Već 15 godina se ne radi na podizanju vetrozaštitnih pojaseva u Vojvodini
Dok se poljoprivrednici širom Vojvodine iz godine u godinu suočavaju sa sve češćim sušama, jakim vetrovima i gubitkom plodnog zemljišta, institucije su gotovo deceniju i po zanemarivale podizanje vetrozaštitnih pojaseva.
Foto: Pixabay
Do ovih podataka došla je Rosvita Pakoci, koja je Pokrajinskom sekretarijatu za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo uputila zahtev za pristup informacijama od javnog značaja, piše Volim Zrenjanin.
Odgovor Pokrajinskog sekretarijata otkriva zabrinjavajuću činjenicu: od 2011. godine nisu finansirani radovi na podizanju vetrozaštitnih pojaseva na teritoriji Vojvodine.
Razlog?
"Od 2011. godine nisu se finansirali radovi na podizanju vetrozaštitnih pojaseva, jer nije bilo zainteresovanih strana za korišćenje sredstava", navodi se u zvaničnom odgovoru Sekretarijata.
U dokumentu se navodi da su se sredstva za podizanje vetrozaštitnih pojaseva dodeljivala do 2010. godine putem Budžetskog fonda za šume, dok nakon toga nije bilo prijavljenih projekata.
Kao mogući razlozi navode se komplikovane procedure, potreba za promenom namene zemljišta u šumsko zemljište, kao i pribavljanje brojnih saglasnosti različitih institucija.
Drugim rečima, administrativne prepreke postale su jače od potrebe da se zaštiti najvredniji resurs Vojvodine - plodno zemljište.
Istovremeno, klimatske promene postaju sve izraženije, a stručnjaci godinama upozoravaju da nestanak drvoreda i vetrozaštitnih pojaseva ubrzava eroziju zemljišta, smanjuje zadržavanje vlage i povećava štetu od suša.
Podaci koje je Sekretarijat dostavio pokazuju da je Grad Zrenjanin poslednji put koristio sredstva za podizanje vetrozaštitnih pojaseva 2009. godine. Te godine gradu je dodeljeno ukupno 3.000.000 dinara. Nakon toga nema podataka o novim ulaganjima.
To otvara niz pitanja: gde su posađeni vetrozaštitni pojasevi finansirani tim sredstvima, kolika je njihova ukupna površina, u kakvom su stanju danas, koliki procenat posađenih sadnica je opstao, ko je bio zadužen za održavanje i da li postoje izveštaji o rezultatima projekta?
Nažalost, odgovori na mnoga od ovih pitanja možda nikada neće biti dati. Sekretarijat navodi da se arhivska građa čuva pet godina, zbog čega dokumentacija starija od tog perioda više nije dostupna.
Vetrozaštitni pojasevi nisu samo ekološki ukras pored njiva. Njihova uloga je višestruka: smanjuju brzinu vetra i sprečavaju odnošenje plodnog sloja zemljišta, zadržavaju vlagu u zemljištu, umanjuju posledice suše, štite useve od ekstremnih vremenskih uslova, povećavaju biodiverzitet, smanjuju stvaranje peščanih oluja, doprinose većim i stabilnijim prinosima.
Prema brojnim istraživanjima iz oblasti agrošumarstva, pravilno postavljeni vetrozaštitni pojasevi mogu povećati prinose poljoprivrednih kultura u sušnim godinama za deset do 20 odsto.
U Banatu, gde vetar često dostiže olujne udare, njihov značaj je još izraženiji.
Iz odgovora Pokrajinskog sekretarijata proizlazi da novca za ove namene nije nedostajalo, već da nije bilo dovoljno inicijative lokalnih samouprava i drugih potencijalnih korisnika. To otvara pitanje odgovornosti.
Ako su procedure previše komplikovane, zašto nisu pojednostavljene? Ako lokalne samouprave nisu pokazale interesovanje, zašto Pokrajina nije pokrenula koordinisanu akciju?
Ako su vetrozaštitni pojasevi od strateškog značaja za poljoprivredu, kako je moguće da se punih 15 godina nije realizovao nijedan novi projekat finansiran iz pokrajinskih sredstava?
Sagovornici iz poljoprivrednog sektora godinama ukazuju na potrebu sistemskog rešavanja ovog problema. Među predlozima koji se najčešće pominju su: obnova i precizno obeležavanje atarskih puteva, podizanje jedinstvene mreže vetrozaštitnih pojaseva duž državnog zemljišta, pojednostavljenje procedura za dobijanje saglasnosti.
Važna je i jasna podela odgovornosti između Pokrajine i lokalnih samouprava, redovno održavanje postojećih pojaseva, javno dostupni podaci o svim projektima i njihovim rezultatima.
Jer bez dugoročnog plana i odgovornosti, svaka nova sadnja rizikuje da ostane samo kratkoročna akcija za fotografisanje.
Vojvodina raspolaže jednim od najkvalitetnijih poljoprivrednih zemljišta u Evropi. Međutim, klimatske promene, sve češće suše i dugogodišnje zanemarivanje zaštitnih pojaseva ozbiljno ugrožavaju taj potencijal.
Pitanje više nije da li ćemo saditi drveće. Pitanje je koliko još vremena imamo da zaustavimo nestajanje plodne ravnice.
A prvo što građani imaju pravo da znaju jeste - ko je odgovoran za petnaest godina izgubljenog vremena i da li će neko konačno položiti račune za to.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Vojvodina
Farkaždin "totalno odsečen od sveta": Ukinute sve autobuske linije
21.06.2026.•
6
Stanovnici Farkaždina kažu da u selu više nemaju ni zubara, ni stalnog lekara, a sada ni redovan javni prevoz. Poslednji autobus za Beograd prošao je pre više od godinu dana, nakon što je linija ukinuta kao neisplativa.
Menja se režim saobraćaja na deonicama Subotica sever - petlja Subotica istok i Sremska Mitrovica - Ruma
21.06.2026.•
0
Režim saobraćaja biće izmenjen od ponedeljka, 22. juna na deonici od petlje Subotica sever do petlje Subotica istok.
Nova nedelja, nova prilika da nekome pomognete: Prikupljanje krvi u Novom Sadu i širom Vojvodine
21.06.2026.•
0
Ekipe Zavoda za transfuziju krvi Vojvodine i sledeće nedelje će prikupljati krv na više lokacija širom Vojvodine.
Poginuo šesnaestogodišnjak u sudaru električnog motocikla i autobusa u Zrenjaninu
20.06.2026.•
9
U sudaru električnog motocikla i autobusa u Zrenjaninu, stradao je šesnaestogodišnjak.
Vasiljević: Miloš Vučević najveći agitator vojvođanskog separatizma
20.06.2026.•
17
Poslanik Stranke slobode i pravde u Skupštini Vojvodine Milan Vasiljević optužio je danas predsednika Srpske napredne stranke Miloša Vučevića da je "najveći agitator vojvođanskog separatizma".
Predsednica opštine Žitište diskriminisala aktivistu zbog seksualne orijentacije
20.06.2026.•
2
Viši sud u Zrenjaninu doneo je presudu kojom je utvrdio da je predsednica opštine Žitište Ivana Martinović diskriminisala aktivistu Danijela Živanova na osnovu njegove seksualne orijentacije.
Poljoprivrednici iz Subotice optužuju lokalnu vlast za sporo reagovanje posle nevremena
19.06.2026.•
3
Udruženje poljoprivrednih proizvođača Subotice saopštilo je nakon sastanka sa predstavnicima grada da je veliki broj paora pogođen nevremenom koje je izazvalo štetu, a da lokalna vlast odugovlači sa pružanjem pomoći.
Hapšenje zbog "skidanja" crne magije, uzeli nakit i novac u vrednosti od šest miliona
19.06.2026.•
10
Dve osobe iz Bačke Palanke uhapšene su zbog sumnje da su prevarili stariju ženu, pritom joj uzevši nakit i novac u vrednosti od šest miliona dinara.
Reakcije opozicije na smrt radnika u Linglongu: "Kineski san" postao košmar
19.06.2026.•
5
U kineskoj fabrici Linglong u Zrenjaninu sinoć je poginuo jedan radnik, a na to su reagovali predstavnici opozicije koji tvrde da je to dokaz da vlast prodaje državu zarad profita.
Tužilaštvo o pogibiji u Linglongu: Nastradali nije poštovao pravila u radu
19.06.2026.•
25
Povodom stradanja radnika u Linglongu, u Zrenjaninu, oglasilo se Više javno tužilaštvu, koje navodi da je do pogibije došlo "usled nepoštovanja pravila u procesu rada od strane nastradalo".
Poginuo radnik u Linglongu u Zrenjaninu
19.06.2026.•
7
Radnik u fabrici kineskog Linglonga u Zrenjaninu, nastradao je u četvrtak uveče.
Poseta izložbi Ekspo predviđena i za učenike u Vojvodini
19.06.2026.•
10
Poseta specijalizovanoj izložbi Ekspo 2027 u Beogradu predviđena je i za učenike osnovnih i srednjih škola u Vojvodini.
Odbor SSP-a u Bačkoj Topoli napustio stranku, smatraju da je jedino ispravno podržati studente
19.06.2026.•
20
Odbor Stranke slobode i pravde u Bačkoj Topoli doneo je odluku o istupanju iz svih organa i članstva u toj stranci usled neslaganja sa odlukom o izlasku na izboru.
Subotički poljoprivrednici traže hitan sastanak sa gradskom upravom: Najavljuju proteste
17.06.2026.•
4
Udruženje poljoprivrednih proizvođača Subotice zatražilo je danas od nadležnih institucija da u roku od 24 časa predlože termin za sastanak sa njihovim predstavnicima povodom velikih šteta nastalih usled nevremena.
Zrenjanin na dnu po kupovnoj moći stanovnika: Gde je još potrošačka korpa veća od zarade?
17.06.2026.•
5
Zrenjanin se početkom ove godine našao na dnu liste gradova u Srbiji po kupovnoj moći stanovnika.
Menja se režim saobraćaja od Beške do Novih Banovaca
17.06.2026.•
0
Režim saobraćaja biće izmenjen od četvrtka, 18. juna na deonici od Beške do Novih Banovaca.
Počinje obnova vile Dominus na Paliću, iza nje će biti izgrađen hotel
17.06.2026.•
3
Pošto je vila "Regina" srušena prošle godine i na njenom mestu niče hotel, još jedan objekat u zaštićenoj zoni Palića ulazi u proces transformacije - vila "Dominus" biće obnovljena.
Sud poništio odluku Politehničke škole u Subotici da je profesor tehnološki višak
17.06.2026.•
3
Osnovni sud u Subotici je prvostepenom presudom poništio rešenje Politehničke škole kojim je bivši direktor te ustanove i profesor geografije Iso Planić proglašen tehnološkim viškom.
Jedna majka iz Bečeja prekinula štrajk glađu ispred opštine, druga nastavlja
17.06.2026.•
4
Majka deteta sa poteškoćama u razvoju Iva Hromiš prekinula je štrajk glađu, koji je počela zajedno sa Kristinom Demeter Filipčev zbog odbijanja opštine Bečej da refundira troškove prevoza njihove dece do škole.
Obijao kuće i krao novac, nakit i tehniku: Uhapšen Pančevac
16.06.2026.•
2
Tridesetsedmogodišnji M.S. iz Pančeva uhapšen je zbog obijanja stanova, krađa i držanja opojnih droga.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar