Podaci Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) pokazali su da se uništavaju pašnjaci i u zaštićenim područjima kao što su Specijalni rezervati prirode "Pašnjaci velike droplje" i "Okanj bara".
DZPPS je ukazalo da je rezervat prirode "Pašnjaci velike droplje" na severu Banata jedno od najugroženijih zaštićenih područja u Srbiji. U tom kompleksu travnatih staništa žive tipične biljne i životinjske vrste Panonske nizije, a neke od njih su veoma ugrožene.
"Konstantan pritisak lokalnih poljoprivrednika koji zaoravajući pojedine parcele unutar rezervata trajno uništavaju prirodna staništa, negativno se odražava na brojnost jedinih populacija velike droplje i orla krstaša u Srbiji", navodi DZPPS.
Istraživanje VOICE-a je pokazalo da se travnata staništa drastično smanjuju pre svega usled njihovog preoravanja.
Pored zemljoradnje, nestanak travnih staništa u Vojvodini izazivaju i izgradnja ribnjaka, iskopavanje mineralnih sirovina, skidanje i paljenje vegetacije, izgradnja infrastrukturnih objekata.
Popis poljoprivrede iz 2012. pokazuje da je u Vojvodini za pedeset godina površina pod pašnjacima prepolovljena: bilo ih je 177.000 hekatara, a 2012. 86.000.
U Upravi za poljoprivredno zemljište tvrde da je samo u 2019. godini uništeno najmanje 50 hektara pašnjaka.
"Utvrđeno je da je preorano 10 hektara pašnjaka u selu Hajdučica, kod Plandišta, 21 hektar u ataru sela Šušara, kod Vršca, zatim u Lukinom selu na području opštine Zrenjanin, kao i u Žablju i Čurugu", rekao je direktor Uprave za zemljište Ministarstva poljoprivrede Branko Lakić.
Istraživanje VOICE je pokazalo da je bilo i preoravanja oko 40 hektara pašnjaka unutar Specijalnog rezervata prirode "Okanj bara", koji se nalazi na teritoriji opštine Novi Bečej.
U DZPPS tvrde da nestanak travnatih staništa u Vojvodini direktno utiče na opstanak poslednje populacije orla krstaša, te velike droplje u Srbiji. Po "Crvenoj knjizi ptica Srbije" iz 2019, populacije obe vrste na području Srbije ocenjene su kao kritično ugrožene, te im preti najveća opasnost od izumiranja.
Te vrste su i na "Crvenoj listi ugroženih vrsta" Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN).
"U poslednje tri decenije prošlog veka, kada je krstaš intenzivno istraživan, brojnost mu je padala od 16-24 para do 2-3 para. Već tada se uglavnom koncentrisao samo na šire područje Fruške gore i na Deliblatsku peščaru, i to isključivo zbog otvorenih travnih staništa na ova dva lokaliteta. Da nije travnih staništa na kojima krstaš lovi, sasvim sigurno bi ova vrsta prestala da se gnezdi u našim krajevima", rekao je Marko Tucakov iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.
Dodao je da je početkom 20. veka u Vojvodini živelo više od 1.000 velikih droplјi, a da je danas preostalo samo osam jedinki.
Zbog lošeg gazdovanja i održavanja pašnjaka, Ministarstvo poljoprivrede, na inicijativu nekoliko vojvođanskih udruženja stočara, ubrzano priprema predlog zakona kojim bi se regulisala kontrola pašnjaka i odgovornost za njihovo održavanje i korišćenje. Kako piše
VOICE, zakon bi mogao da bude usvojen u narednih nekoliko meseci.
OGLASI RADNO MESTO! Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
Komentari 11
/
Uništiće
Niko nam nije kriv, sami smo gona.
Marko
(pogledajte sadrzaj etiketa na flasama)
Dakle stoka neka se napasa u Beogradu a ne u Vojvodini.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar