Studentski plan: Voda, vazduh, zemlja

Studentska lista tvrdi da je stanje životne sredine u Srbiji među najgorima u Evropi.
Studentski plan: Voda, vazduh, zemlja
Foto: 021.rs
Kritikuje zagađen vazduh, ulivanje neprečišćene otpadne vode u reke, neefikasne vodovode, često zapaljive deponije, odnos prema biodiverzitetima. Kao dodatan spoljni problem ukazuju na klimatske promene.
 
"Uzroci su loše upravljanje, partijski zarobljene institucije, investitorski urbanizam i tolerisanje prekršaja", tvrdi Studentska lista.
Kao rešenje nude "sistem zasnovan na ličnoj i institucionalnoj odgovornosti, usklađivanju propisa sa evropskim standardima, nezavisnim procenama uticaja, digitalnom praćenju i javnosti podataka po Arhuskoj konvenciji, automatskoj reakciji nadležnih na prekoračenja, doslednom kažnjavanju i uključivanju nauke, obrazovanja i građana".
 
Stručne institucije, odgovornost i finansiranje
 
Kao prvu stavku navode departizaciju i profesionalizaciju nadležnih institucija, uz proveru dosadašnjeg rada.
Planiraju reforme Agencije za zaštitu životne sredine, Zavoda za zaštitu prirode, koja bi prema njihovom planu trebalo da dobiju veća ovlašćenja, a određene promene čekaju i sva komunalna preduzeća za vode, otpad i prirodu, dok bi sve institucije ovog resora bile povezane u jedinstven digitalni sistem.
 
Najavljuju i punopravnu primenu postojećih načela "zagađivač odgovara i plaća" i "korisnik odgovara i plaća".
 
"Upravljači zaštićenih područja odgovaraju kada se dokaže propust u sprečavanju ili ublažavanju štete. Pokrenućemo mapiranje zagađivača, merenja zagađenja i proveru rada inspekcija", piše u Studentskom planu.
 
Kako planiraju, ponovo će uspostaviti samostalan Fond za zaštitu životne sredine, uz javni plan trošenja prihoda od kazni, taksi i naknada.
 
Prevencija
 
Kao osnovu čitavog sistema, "već od prvog dana", vide mehanizme prevencije. Svi projekti i građevinske dozvole i izgradnja neće moći da započne bez rezultata analiza i procena, a neke mogu biti i višestruke.
 
Kako najavljuje Studentska lista, studije procene projekata sa značajnim negativnim uticajem ponovo će ocenjivati nezavisna komisija.
 
"Ukidamo institut 'mišljenja ministarstva' kojim se zaobilazi procena uticaja", navodi se u Studentskom planu.
 
Što se trenutne situacije tiče, projekti koji su već započeti biće obustavljeni dok se ne izda saglasnost na studiju ili odluke da procena nije potrebna.
 
Prema podacima Studentske liste, preko 150 industrijskih postrojenja radi bez integrisane dozvole, iako je rok istekao 31. decembra 2024. godine. Zato predlažu hitne mere ishodovanja i pooštravanje kazni za neposedovanje dozvole, a prekinuće i praksu cepkanja projekata i donošenje posebih zakona koji ukidaju ili odlažu procene.
 
"Uvodimo e-portal za procene uticaja i integrisane dozvole, licencirane ocenjivače i analizu kumulativnih efekata", još jedna je od najava Studentske liste.
 
Zakoni i strategije
 
Sva zakonska rešenja koja omogućavaju zaobilaženje procena, ograničavaju javnost i privatizuju zaštićena područja biće privremeno obustavljeni do izmene zakona i usklađivanja propisa.
 
"Primenjujemo Zakon o odgovornosti pravnih lica za krivična dela i pooštravamo postojeće kazne, posebno za ugrožavanje zdravlja. Sektorske zakone, kao što je Zakon o planiranju i izgradnji, usklađujemo sa zakonima o zaštiti životne sredine", planira Studentska lista što se tiče zakonodavstva.
 
Osim zakona, planiraju i novu strategiju upravljanja mineralnim resursima do 2040. godine i ažuriranje Prostornog plana Republike Srbije i Planova razvoja.
 
Rudarski, infrastrukturni i industrijski projekti
 
Prioritet Studentske liste su projekti koji predstavljaju neposredan rizik. Kao jedan od glavnih ističu iskopavanje litijuma i bora u Jadru.
 
"Prioritetno primenjujemo mere zaštite koje uključuju zabrane i prekide projekata, oduzimanje dozvola i sankcionisanje odgovornih, u skladu sa utvrđenim zakonskim nepravilnostima i rizicima", piše u Studentskom planu.
 
Dalje, posebno izdvajaju kompaniju Ziđin u Boru, železaru u Smederevu, kopove i pepelišta u Kolubari i Kostolcu, ali i još nerealizovane projekte poput planiranog rudnika zlata Čoka Rakita na Homolju. Posebne mere zaštite najavljuju na oblama Ćelija, Bovana i Gruže.
 
Posebno će se, kako najavljuju, pozabaviti kompleksom projekta Ekspo 2027.
 
"Za kompleks Ekspo 2027, koji se gradi u zoni zaštite savskog izvorišta, zahtevamo celovitu procenu uticaja i ukidamo izuzetke koji omogućavaju njeno zaobilaženje, cepkanje ili odlaganje do posle izdavanja građevinske dozvole", navodi Studentska lista.
Voda kao javno dobro
 
Studentska lista najavljuje i proglašavanje vode za strateško javno dobro i ljudsko pravo koje neće biti podobno privatizaciji. To znači da će komercijalno flaširanje biti dozvoljeno samo u ograničenim količinama i na ograničeni period uz koncesioni ugovor i naknade.
 
Kako navode u svom planu, Studentska lista planira da upravljanje vodama objedini u nadležnom ministarstvu i koordinacionom telu.
 
Neke od politika zaštite voda jesu stroga zaštita vodoizvorišta od zagađenja i bespravne gradnje, proširenje postojećih izvorišta, veštačka infiltracija i rezervisanje prostora budućih izvorišta u prostornim planovima.
 
Kako tvrdi Studentska lista, gubitak zahvaćene vode iznosi oko 40 odsto, dok je procenat kapaciteta za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda 15.
 
To planiraju da smanje obnovom mreže, međuopštinskom saradnjom i jedinstvenom tarifnom politikom i obavezivanjem industrije na prečišćavanje kroz integrisane dozvole.
 
Vazduh prioritet javnog zdravlja
 
Merenje kvaliteta vazduha i emisija, prema Studentskom planu, biće ujedinjena u jedan nacionalni sistem koji će objavljivati podatke u realnom vremenu.
 
Najveći zagađivači, kako se navodi, imaće najveću odgovornost.
 
Što se kritičnih tačaka tiče, a ističu Bor i Smederevo, planiraju pokretanje alarma i zahteva za prekid rada zagađivača, dok se u TENT-u i Kostolcu nastavlja odsumporavanje.
 
Studentska lista planira i da uvede novine u praćenu toga koliko se "veliki zagađivači" trude da umanje uticaj. Uslov za integrisane dozvole biće primena najboljih dostupnih tehnika smanjenja zagađenja. Uspeh će se meriti smanjenjem smrtnosti usled zagađenja po metodologiji Svetske zdravstvene organizacije.
 
Lignit i druga fosilna goriva postepeno će se smanjivati, a potpuna zabrana sledi prodaji nekategorisanog uglja fizičkim licima. Sa druge strane, planiraju pomoć za socijalno ugrožena domaćinstva putem termičkih sanacija, zemene ložišta i ugrađivanja toplotnih pumpi.
 
Upravljanje otpadom
 
Oko 60 odsto komunalnog otpada završava na 127 nesanitarnih i preko 3.000 divljih deponija podaci su Studentske liste, a reciklira se oko 5 odsto.
 
"Zatvaramo i saniramo najkritičnije, a od 26 planiranih centara završavamo započete i pokrećemo naredne po prioritetu", piše u njihovom planu.
 
Rezultati i troškovi "Čiste Srbije" biće preispitani, a kao dugoročni cilj navode prikupljanje celokupnog komunalnog otpada.
 
Što se zabrana tiče, one će biti uvedene uvozu opasnog otpada bez izuzetka, a od novosti, tu je digitalna kontrola tranzita i izvoza.
 
Priroda i biodiverzitet
 
Što se ove teme tiče, planirano je više novina. Ažuriranja najavljuju u propisima o vrstama, staništima, ekološkoj mreži i invazivnim vrstama.
 
"Proglašavamo područja u postupku zaštite, uključujući budući Nacionalni park Beljanica-Kučaj, dovršavamo reviziju Emeralda i ubrzavamo uspostavljanje mreže Natura 2000, uz uvođenje slatkovodnih zaštićenih područja", navodi Studentska lista.
 
Obaveza za upravljače na utvrđivanje nultog stanja, monitoring biodiverziteta i aplikacija za prijavu zagađenja i uništavanja prirode još su neka od novina predviđena Studentskim planom.
 
Klimatske promene
 
"Srbija se obavezala na smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 40 odsto do 2035. u odnosu na 1990", navodi Studentska lista.
 
Planiraju da domaćinstvima, malim preduzećima i javnim ustanovama subvencionišu postavljanje solarnih panela, izolaciju i ugradnju toplotnih pumpi.
 
Kao strateško opredeljenje navode ulazak u Evropski sistem trgovanja emisijama i osnivanje Fonda za prilagođavanje klimatskim promenama.
 
Obrazovanje, učešće građana i mediji
 
Ekološko obrazovanje će se sistematski uvesti na svim nivoima formalnog obrazovanja, od predškolskog do univerzitetskog, planira Studentska lista.
 
"Prioritetno, obezbediće se široko i informisano uključenje građana u procese planiranja i donošenje odluka i jačaće se angažman i uloga pojedinaca i lokalnih zajednica u zaštiti životne sredine", piše u Studentskom planu.
 
Kao poseban fokus, navode borbu protiv planskog širenja dezinformacija i povećanje obima naučno-informativnog programa o temama iz oblasti očuvanja životne sredine i ekologije.
 
Lica ekologije i očuvanja životne sredine
 
Od 250 osoba sa Studentske liste, njih 18 se bavi ovim temama.
 
Mesto broj 19 zauzima naučna savetnica Dragana Đorđević, koja rukovodi Centrom izuzetnih vrednosti za hemiju i inženjering životne sredine.
 
Na mestu 28 je redovna profesorka Mašinskog fakulteta u Nišu Gordana Stefanović, koja se bavi uticajem energetike na životnu sredinu i upravljanjem otpada.
 
Imre Krizmanić je na 61. mestu, a on je vanredni profesor Biološkog fakulteta u Beogradu koji je učestvovao u istraživanju biodiverziteta područja Jadra i procenjivao štetu rudarenja po staništa i vrste.
 
Na mestu broj 100 nalazi se Ana Savić, redovna profesorka Departmana za biologiju PMF-a u Nišu. Specijalizuje se za ekologiju, hidrologiju i slatkovodne ekosisteme.
 
Sa pravne strane zaštite sredine, na mestu broj 67. je advokat Vladan Mančić koji je zastupao građane i udruženja u sporovima protiv mini-hidroelektrana, rudnika i kamenoloma.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Sedamnaest godina od smrti patrijarha Pavla

Patrijarh Porfirije služio je danas u manastiru Rakovica liturgiju, a zatim i pomen povodom sedamnaest godina od smrti patrijarha Pavla, saopštila je Srpska pravoslavna crkva (SPC).

Očekuju se gužve na putevima zbog kraja raspusta

Zbog kraja jesenjeg školskog raspusta očekuje se pojačan intenzitet saobraćaja na važnijim putnim pravcima sa Zlatibora, Kopaonika i drugih turističkih odredišta, kao i na prilazima Beogradu i ostalim većim gradovima.