Plan za vetropark kod Kovačice: Zaštićene vrste, poljoprivreda i buka
Danas se održava prva od tri javne sednice Komisije za javni uvid u okviru javne prezentacije Prostornog plana i procene uticaja na životnu sredinu izgradnje vetroelektrane "Samoš".
Foto: 021.rs
Sednice se održavaju u sredu, četvrtak i petak, od 13 do 19 časova u amfiteatru Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode u Radničkoj ulici.
Vetroelektrana trebalo bi da se gradi na teritoriji opština Alibunar i Kovačica, na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu.
Ova investicija se gradi u neposrednom geografskom i infrastrukturnom kontekstu sa dva postojeća, odnosno planirana vetroprojekta – vetroparkom Kovačica i kompleksom vetroparka Crepaja.
Planirani vetropark "Samoš" predstavlja objekat veoma velikog obima – 142 turbine sa očekivanom ukupnom snagom 923 MW, što ga čini najvećim projektom ove vrste u Srbiji.
Prostorno se naslanja na teritoriju obuhvata vetroparka Kovačica, pri čemu je minimalna vazdušna udaljenost između najbližih turbina ova dva sistema oko 4,2 km, a prema obuhvatu projekta Crepaja oko 5,5 km.
Zbog svega toga, kako se navodi u dokumentaciji, postoji rizik od kontinualnog pojasnog razvoja vetroelektrana u pravcu severozapad–jugoistok, što uslovljava potrebu za analizom uticaja na fragmentaciju poljoprivrednih površina i prostorne celine.
Uzimajući u obzir ukupno planiranih preko 210 turbina na području do 30 km u prečniku, kao i znatne visine rotora i energetsku povezanost sistema, može se zaključiti da je kumulativni uticaj na više komponenti životne sredine značajan.
Povećan broj rotirajućih struktura visine preko 200 m predstavlja visok rizik za ptice, posebno tokom perioda migracija i gnežđenja.
Koje vrste se nalaze na ovom području?
U obuhvatu Prostornog plana nalaze se staništa strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta od nacionalnog značaja.
Identifikovane su prostorne celine od visokog značaja za aktivnosti slepih miševa, koje bi mogle biti ugrožene ukoliko se vetroagregati postave na neprimerenim lokacijama.
Tokom 12 meseci monitoringa potvrđeno je prisustvo čak 41 vrste ptica. Značajno je napomenuti da je tokom monitoringa redovno beleženo prisustvo posebno važne vrste, stepskog sokola (Falco cherrug) na celom obuhvatu istraživanog prostora. Stepski soko u Srbiji ima status kritično ugrožene vrste.
Takođe, vrsta koja je zabeležena u više navrata tokom jednogodišnjeg monitoringa je sivi soko (Falco peregrinus). Ovaj krupni soko kao gnezdarica u Srbiji ima status ugrožene vrste.
Treća posebno značajna vrsta je krstaš (Aquila heliaca), takođe kritično ugrožen u, koji je zabeležen u preletu na velikom broju tačaka osmatranja, u različitim mesecima. Nema naznaka da se ova vrsta gnezdila u blizini obuhvata vetroparka. Poznato je i da se krstaši polako vraćaju na nekadašnja staništa, te da veliki broj mladih i polno nezrelih jedinki posećuje delove srednjeg i južnog Banata. Četvrta bitna vrsta je orao kliktaš (Clanga pomarina) koja je zabeležena u tri navrata. U Srbiji ima status kritično ugrožene vrste.
Na području je utvrđeno i risustvo tekunice. Ova ugrožena, retka i strogo zaštićena vrsta pronađena je na tri prostorno odvojena staništa. Ukupna populacija broji više od 200 jedinki.
Podnet niz primedbi
Ekološki pokret "Padina" podneo je niz primedbi na ovaj plan i procenu uticaja, tvrdeći da dokumentacija ima "brojne nedostatke i nelogičnosti".
Kako navode, vetrenjače će biti udaljene od Kovačice samo 0,33 kilometra.
"Nigde nije navedeno koja je dozvoljena udaljenost i kojim je to zakonom, uredbom, pravilnikom ili uslovom određeno. Praksa je da se vetrenjače ovakve visine, nalaze u moru ili pored mora, eventualno u pustinji, gde nema naselja, u nekim zemljama se ove veličine vetrenjača svrstavaju još u eksperimentalne", piše u dopisu ovog pokreta koji je dostavljen 021.rs.
Osim toga, oni oštro kritikuju to što se vetroelektrana planira na "najplodnijem poljoprivrednom zemljištu Južnog banata". Kako kažu, nije urađeno nikakvo ispitivanje uticaja na poljoprivredno zemljište i prinose gajenih biljaka.
Kako dodaju, u Planu područja posebne namene koji obuhvata skoro 85 odsto širokih puteva, zabranjeno je podizanje vetrozaštitnih pojaseva i sađenje bilo kakvog drveća, koji bi inače mogli znatno da smanje uticaj eolske erozije, odnosno raznošenje humusnog sloja zemlje vetrom i tako smanje opadanje kvaliteta zemljišta.
"U ovom delu Banata vetar godišnje odnese od 0,9 do 2 tone plodne zemlje po hektaru", ističe ovaj ekološki pokret.
Oštro kritikuju i izmeštanje radarskog centra na zaštićeni Gudurički vrh na Vršačkim planinama.
Ekološki pokret "Padina" kao problematično navodi i povećanje nivoa buke koja će najviše uticati na stanovnike Kovačice, ali i na divlji svet.
Oni smatraju da ovoj investiciji nedostaje i transparentnost.
"Javna prezentacija za ovaj vetropark je bila održana samo u opštini Alibunar iako se projekat samo jednom trećinom prostire u ovoj opštini, dok se u opštini Kovačica na čijem se području planira veći deo elektrane, uopšte nije organizovala prezentacija. U Alibunaru je najveći do sada planiran vetropark u Srbiji predstavljen u maloj sali opštine, sa 19 sedišta u jutarnjim časovima sredinom radne nedelje, što smatramo nedopustivim i namerno organizovanim na takav način kako bi zainteresovani odustali od dolaska. Na samoj prezentaciji nijedan adekvatan odgovor, zainteresovani nisu dobili od strane prisutnih lica Zavoda za urbanizam Vojvodine. Na pitanja prisutnih nije bilo ni jednog konkretnog odgovora dok je prisutni investitor dva sata proveo u sali sa ljutim poljoprivrednicima a da se nije predstavio, te mnogi u sali nisu ni znali da je investitor prisutan", objašnjavaju iz Ekološkog pokreta "Padina".
Procenjeno je da je bar 200 sličnih primedbi stiglo na ovaj Plan.
Ko planira vetroparkove?
Podsetimo da je Skupština Vojvodine krajem 2024. godine donela odluku o izmeni plana Vršačkih planina, upravo kako bi se stvorili uslovi za izradu radara na Guduričkom vrhu, a da je sredstva za izradu izmene plana obezbedilo privredno društvo "Wind park Samoš" iz Novog Sada.
Isti investitor finansirao je i izmene plana za područje Fruške gore kako bi gradio objekat na lokaciji Pavlasov Čot.
Firma "Wind Park Samoš", koja finansira promenu plana i stratešku procenu, bavi se investiranjem u vetroelektrane, uglavnom na području Vojvodine. Prvu vetroelektranu izgradili su u Alibunaru.
Preko vlasnika Lazara Lazendića i njegovih poslovnih i porodičnih veza, firma je povezana sa više kompanija koje se bave sličnom delatnošću, uključujući i "Windvision Development" iz Beograda.
U vreme dolaska u Srbiju, 2010. godine, "Windvision" je bio holandsko-belgijski investitor. U 2021. godini, kompaniji se priključuju Norvežani, "Emergy AS", specijalizovani za razvoj elektrana koje koriste obnovljive izvore energije na nerazvijenim tržištima, kao što su Kina i Rusija. Danas, većinski udeo u toj kompaniji ima Lazendić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
Utorak u Novom Sadu: Šta vas očekuje
02.11.2026.•
0
U glavnom gradu Vojvodine očekuje nas još jedan hladan i tmuran dan sa ponekim isključenjem vode i grejanja, međutim, i ove nedelje biće kulturnih događaja koje vredi posetiti.
Dom zdravlja Novi Sad poziva žene na skrining za otkrivanje karcinoma grlića materice
02.11.2026.•
0
Dom zdravlja Novi Sad poziva žene starosne dobi od 25 do 64 godine, koje prethodne tri godine ili duže nisu bile na ginekološkom pregledu, da se priključe Skrining programu za rano otkrivanje karcinoma grlića materice.
Koliko su dobili NS uživo, Dnevnik, Novosadska: Desetine miliona iz budžeta samo ove godine
02.11.2026.•
5
Novosadski mediji priklonjeni bivšoj vlasti dobili su desetine milione dinara javnog novca na konkursima za projektno sufinansiranje medijskih sadržaja samo tokom 2026. godine.
Za šta su se teretile osobe iz Novog Sada koje je Vučić pomilovao
02.11.2026.•
4
Među onima koje je pomilovao Aleksandar Vučić, pre podnošenja ostavke na mesto predsednika Srbije, nalazi se osamnaest osoba iz Novog Sada.
Plan za Novo naselje: Soliteri, škole i - muzej železnice
02.11.2026.•
21
Na ranom javnom uvidu nalazi se plan generalne regulacije dela Novog Naselja kojim se planira izgradnja novih parkova, kulturnih sadržaja, solitera i novi trg na uglu Branislava Borote i Simeona Piščevića.
Vučić pomilovao osobe iz Novog Sada: Gorski, "porše ekipa", aktivisti i doktor
02.11.2026.•
29
Osamnaest osoba iz Novog Sada nalazi se na spisku onih koje je pomilovao Aleksandar Vučić, pre podnošenja ostavke na mesto predsednika Srbije.
Vrhovni sud: Očekuje se da predmet "nadstrešnica" u najskorijem roku bude iznet na većanje
02.11.2026.•
2
Predsednik Vrhovnog suda Srbije Miroljub Tomić saopštio je da se predmet, koji se vodi zbog pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu i pogibije 16 osoba, nalazi kod sudije izvestioca.
Zaposleni u SNP traže ostavku v.d. upravnice i troje direktora
02.11.2026.•
0
Grupa zaposlenih u Srpskom narodnom pozorištu poslalo je dopis Upravnom odboru u kojem su zatražili ostavku v.d. upravnice Dragane Milošević i sva tri direktora umetničkih sektora.
I sutra u Novom Sadu hladno, tmurno i mokro, ove nedelje i prvi minus
02.11.2026.•
0
I utorak će u Novom Sadu biti tmuran, a moguća je i kiša.
Pomeren rok za završetak sedme faze sanacije klizišta Puckaroš
02.11.2026.•
3
Rok za završetak sedme faze sanacije klizišta na Puckarošu pomeren je.
Objavljena procena koliko je ljudi bilo na komemorativnom skupu u Novom Sadu na godišnjicu pada nadstrešnice
02.11.2026.•
20
Arhiv javnih skupova objavio je procenu koliko je ljudi bilo prisutno u nedelju, 1. novembra na komemorativnom skupu povodom dve godine od pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Informatika: Novi račun za plaćanje zbog zatvaranja Alta banke
02.11.2026.•
46
JKP "Informatika" saopštila je da žiro račun na koji su Novosađani plaćali komunalije više nije aktivan.
Vikend doneo lepe vesti: U Novom Sadu rođene 22 bebe
02.11.2026.•
0
U Novom Sadu su proteklog vikenda rođene 22 bebe.
Anketna komisija: Dokazi za odgovornost Vučića i drugih iz vrha bivše vlasti za pad nadstrešnice postoje
02.11.2026.•
21
Navršilo se dve godine od pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu ispod koje je stradalo 16 osoba.
I danas u Novom Sadu tmurno, moguća je i kiša
02.11.2026.•
0
Danas će u Novom Sadu biti tmurno, a moguća je i kiša.
Licitacija za zakup poslovnih prostora na novosadskim pijacama u sredu u "Tržnici"
01.11.2026.•
1
Javna licitacija za davanje u zakup slobodnih poslovnih prostora i zemljišta za postavljanje manjih montažnih objekata i druge namene na novosadskim pijacama biće održana u sredu, 4. novembra.
Povodom godišnjice pada nadstrešnice: "Evropa stoji uz građane koji tugu pretvaraju u demokratiju"
01.11.2026.•
14
Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Srbiji Andreas fon Bekerat objavio je da čuva uspomenu na stradale u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, kao i da je ta tragedija "potresla Srbiju do same srži".
Nakon decenije obećanja i probijenih rokova: Da li je završetak Fruškogorskog koridora na vidiku?
01.11.2026.•
13
Više od 80 odsto radova na deonici dugoj 16,5 kilometara od Paragova do početka obilaznice Rume na Fruškogorskom koridoru je završeno, a do kraja godine biće okončani građevinski radovi u najdužem tunelu u Srbiji.
FOTO Komemoracija povodom dve godine od pada nadstrešnice: Kiša, suze i nezaborav
01.11.2026.•
1
Komemorativnim skupom danas, 1. novembra obeležene su dve godine od pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, pod kojom je poginulo 16 ljudi.
Počinje elektronsko evidentiranje i naplata za korišćenje motornih vozila na Fruškoj gori
01.11.2026.•
43
Elektronsko evidentiranje i naplata naknade za korišćenje motornih vozila na području Nacionalnog parka Fruška gora počeće u četvrtka, 5. novembra.
FOTO, VIDEO Veliki broj građana odao poštu stradalima pod nadstrešnicom: "Nikad neće biti zaboravljeni"
01.11.2026.•
21
Komemorativnim skupom danas, 1. novembra obeležavaju se dve godine od pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, pod kojom je poginulo 16 ljudi.
Komentari 6
Balansiranje
Sa planiranim solarima oko 4 GW.
Sve je to okej, ali to treba u mrezi izbalansirati. A nigde ne vidim balansne kapacitete
Kosta
Aleksandar
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar