Plan za vetropark kod Kovačice: Zaštićene vrste, poljoprivreda i buka
Danas se održava prva od tri javne sednice Komisije za javni uvid u okviru javne prezentacije Prostornog plana i procene uticaja na životnu sredinu izgradnje vetroelektrane "Samoš".
Foto: 021.rs
Sednice se održavaju u sredu, četvrtak i petak, od 13 do 19 časova u amfiteatru Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode u Radničkoj ulici.
Vetroelektrana trebalo bi da se gradi na teritoriji opština Alibunar i Kovačica, na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu.
Ova investicija se gradi u neposrednom geografskom i infrastrukturnom kontekstu sa dva postojeća, odnosno planirana vetroprojekta – vetroparkom Kovačica i kompleksom vetroparka Crepaja.
Planirani vetropark "Samoš" predstavlja objekat veoma velikog obima – 142 turbine sa očekivanom ukupnom snagom 923 MW, što ga čini najvećim projektom ove vrste u Srbiji.
Prostorno se naslanja na teritoriju obuhvata vetroparka Kovačica, pri čemu je minimalna vazdušna udaljenost između najbližih turbina ova dva sistema oko 4,2 km, a prema obuhvatu projekta Crepaja oko 5,5 km.
Zbog svega toga, kako se navodi u dokumentaciji, postoji rizik od kontinualnog pojasnog razvoja vetroelektrana u pravcu severozapad–jugoistok, što uslovljava potrebu za analizom uticaja na fragmentaciju poljoprivrednih površina i prostorne celine.
Uzimajući u obzir ukupno planiranih preko 210 turbina na području do 30 km u prečniku, kao i znatne visine rotora i energetsku povezanost sistema, može se zaključiti da je kumulativni uticaj na više komponenti životne sredine značajan.
Povećan broj rotirajućih struktura visine preko 200 m predstavlja visok rizik za ptice, posebno tokom perioda migracija i gnežđenja.
Koje vrste se nalaze na ovom području?
U obuhvatu Prostornog plana nalaze se staništa strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta od nacionalnog značaja.
Identifikovane su prostorne celine od visokog značaja za aktivnosti slepih miševa, koje bi mogle biti ugrožene ukoliko se vetroagregati postave na neprimerenim lokacijama.
Tokom 12 meseci monitoringa potvrđeno je prisustvo čak 41 vrste ptica. Značajno je napomenuti da je tokom monitoringa redovno beleženo prisustvo posebno važne vrste, stepskog sokola (Falco cherrug) na celom obuhvatu istraživanog prostora. Stepski soko u Srbiji ima status kritično ugrožene vrste.
Takođe, vrsta koja je zabeležena u više navrata tokom jednogodišnjeg monitoringa je sivi soko (Falco peregrinus). Ovaj krupni soko kao gnezdarica u Srbiji ima status ugrožene vrste.
Treća posebno značajna vrsta je krstaš (Aquila heliaca), takođe kritično ugrožen u, koji je zabeležen u preletu na velikom broju tačaka osmatranja, u različitim mesecima. Nema naznaka da se ova vrsta gnezdila u blizini obuhvata vetroparka. Poznato je i da se krstaši polako vraćaju na nekadašnja staništa, te da veliki broj mladih i polno nezrelih jedinki posećuje delove srednjeg i južnog Banata. Četvrta bitna vrsta je orao kliktaš (Clanga pomarina) koja je zabeležena u tri navrata. U Srbiji ima status kritično ugrožene vrste.
Na području je utvrđeno i risustvo tekunice. Ova ugrožena, retka i strogo zaštićena vrsta pronađena je na tri prostorno odvojena staništa. Ukupna populacija broji više od 200 jedinki.
Podnet niz primedbi
Ekološki pokret "Padina" podneo je niz primedbi na ovaj plan i procenu uticaja, tvrdeći da dokumentacija ima "brojne nedostatke i nelogičnosti".
Kako navode, vetrenjače će biti udaljene od Kovačice samo 0,33 kilometra.
"Nigde nije navedeno koja je dozvoljena udaljenost i kojim je to zakonom, uredbom, pravilnikom ili uslovom određeno. Praksa je da se vetrenjače ovakve visine, nalaze u moru ili pored mora, eventualno u pustinji, gde nema naselja, u nekim zemljama se ove veličine vetrenjača svrstavaju još u eksperimentalne", piše u dopisu ovog pokreta koji je dostavljen 021.rs.
Osim toga, oni oštro kritikuju to što se vetroelektrana planira na "najplodnijem poljoprivrednom zemljištu Južnog banata". Kako kažu, nije urađeno nikakvo ispitivanje uticaja na poljoprivredno zemljište i prinose gajenih biljaka.
Kako dodaju, u Planu područja posebne namene koji obuhvata skoro 85 odsto širokih puteva, zabranjeno je podizanje vetrozaštitnih pojaseva i sađenje bilo kakvog drveća, koji bi inače mogli znatno da smanje uticaj eolske erozije, odnosno raznošenje humusnog sloja zemlje vetrom i tako smanje opadanje kvaliteta zemljišta.
"U ovom delu Banata vetar godišnje odnese od 0,9 do 2 tone plodne zemlje po hektaru", ističe ovaj ekološki pokret.
Oštro kritikuju i izmeštanje radarskog centra na zaštićeni Gudurički vrh na Vršačkim planinama.
Ekološki pokret "Padina" kao problematično navodi i povećanje nivoa buke koja će najviše uticati na stanovnike Kovačice, ali i na divlji svet.
Oni smatraju da ovoj investiciji nedostaje i transparentnost.
"Javna prezentacija za ovaj vetropark je bila održana samo u opštini Alibunar iako se projekat samo jednom trećinom prostire u ovoj opštini, dok se u opštini Kovačica na čijem se području planira veći deo elektrane, uopšte nije organizovala prezentacija. U Alibunaru je najveći do sada planiran vetropark u Srbiji predstavljen u maloj sali opštine, sa 19 sedišta u jutarnjim časovima sredinom radne nedelje, što smatramo nedopustivim i namerno organizovanim na takav način kako bi zainteresovani odustali od dolaska. Na samoj prezentaciji nijedan adekvatan odgovor, zainteresovani nisu dobili od strane prisutnih lica Zavoda za urbanizam Vojvodine. Na pitanja prisutnih nije bilo ni jednog konkretnog odgovora dok je prisutni investitor dva sata proveo u sali sa ljutim poljoprivrednicima a da se nije predstavio, te mnogi u sali nisu ni znali da je investitor prisutan", objašnjavaju iz Ekološkog pokreta "Padina".
Procenjeno je da je bar 200 sličnih primedbi stiglo na ovaj Plan.
Ko planira vetroparkove?
Podsetimo da je Skupština Vojvodine krajem 2024. godine donela odluku o izmeni plana Vršačkih planina, upravo kako bi se stvorili uslovi za izradu radara na Guduričkom vrhu, a da je sredstva za izradu izmene plana obezbedilo privredno društvo "Wind park Samoš" iz Novog Sada.
Isti investitor finansirao je i izmene plana za područje Fruške gore kako bi gradio objekat na lokaciji Pavlasov Čot.
Firma "Wind Park Samoš", koja finansira promenu plana i stratešku procenu, bavi se investiranjem u vetroelektrane, uglavnom na području Vojvodine. Prvu vetroelektranu izgradili su u Alibunaru.
Preko vlasnika Lazara Lazendića i njegovih poslovnih i porodičnih veza, firma je povezana sa više kompanija koje se bave sličnom delatnošću, uključujući i "Windvision Development" iz Beograda.
U vreme dolaska u Srbiju, 2010. godine, "Windvision" je bio holandsko-belgijski investitor. U 2021. godini, kompaniji se priključuju Norvežani, "Emergy AS", specijalizovani za razvoj elektrana koje koriste obnovljive izvore energije na nerazvijenim tržištima, kao što su Kina i Rusija. Danas, većinski udeo u toj kompaniji ima Lazendić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
Uređenje gradskog jezgra: Raspisan tender za radove od 640 miliona
19.12.2025.•
4
Gradska uprava za građevinsko zemljište i investicije raspisala je novi tender za uređenje Ulice Modene i dela Ilije Ognjanovića, a vrednost radova procenjena je na 640 miliona dinara, sa uračunatim porezom.
Šest meseci zatvora Novosađaninu zbog napada na ekipu Informera
19.12.2025.•
3
Novosađaninu Goranu Kajfešu, uhapšenom u avgustu zbog napada na televizijsku ekipu Informera, danas je izrečena kazna od šest meseci zatvora.
ANKETA: Podržavate li javno-privatno partnerstvo za GSP?
19.12.2025.•
23
JGSP "Novi Sad" je u sve većim problemima. Iako je poslednjih godina obnovljen vozni park, prosečna starost i dalje nije na zadovoljavajućem nivou.
Osumnjičenom za napad na ekipu Informera obezbeđen smeštaj kod Milomira Jaćimovića
19.12.2025.•
3
Autoprevoznik Milomir Jaćimović ponudio je smeštaj Goranu Kajfešu koji je i dalje u pritvoru, jer nema prijavljeno mesto prebivališta.
Nestašica đačkih knjižica u Novom Sadu: Problem pred kraj polugodišta
19.12.2025.•
15
Raspust u Novom Sadu i Vojvodini počinje od sledećeg utorka, a neki đaci još uvek nemaju knjižice, i trenutno ne mogu da ih pronađu.
Gradski prevoz u Novom Sadu: Planirano poskupljenje karata, bez plana za nove autobuse
19.12.2025.•
56
Javno gradsko saobraćajno preduzeće "Novi Sad" ni u 2026. godini ne planira nabavku novih autobusa, ali planira se povećanje cene karata.
Novosadska policija: Svesni da se alkohol konzumira tokom slava, apelujemo na sve učesnike u saobraćaju
19.12.2025.•
3
Policijska uprava u Novom Sadu apelovala je na sve učesnike u saobraćaju uoči slava i prazničnih proslava.
UNICEF uplatnice uz račune Informatike: Novosađani mogu da doniraju novac
19.12.2025.•
4
Novosađani će tokom decembra imati priliku da podrže unapređenje mentalnog zdravlja i blagostanja dece i mladih u Srbiji putem novčanih donacija.
Vazduh u Novom Sadu zagađen
19.12.2025.•
22
Vazduh u Novom Sadu ovog jutra je zagađen, pokazuju podaci Agencije za zaštitu životne sredine.
Tri dana gejming festivala na Novosadskom sajmu
19.12.2025.•
1
Festival posvećen gejmingu i popularnog kulturi Games.con, održaće se na Novosadskom sajmu od 19. do 21. decembra.
Lepe vesti: Rođeno 16 beba u Betaniji
19.12.2025.•
0
U prethodna 24 sata u novosadskom porodilištu Betanija rođeno je 16 beba.
Novosađanin pet meseci u pritvoru zbog napada na ekipu Informera: Skup podrške ispred suda
19.12.2025.•
2
Novosađanin Goran Kajfeš već pet meseci nalazi se u pritvoru zbog sumnje da je napao ekipu prorežimskog tabloida Informer, na protestu 15. avgusta u Novom Sadu.
Skup ispred suda ujutru: Podrška Novosađaninu uhapšenom zbog navodnog napada na ekipu Informera
18.12.2025.•
4
Zborovi građana Novog Sada i studenti u blokadi pozvali na skup podrške u petak, 19. decembra, ispred suda u Sutjeskoj.
Novosađani, dolazi kraj radne nedelje: Evo šta vas očekuje ovog decembarskog petka
18.12.2025.•
0
Ovog petka očekujte oblačno vreme, a za vikend vas očekuje dodatno zahlađenje.
Roditelji Jovinih đaka: Direktor oduzeo deo godišnjeg profesorima, šta još treba da se desi da bude smenjen?
18.12.2025.•
13
Roditelji đaka Jovine gimnazije saopštili su da je direktor ove škole Radivoje P. Stojković oduzeo deo godišnjeg odmora zaposlenim profesorima.
Drama SNP počela rad na novoj predstavi: "Posle milijon godina" premijerno krajem februara
18.12.2025.•
0
Drama Srpskog narodnog pozorišta otpočela je sa radom na novoj predstavi, a u pitanju je komad Dragutina Ilića "Posle milijon godina", u režiji Nikole Zavišića.
Biciklisti iz Novog Sada krenuli na veliki protest u Novom Pazaru: Današnji cilj Beograd
18.12.2025.•
5
Šestoro biciklista krenulo je danas iz Novog Sada na protest "Ili oni ili mi", koji se održava u Novom Pazaru 21. decembra.
Sutra još malo toplije u Novom Sadu, a onda zahlađenje i tmurniji dani
18.12.2025.•
0
U Novom Sadu će u petak biti umereno oblačno.
Radivoje Jovović pušten iz kućnog pritvora
18.12.2025.•
7
Pokrajinski poslanik Pokreta slobodnih građana Radivoje Jovović pušten je iz kućnog pritvora da se brani sa slobode.
Planira se rekonstrukcija stadiona kod Dunavskog parka za 37 miliona dinara
18.12.2025.•
19
Rukometni stadion u Ulici Ive Lole Ribara 3, kod Dunavskog parka, trebalo bi da bude rekonstruisan tokom prve polovine naredne godine, a procenjena vrednost radova je 37 miliona dinara sa porezom.
Gradska vlast pretvara dug Spensa od 258 miliona u trajni ulog, izdvaja milione za druga dugovanja
18.12.2025.•
12
Gradska vlast će 285 miliona dinara duga JP "Sportski i poslovni centar Vojvodina", tj. Spensa, pretvoriti u trajni ulog u kapital preduzeća. Ali to nije jedina pomoć grada ovom preduzeću.
Komentari 6
Balansiranje
Sa planiranim solarima oko 4 GW.
Sve je to okej, ali to treba u mrezi izbalansirati. A nigde ne vidim balansne kapacitete
Kosta
Aleksandar
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar