Povodom obeležavanja 375 godina od rođenja Gotfrida Vilhelma Lajbnica (1646−1716), Biblioteka Matice srpske priredila je elektronsku izložbu građe iz svojih zbirki.
Postavku čini izbor dela ovog nemačkog filozofa, matematičara, pronalazača, pravnika, istoričara, diplomate i političkog savetnika lužičkosrpskog porekla, kao i izbor literature o njemu.
Može se pogledati do 22. novembra u javnom katalogu Biblioteke i na njenom veb-sajtu www.bms.rs. Autorka izložbe je Silvija Čamber, a urednik Selimir Radulović.
Gotfrid Vilhelm Frajher (baron) fon Lajbnic smatra se poslednjim čovekom enciklopedijskog znanja zapadne civilizacije. Stekao je obrazovanje iz prava i filozofije, radio je kao sekretar u dvema najpoznatijim plemićkim porodicama u Nemačkoj (od kojih je jedna tokom njegovog službovanja postala engleska kraljevska porodica).
Zauzima podjednako značajno mesto kako u istoriji filozofije tako i u istoriji matematike. Ustanovio je infinitezimalni račun (kalkulus, matematička analiza) nezavisno od Njutna, kao i binarni sistem koji predstavlja osnovu moderne računarske tehnologije. U filozofiji ostaće najpoznatiji po optimizmu, jer njegov zaključak je da je Bog stvorio najbolji od svih mogućih svetova.
Lajbnic je dao veliki doprinos u fizici (optika i mehanika) i tehnologiji, kao i, što će se kasnije utvrditi, biologiji, medicini, geologiji, teoriji verovatnoće, psihologiji, informatici. Pisao je na latinskom, francuskom i nemačkom jeziku i to o politici, pravu, etici, teologiji, istoriji i filologiji.
Pisao je mnogo, ali je malo toga objavljeno. Teodiceja i Monadologija su mu kapitalna i najznačajnija dela.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Javna licitacija za davanje u zakup slobodnih poslovnih prostora i zemljišta za postavljanje manjih montažnih objekata i druge namene na novosadskim pijacama biće održana u sredu, 4. novembra.
Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Srbiji Andreas fon Bekerat objavio je da čuva uspomenu na stradale u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kao i da je ta tragedija "potresla Srbiju do same srži".
Više od 80 odsto radova na deonici dugoj 16,5 kilometara od Paragova do početka obilaznice Rume na Fruškogorskom koridoru je završeno, a do kraja godine biće okončani građevinski radovi u najdužem tunelu u Srbiji.
Komemorativnim skupom danas, 1. novembra obeležavaju se dve godine od pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, pod kojom je poginulo 16 ljudi.
Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije služio je danas posle liturgije u Hramu Svetog Save na Vračaru pomen svim nastradalima u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu pre dve godine.
Bezbednosno-informativna agencija (BIA) prisluškivala je pojedine tužioce Tužilaštva za organizovani kriminal (TOK) i pratila im je imejl komunikaciju.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve, patrijarh Porfirije, služiće danas, 1. novembra pomen poginulima u padu nadstrešnice novosadske Železničke stanice, koji se desio pre dve godine.
Prvog novembra 2024. godine u 11 časova i 52 minuta, pod težinom betona, nemara i sistemske korupcije, srušila se nadstrešnica rekonstruisane zgrade Železničke stanice u Novom Sadu.
Roditelji i učenici Osnovne škole "Prva vojvođanska brigada" prekrečili su grafite na fasadi škole i tako započeli njeno uređenje, uz poruku da je škola njihova druga kuća.
Natpis "Bulevar Ratka Mladića" u Ulici Narodnog fronta u Novom Sadu prekrečen je pre nekoliko dana, čime je uklonjen mural koji je osvanuo početkom septembra.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar