetički pokazatelj koji se izvodi iz tablica smrtnosti i pokazuje koliko godina u proseku može da očekuje osoba određene starosti.
 
Ceo tekst pročitajte OVDE.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija