Odnos Srbije i Hrvatske posle Vučića: Šta se može očekivati?

Promena vlasti u Srbiji u Hrvatskoj je uglavnom dočekana s olakšanjem.
Odnos Srbije i Hrvatske posle Vučića: Šta se može očekivati?
Foto: 021.rs
Predstavnicima Studentske liste i izbornim pobednicima odmah su čestitali hrvatski premijer Andrej Plenković i ministar spoljnih poslova Goran Grlić Radman. Pozdravne poruke uputile su i Socijaldemokratska partija (SDP), stranka Možemo! i Samostalna srpska demokratska stranka (SDSS).
 
Plenković je telefonom razgovarao s nosiocem Studentske liste Ilijom Srdanovićem i medijima preneo očekivanje da će odnosi Hrvatske i Srbije odsad krenuti nabolje. Prve poruke izbornih pobednika ocenio je kao uglavnom umerene i racionalne.
Vidno je bilo i opuštanje u nastupu predsednika SDSS-a Milorada Pupovca, ako se ima u vidu relativna napetost koja je vladala između donedavnog srpskog predsednika Aleksandra Vučića i predstavnika Srba u Hrvatskoj. S nekim drugim akterima u Hrvatskoj Vučić se svakako znatno skladnije dopunjavao, piše Dojče vele.
 
Pre svega su to bile desničarski orijentisane ličnosti i organizacije s kojima je, posredno ali svrsishodno, nalazio zajednički interes u podsticanju tenzija između Srba i Hrvata uopšte. Sukobljavanje je neretko odgovaralo i aktuelnoj hrvatskoj vladi radi skretanja pažnje javnosti s domaćih problema i njene odgovornosti.
Uloga Brisela za žaljenje
 
"Izuzev dela desnice, posvuda je u regionu došlo do olakšanja zbog Vučićevog pada", istakao je za Dojče vele Božo Kovačević, nekadašnji hrvatski diplomata i političar, danas komentator međunarodnih političkih odnosa.
 
Dodao je da su čarke bile Vučićev način delovanja, bilo da se govori o Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini ili Crnoj Gori.
 
S druge strane, Kovačević napominje da je drugačiji stav studentske opozicije bio utoliko vidljiviji. 
 
"Oni su vrlo jasno isticali da žele da normalizuju odnose sa susedima iako nam nije poznato kako će sami odgovarati na pojedine ključne spoljnopolitičke izazove. Pretpostavljam da će na unutrašnjem planu insistirati na doslednom sprovođenju zakona. Tek ćemo videti kako će se razvijati njihov odnos prema EU i posebno prema Kosovu. Kada je reč o odnosima s EU, međutim, moram sa žaljenjem da kažem da je Brisel podržavao Vučića nasuprot progresivnijim strujama", kaže Kovačević.
 
Podseća da je EU propustila da snažnije podrži već Zorana Đinđića i Borisa Tadića, dok je praktično bezrezervno stajala uz Vučića i Tomislava Nikolića. Zato ovaj sagovornik Dojče velea smatra da je izvesna distanciranost studentskog pokreta prema EU bila razumljiva.
 
"Na kraju će građani Srbije morati sami da odluče šta misle o EU i svojoj poziciji u odnosu na tu asocijaciju. Zadatak nove vlasti bio bi da postupi u skladu s tim, a bila bi velika greška ako bi neko pokušao da vrši pritisak na javnost oko toga u bilo kom smeru. Što se tiče Kosova, mislim da će trebati mnogo mudrosti da se omogući elementarna normalizacija odnosa", smatra on.
 
Kovačević ističe da je Kosovo srpskim ustavom određeno kao deo Srbije, ali i da se normalniji odnosi mogu graditi bez ustavnih izmena.
 
Efikasniji redosled prioriteta
 
Na pitanje o tome što je Hrvatska danas svojevrsni "čuvar ulaza" u članstvo EU za susedne zemlje, Crnu Goru i Srbiju, on odgovara da ne bi trebalo ponavljati već viđene propuste.
 
"Hrvatska je nakon političkog pada Mila Đukanovića počela Crnoj Gori, odnosno njenoj novoj vlasti, uslovno rečeno prosrpski nastrojenoj, da ispostavlja srazmerno teške zahteve, koje Đukanoviću ranije pak nije ispostavljala. Iako je upravo on učestvovao u agresiji na Hrvatsku pre 35 godina. Nadam se da će u slučaju Srbije biti pametniji i principijelniji, ali nemojmo prenagliti s optimizmom", rekao je ovaj analitičar međunarodnih odnosa.
 
Hrvatska morala efikasnije da odredi prioritete, jer, prema njegovom uverenju, postoje rešivi problemi, teško rešivi, ali i oni nerešivi, barem za sad. Međutim, rešavanje nerešivih pitanja ne sme se postavljati kao preduslov za rešavanje ostalih.
 
"Nadalje, kada se govori o potrebi utvrđivanja sudbine nestalih u Domovinskom ratu, jasno je da Hrvatska mora da insistira na rešavanju toga, ali ne baš na ovaj način. Jer već godinama se redovno prećutkuje, kako s vrha vlasti tako i šire, da su mnogi od ukupno oko 1.700 tih osoba zapravo etnički Srbi", konstatovao je Kovačević.
 
Tačnije, već sredinom prošle decenije prestalo se govoriti o tome da Srbi iz Hrvatske čine približno 40 odsto nestalih u tom ratu. O njihovoj sudbini i posmrtnim ostacima pre bi valjda morala nešto da zna Hrvatska, a ne Srbija. Ranije se taj podatak navodio uz ukupan broj, ali se od ponovnog dolaska HDZ-a na vlast početkom 2016. uglavnom zaobilazi.
 
Tako se stvara utisak da je samo Srbija odgovorna za otkrivanje istine o svim tim ljudima, što očigledno nije slučaj. Posledice takvih projekcija najviše osećaju oni najizloženiji, a u Hrvatskoj je to srpska manjinska zajednica.
Potreba političara za tenzijama
 
Nikola Vukobratović, predsednik Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta" u Zagrebu, skeptičan je prema mogućnosti da određene političke snage promene navike zbog promene vlasti u Srbiji.
 
"Nažalost, ne verujem da će promena vlasti u Srbiji po sebi smanjiti potrebu političara u Hrvatskoj da potenciraju međunacionalne i međudržavne tenzije, jer ta potreba ima unutrašnje, a ne spoljnopolitičke motive. Barem su prvi dani nakon izbora u Srbiji pokazali da mnogi političari u Hrvatskoj, i to ne samo s desnice, imaju potrebu da 'upozoravaju' na novu vlast pre nego što se ona uopšte formirala", rekao je za Dojče vele predsednik "Prosvjete".
 
Možda će se, prema njegovom mišljenju, barem nova vlast u Srbiji osećati sigurnije posle ove ubedljive pobede.
 
"Pa onda neće imati potrebe da se bavi Hrvatskom na negativan način, kao što je to često radila prošla vlast. Po svemu sudeći, najbolje čemu se u ovom trenutku uopšte možemo nadati jeste neko olakšavanje putovanja i prekogranične saradnje, s manje hapšenja i zabrana ulazaka u zemlju. Nadam se da barem to skromno očekivanje neće biti iznevereno", oprezan je Vukobratović, a nesumnjivo s dobrim razlozima - sve dok se ne uveri u suprotno.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Uhapšen Marko Kričak

Policija je po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapsila načelnika Uprave kriminalističke policije Marka Krička.

Od danas obavezne zimske gume i oprema

Ministarstvo unutrašnjih poslova podsetilo je sve vozače da od nedelje, 1. novembra zvanično počinje period obavezne upotrebe zimske opreme na vozilima, ukoliko se na kolovozu nalaze sneg, led ili poledica.