Vojvođanska informativna pustinja u moru informacija: Umrežavanje medija kao moguće rešenje
Informativne pustinje stvaraju se po jednostavnom receptu - selektivno finansiranje medija, nesaradnja lokalne samouprave, kao i zatrpavanje građana hvalospevima o životu u njihovim sredinama.
Kvalitetni lokalni mediji širom Srema, Banata i Bačke zbog toga imaju velikih problema. Ne samo da im je pristup informacijama od javnog značaja ograničen, a lokalne vlasti ih često diskriminišu - samo zbog svog postojanja.
U ovakvim sredinama primetno je i da su građani loše informisani o problemima u svojoj zajednici zato što najveći broj medija izveštava jednostrano i isključivo u korist lokalne samouprave.
"Medijski mrak, a medijskih svitaca puno"
Informacije iz mnogih vojvođanskih gradova ne dopiru do šire publike i sa njihovim problemima je malo ko upoznat. Međutim, medija u svim delovima Vojvodine ima puno.
Direktor i glavni i odgovorni urednik portala Zrenjaninski.com Željko Balaban za 021.rs kaže da je u ovom mestu, ali i celom Banatu, primetan veliki broj građanskih medija, odnosno portala koje prave sami građani.
"Medijska situacija u Banatu je poslednjih godina katastrofalna, pogotovo sa razvojem tehnologija, interneta i društvenih mreža. Danas svako može da otvori Fejsbuk stranicu i portal i da zove sebe novinarom. Vlast je ovakvo stanje u velikoj meri iskoristila i zloupotrebila. Preko noći se otvaraju takozvani informativni portali koji služe praktično samo za zamazivanje očiju javnosti da se predstavi kao da ima puno medija, a zapravo su to samo servisi koji služe vlastima za plasiranje informacija koje oni sami dostavljaju", objašnjava.
Balaban navodi da u Zrenjaninu gotovo nema nezavisnih medija, a da je situacija još gora u okolnim opštinama u srednjem Banatu - u Sečnju, Žitištu, Novoj Crnji i Novom Bečeju.
Glavna i odgovorna urednica portala IN Medija iz Inđije Verica Marinčić za 021.rs kaže da u Sremu "vlada medijski mrak iako medijskih svitaca ima puno".
"Mediji koji možda imaju neku mogućnost da se čuju šire finansiraju se od strane lokalne samouprave, a informacije koje tu mogu da se čuju su uglavnom hvalospevi lokalnoj samoupravi. Međutim, niko ne obraća pažnju na probleme koji se gomilaju iza svih tih hvalospeva", navodi.
Glavni urednik portala SOinfo iz Sombora Sava Majstorov za 021.rs kaže da u današnjoj medijskoj sceni u Bačkoj ima "previše nepoznanica".
"Previše je nepoznanica u smislu da se ne zna ko su vlasnici pojedinih medija koji učestvuju na različitim konkursima, a ne zna se ni ko su članovi tih redakcija, ko u njima radi i na koji način se deluje iz informativnih programa", objašanjava on.
Dodaje i da je mali broj nezavisnih medija u tom delu Bačke, a velika je "poplava" sajtova i medija za koje smatra da su više tabloidi, "bez obzira na način publikovanja sadržaja".
"Uglavnom se sve svelo na te, kako ih zovem, 'bot portale', a kvalitet sadržaja je prilično očajan. Uglavnom se informacije plasiraju iz jednog centra i to su tekstovi i informacije koje neutralno gledaju na lokalnu i državnu vlast. Ti tekstovi su afirmativnog karaktera, pogotovo kada se radi o napadima na neistomišljenike, opoziciju ili neke ljude koji samostalno pokušavaju da misle i izvlače neke zaključke, a to očigledno nije dobrodošlo u ovoj našoj zemlji", objašnjava Majstorov.
Brojni problemi lokalnih medija
Jedan od najvećih problema novinara na lokalu jeste upravo finansijska neizvesnost, a čini se da lokalne samouprave namerno rade sve u svojoj mogućnosti da novinarima otežaju svoj posao.
Sava Majstorov objašnjava da su mediji primorani da koriste konkursna finansiranja kako bi opstali, a ima onih i koji svoj budžet dopunjuju i preko marketing tima.
"Međutim, deluje da se nezavisnim medijima uskraćuje mogućnost da budu ravnopravni učesnici konkursa. Njihovi projekti uglavnom dobijaju prilično male iznose za realizaciju projekta, a ostatak novca se deli tim 'bot' redakcijama. To su enormna sredstva za medije bez impresuma, za koje ne znamo ko su urednici i ostalo", dodaje.
Verica Marinčić objašnjava da od svih registrovanih medija u Inđiji, samo se IN Medija ne finansira iz lokalnog budžeta. Dodaje i ih lokalna vlast ne zove ni na sednice skupštine ili bilo kakve događaje koje opština organizuje.
"Jednostavno su nam zatvorili oči misleći da ćemo tako da nestanemo, da se ugasimo i da se ne bavimo njima, da prosto oni mogu da rade onako kako zamišljaju. Došlo je do toga da imate utisak da čim zinete nešto da kažete, neko vas udari preko usta. Mi i kada dođemo da izveštavamo sa nekog događaja na koji smo se sami pozvali jer oni to nisu učinili, prosto čujemo kako neko koluta očima jer smo tu. Prvo je bilo jako neprijatno, a sada je postalo jako zabavno", objašnjava Marinčić.
Majstorov potvrđuje da ni redakcija njegovog portala već godinama ne dobija pozive za događaje od lokalne vlasti u Somboru, a da se dešavalo i da ih izbacuju sa događaja na koje su se sami pozvali.
"Teško dobijamo i odgovore iz lokalne samouprave, ali i uopšte imamo problem sa komunikacijom sa većinom državnih i javnih preduzeća. Sve ustanove su nam prilično zatvorene i to je jedan krug u koji je vrlo teško ući, a samim tim i raditi svoj posao", dodaje.
"Glas i potrebe ljudi uopšte nisu donete u obzir"
Svi sagovornici slažu se da ovakvo stanje najviše utiče na same građane, koji su delom pogubljeni u moru informacija koje dobijaju na dnevnom nivou, a sa druge strane ne vide informacije koje su bitne za njih.
Kako kaže Verica Marinčić, deluje joj da građani nemaju dovoljno informacija ni u Inđiji, ni u Sremu.
"Glas i potrebe ljudi uopšte nisu donete u obzir. Ono što Inđija i Srem imaju jeste jednostrano izveštavanje, a građani jednostavno ne vide drugu stranu, širu sliku i potpunu informaciju. Sve u svemu, zatvorenost prema publici lokalnih samouprava, odnosno vlasti, dovodi do toga da je mrak veći", objašnjava.
Željko Balaban smatra da su građani Zrenjanina i Banata prenatrpani nebitnim informacijama, što "poprilično utiče na njihovu informisanost".
"Gomila informacija se plasira za koje ljudi ne mogu da razluče koje su istinite, a koje lažne. I nama novinarima je nekada teško da to odvojimo, a ne običnim građanima. Sve ovo u velikoj meri utiče na zbunjenost građana, a one vesti koje se tiču njihovog života, funkcionisanja grada ili opštine se ili ne pojave ili budu zatrpane", objašnjava.
Sava Majstorov dodaje i da su istraživačke priče svedene na minimum i tek kod nekih medija se mogu videti.
"U većini aktuelnih 'medija' ne postoje ozbiljnije analize i nema jedne reči protiv vladajuće koalicije, strukture, bez obzira o kom nivou se radi. Građani uopšte nisu informisani i iz takve poplave informacija, oni ne mogu da dobiju ono što im je zaista potrebno, a to je da budu pravovremeno, istinito i nepristrasno informisani", naglašava.
Umrežavanje lokalnih medija: Baza koja garantuje kvalitetno, objektivno i pravo novinarstvo
Sagovornici portala 021.rs slažu se da je trenutna medijska slika u vojvođanskim lokalnim sredinama loša, ali ulažu nade da bi umrežavanje manjih i većih medija moglo da doprinese širenju informacija i vesti iz ovih mesta.
Željko Balaban ističe da bi najidealnije rešenje bilo kada bi se uveo red na medijskoj sceni.
"Pošto mi se čini da to nije moguće i da se to verovatno nikada neće ni desiti, možda je rešenje umrežavanje profesionalnih medija koji bi mogli da se izdvoje iz današnje situacije i da se istaknu kao reperi objektivnog i pravog novinarstva. Na taj način mediji bi postali vidljiviji, organizovaniji, jači i to je jedan od najboljih načina da se izbori i na tržištu i na medijskom nebu", smatra on.
Kako kaže Verica Marinčić, ni ona ne vidi kako bi se u sadašnjoj situaciji rešili svi ovi problemi.
"Naše iskustvo je da je prenošenje naših vesti ili priča koje smo mi pokrenuli doprinelo da se glas iz Inđije čuje dalje. Jako je važno da se manji mediji umrežavaju sa većim zato što tako dobijaju snagu ovi manji, a širinu ovi veći, a onaj kome se te vesti plasiraju mislim da najviše dobija", ističe.
I Sava Majstorov smatra da je lokalna zajednica daleko od pravih rešenja da "medijska scena zapravo zaživi i da zameni nešto što samo imitira istu".
"Potrebno je da mediji i novinari shvate važnost i vrednost Saveta za štampu i Kodeksa novinara Srbije, a novinari moraju biti još posvećeniji svom poslu kako bi zaustavili tu najezdu lažnih vesti, odnosno dezinformacija kojim smo okruženi i prilično opskurnih medija koji služe da slude već sluđen narod", smatra.
Dodaje i da je umrežavanje medija kvalitetan poduhvat, koji mora biti dobro osmišljen.
"Umrežavanje treba da donese i neku materijalnu korist, pre svega lokalnim medijima. Bitno je i da svaka članica mora da prođe dubinsku kontrolu kako bi se odbacila mogućnost da se u mrežu infiltrira i neki ne-medij. Ono bi moglo i da doprinese oporavku medijske scene kada se svega ovoga oslobodimo i kada ti lažni mediji nestanu. Na taj način bi mogla da se na lokalu stvori ekipa ljudi koja će moći neke stvari da iznese i koja od Kodeksa neće odstupiti. Samim tim je to neka sigurnost i za građane i za medije i novinare da postoji baza i da je ona toliko sigurna da garantuje kvalitet i sve ono što nalaže pomenuti Kodeks", naglašava Majstorov.
***
Projekat se realizuje u okviru Programa malih medijskih grantova koji finansira Ambasada SAD, a administrira Nezavisno udruženje novinara Srbije. Stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove NUNS i Ambasade SAD već isključivo autora.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Vojvodina
Iz saobraćaja isključena 143 vozača u Južnobačkom okrugu
16.11.2026.•
0
U periodu od 13. do 16. novembra, na području Južnobačkog okruga, dogodilo se 29 saobraćajnih nezgoda u kojima je 12 osoba zadobilo lake povrede.
Fabrika Šinvoz iz Zrenjanina pokrenula postupak likvidacije
16.11.2026.•
3
Društvo za remont i proizvodnju šinskih vozila, mašinogradnju i metaloprerađivačku delatnost "Šinvoz" iz Zrenjanina pokrenulo je postupak likvidacije.
Prikupljanje krvi u Novom Sadu i širom Vojvodine: Nova nedelja, novi raspored
15.11.2026.•
0
Ekipe Zavoda za transfuziju krvi Vojvodine i sledeće nedelje će prikupljati krv na više lokacija širom Vojvodine.
Imovina Fabrike šećera "Zrenjanin" prodaje se za početnih 171 milion dinara, javno nadmetanje 15. decembra
14.11.2026.•
4
Imovina akcionarskog društva Fabrika šećera "Zrenjanin" oglašena je na prodaju po početnoj ceni od oko 171 milion dinara.
Kod Šida uhapšene dve osobe, zaplenjeno 34.000 tableta sa liste psihoaktivnih supstanci
14.11.2026.•
1
Dve osobe su uhapšene na izlazu iz Srbije na graničnom prelazu Šid, nakon što je policija u vozilu koje su šlepali pronašla 34.150 tableta sa liste psihoaktivnih supstanci.
Grad Subotica raskinuo ugovor sa zakupcem akva-parka na Paliću zbog neizmirenih obaveza
13.11.2026.•
8
Grad Subotica raskinuo je ugovor o zakupu akva-parka na Paliću sa preduzećem "Elitte Palić" zbog neizmirenih obaveza zakupca, potvrđeno je portalu Magločistač u odgovoru iz gradske kuće.
Bežao od policije pa izbacio dva ranca sa 12 kilograma kokaina kod Bačke Palanke
13.11.2026.•
8
Policija i Uprava granične policije Srbije zaplenile su oko 12 kilograma kokaina i raspisale potragu za jednom osobom, saopšteno je večeras.
Bečej: Uhapšena dvojica zbog prodaje droge
13.11.2026.•
1
Policija je uhapsila S.S. (33) iz okoline Bečeja i V.H. (49) iz Bečeja, osumnjičene za trgovinu drogom.
Kompanija podnela prijavu protiv devet funkcionera iz Rume
13.11.2026.•
3
Kompanija Go Shop Retail Park iz Rume podnela je Višem javnom tužilaštvu u Novom Sadu krivičnu prijavu protiv devet osoba, među kojima su sadašnji i bivši opštinski funkcioneri i direktori javnih preduzeća.
Poljoprivredniku iz Banata zaplenjeno 30 goveda, izvršitelj zakazao prodaju
13.11.2026.•
23
Jednom poljoprivrednom proizvođaču iz Jaše Tomića, sela na teritoriji opštine Sečanj, javni izvršitelj iz Zrenjanina zaplenio je 30 goveda.
Prodata pančevačka Azotara, pogledajte ko je novi vlasnik
13.11.2026.•
28
Pančevačka Azotara prodata je kompaniji Mileva Data Technologies, iza koje stoji kompanija iz Dubaija, te njen vlasnik više nije novosadska firma Promist Nebojše Petrića.
Pao deo nadstrešnice na autobuskoj stanici u Beloj Crkvi, niko nije povređen
12.11.2026.•
5
Deo nadstrešnice na glavnoj autobuskoj stanici u Beloj Crkvi pao je u noći između 11. i 12. novembra.
DRI: Brojne nepravilnosti u nabavkama Opštine Bečej, ugovori bez tendera i milioni za zatezne kamate
12.11.2026.•
2
Državna revizorska institucija (DRI) utvrdila je brojne nepravilnosti u nabavkama i javnim nabavkama direktnih korisnika budžeta Opštine Bečej tokom 2024. i 2025. godine.
Deo budžetskih sredstava Bačke Topole ostao zarobljen u Alta banci kroz "prekonoćne depozite"
12.11.2026.•
5
Opština Bačka Topola saopštila je danas da je deo budžetskih sredstava ostao oročen u Alta banci kroz takozvane "prekonoćne depozite" (overnight deposit), nakon što je NBS 30 toj banci oduzela dozvolu.
DRI: Rukovodstvo MSK Kikinda plaćalo 1.000 dinara radnicima koji su išli na mitinge SNS
12.11.2026.•
15
Rukovodstvo Metanolsko-sirćetnog kompleksa (MSK) Kikinda plaćalo je "stimulaciju" od 1.000 dinara radnicima koji su išli na mitinge SNS-a, utvrdila je Državna revizorska institucija (DRI).
Sombor: Uhapšeno pet osoba iz Beograda osumnjičenih za iznudu
12.11.2026.•
9
Policijska uprava u Somboru je saopštila da je uhapšeno pet osoba iz Beograda koje su osumnjičene za iznudu od vlasnika jednog auto placa.
Drekslmajer o zatvaranju fabrike u Zrenjaninu: Odluka nema veze sa promenom vlasti
11.11.2026.•
8
Nemačka kompanija Drekslmajer, koja zatvara do kraja marta sledeće godine fabriku u Zrenjaninu je navela da ta odluka nije povezana sa promenom vlasti, niti sa političkim okolnostima u Srbiji.
Radovi na putu između Pećinaca i Šimanovaca do 14. novembra
11.11.2026.•
0
Na državnom putu na deonici između petlji Pećinci i Šimanovci, do 14. novembra izvode se radovi na rehabilitaciji kolovoza.
RSE: Proizvođač mašina za obradu metala iz Kikinde izvozi opremu ruskoj vojnoj industriji
10.11.2026.•
17
Srpska kompanija Grajndeks u godinama nakon invazije na Ukrajinu isporučuje mašine ruskim kompanijama koje ih dalje šalju ruskim vojnim preduzećima pod sankcijama, saznaje Radio slobodna Evropa.
Počinje isplata osiguranih depozita Alta banke: Nesiguran ostatak novca Rusa iz Subotice
10.11.2026.•
12
Isplata osiguranih depozita klijenata Alta banke, koja je otišla u stečaj 31. oktobra, počeće u petak, 13. novembra, preko Poštanske štedionice.
Tužilaštvo u Pančevu formiralo predmet zbog sumnje na netačne biračke spiskove u GIK
10.11.2026.•
6
Osnovno javno tužilaštvo u Pančevu formiralo je predmet po krivičnoj prijavi protiv predsednika i zamenika predsednika Gradske izborne komisije (GIK) i drugih.
Komentari 2
ShomiZr
Saša
Ovako svaka vlast koristi zatucani narod koji očekuje da mu neko drugi reši probleme.
Ovu inicijativu treba podržati. Stvarno bi bilo dobro kada bi se negde moglo pročitati pravo stanje po opštinama i svim malverzacijama. Kada bi se moglo pročitati o odlukama lokalnih vlasti i dugoročnih posledica koje one nose.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar