Plan za vetropark kod Kovačice: Zaštićene vrste, poljoprivreda i buka
Danas se održava prva od tri javne sednice Komisije za javni uvid u okviru javne prezentacije Prostornog plana i procene uticaja na životnu sredinu izgradnje vetroelektrane "Samoš".
Foto: 021.rs
Sednice se održavaju u sredu, četvrtak i petak, od 13 do 19 časova u amfiteatru Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode u Radničkoj ulici.
Vetroelektrana trebalo bi da se gradi na teritoriji opština Alibunar i Kovačica, na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu.
Ova investicija se gradi u neposrednom geografskom i infrastrukturnom kontekstu sa dva postojeća, odnosno planirana vetroprojekta – vetroparkom Kovačica i kompleksom vetroparka Crepaja.
Planirani vetropark "Samoš" predstavlja objekat veoma velikog obima – 142 turbine sa očekivanom ukupnom snagom 923 MW, što ga čini najvećim projektom ove vrste u Srbiji.
Prostorno se naslanja na teritoriju obuhvata vetroparka Kovačica, pri čemu je minimalna vazdušna udaljenost između najbližih turbina ova dva sistema oko 4,2 km, a prema obuhvatu projekta Crepaja oko 5,5 km.
Zbog svega toga, kako se navodi u dokumentaciji, postoji rizik od kontinualnog pojasnog razvoja vetroelektrana u pravcu severozapad–jugoistok, što uslovljava potrebu za analizom uticaja na fragmentaciju poljoprivrednih površina i prostorne celine.
Uzimajući u obzir ukupno planiranih preko 210 turbina na području do 30 km u prečniku, kao i znatne visine rotora i energetsku povezanost sistema, može se zaključiti da je kumulativni uticaj na više komponenti životne sredine značajan.
Povećan broj rotirajućih struktura visine preko 200 m predstavlja visok rizik za ptice, posebno tokom perioda migracija i gnežđenja.
Koje vrste se nalaze na ovom području?
U obuhvatu Prostornog plana nalaze se staništa strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta od nacionalnog značaja.
Identifikovane su prostorne celine od visokog značaja za aktivnosti slepih miševa, koje bi mogle biti ugrožene ukoliko se vetroagregati postave na neprimerenim lokacijama.
Tokom 12 meseci monitoringa potvrđeno je prisustvo čak 41 vrste ptica. Značajno je napomenuti da je tokom monitoringa redovno beleženo prisustvo posebno važne vrste, stepskog sokola (Falco cherrug) na celom obuhvatu istraživanog prostora. Stepski soko u Srbiji ima status kritično ugrožene vrste.
Takođe, vrsta koja je zabeležena u više navrata tokom jednogodišnjeg monitoringa je sivi soko (Falco peregrinus). Ovaj krupni soko kao gnezdarica u Srbiji ima status ugrožene vrste.
Treća posebno značajna vrsta je krstaš (Aquila heliaca), takođe kritično ugrožen u, koji je zabeležen u preletu na velikom broju tačaka osmatranja, u različitim mesecima. Nema naznaka da se ova vrsta gnezdila u blizini obuhvata vetroparka. Poznato je i da se krstaši polako vraćaju na nekadašnja staništa, te da veliki broj mladih i polno nezrelih jedinki posećuje delove srednjeg i južnog Banata. Četvrta bitna vrsta je orao kliktaš (Clanga pomarina) koja je zabeležena u tri navrata. U Srbiji ima status kritično ugrožene vrste.
Na području je utvrđeno i risustvo tekunice. Ova ugrožena, retka i strogo zaštićena vrsta pronađena je na tri prostorno odvojena staništa. Ukupna populacija broji više od 200 jedinki.
Podnet niz primedbi
Ekološki pokret "Padina" podneo je niz primedbi na ovaj plan i procenu uticaja, tvrdeći da dokumentacija ima "brojne nedostatke i nelogičnosti".
Kako navode, vetrenjače će biti udaljene od Kovačice samo 0,33 kilometra.
"Nigde nije navedeno koja je dozvoljena udaljenost i kojim je to zakonom, uredbom, pravilnikom ili uslovom određeno. Praksa je da se vetrenjače ovakve visine, nalaze u moru ili pored mora, eventualno u pustinji, gde nema naselja, u nekim zemljama se ove veličine vetrenjača svrstavaju još u eksperimentalne", piše u dopisu ovog pokreta koji je dostavljen 021.rs.
Osim toga, oni oštro kritikuju to što se vetroelektrana planira na "najplodnijem poljoprivrednom zemljištu Južnog banata". Kako kažu, nije urađeno nikakvo ispitivanje uticaja na poljoprivredno zemljište i prinose gajenih biljaka.
Kako dodaju, u Planu područja posebne namene koji obuhvata skoro 85 odsto širokih puteva, zabranjeno je podizanje vetrozaštitnih pojaseva i sađenje bilo kakvog drveća, koji bi inače mogli znatno da smanje uticaj eolske erozije, odnosno raznošenje humusnog sloja zemlje vetrom i tako smanje opadanje kvaliteta zemljišta.
"U ovom delu Banata vetar godišnje odnese od 0,9 do 2 tone plodne zemlje po hektaru", ističe ovaj ekološki pokret.
Oštro kritikuju i izmeštanje radarskog centra na zaštićeni Gudurički vrh na Vršačkim planinama.
Ekološki pokret "Padina" kao problematično navodi i povećanje nivoa buke koja će najviše uticati na stanovnike Kovačice, ali i na divlji svet.
Oni smatraju da ovoj investiciji nedostaje i transparentnost.
"Javna prezentacija za ovaj vetropark je bila održana samo u opštini Alibunar iako se projekat samo jednom trećinom prostire u ovoj opštini, dok se u opštini Kovačica na čijem se području planira veći deo elektrane, uopšte nije organizovala prezentacija. U Alibunaru je najveći do sada planiran vetropark u Srbiji predstavljen u maloj sali opštine, sa 19 sedišta u jutarnjim časovima sredinom radne nedelje, što smatramo nedopustivim i namerno organizovanim na takav način kako bi zainteresovani odustali od dolaska. Na samoj prezentaciji nijedan adekvatan odgovor, zainteresovani nisu dobili od strane prisutnih lica Zavoda za urbanizam Vojvodine. Na pitanja prisutnih nije bilo ni jednog konkretnog odgovora dok je prisutni investitor dva sata proveo u sali sa ljutim poljoprivrednicima a da se nije predstavio, te mnogi u sali nisu ni znali da je investitor prisutan", objašnjavaju iz Ekološkog pokreta "Padina".
Procenjeno je da je bar 200 sličnih primedbi stiglo na ovaj Plan.
Ko planira vetroparkove?
Podsetimo da je Skupština Vojvodine krajem 2024. godine donela odluku o izmeni plana Vršačkih planina, upravo kako bi se stvorili uslovi za izradu radara na Guduričkom vrhu, a da je sredstva za izradu izmene plana obezbedilo privredno društvo "Wind park Samoš" iz Novog Sada.
Isti investitor finansirao je i izmene plana za područje Fruške gore kako bi gradio objekat na lokaciji Pavlasov Čot.
Firma "Wind Park Samoš", koja finansira promenu plana i stratešku procenu, bavi se investiranjem u vetroelektrane, uglavnom na području Vojvodine. Prvu vetroelektranu izgradili su u Alibunaru.
Preko vlasnika Lazara Lazendića i njegovih poslovnih i porodičnih veza, firma je povezana sa više kompanija koje se bave sličnom delatnošću, uključujući i "Windvision Development" iz Beograda.
U vreme dolaska u Srbiju, 2010. godine, "Windvision" je bio holandsko-belgijski investitor. U 2021. godini, kompaniji se priključuju Norvežani, "Emergy AS", specijalizovani za razvoj elektrana koje koriste obnovljive izvore energije na nerazvijenim tržištima, kao što su Kina i Rusija. Danas, većinski udeo u toj kompaniji ima Lazendić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
U Limanskom parku danas prikupljanje primedbi na projekat "Novi Sad na vodi"
20.06.2026.•
10
Zborovi građana pozvali su Novosađane i Novosađanke da u subotu, 20. juna, potpišu primedbe na projekat "Novi Sad na vodi".
Lepa vest stiže iz Betanije: Za jedan dan rođeno 13 beba, bliznakinje među njima
20.06.2026.•
0
U Novom Sadu je u protekla 24 časa rođeno 13 beba.
Studentski protest danas startuje na turbo kružnom toku: Pogledajte šta je sve u planu
20.06.2026.•
4
Skup na koji su pozvali studenti u blokadi novosadskih fakulteta održava se danas, 20. juna, u Novom Sadu.
Đak Jovine gimnazije među osvajačima medalja na Balkanskoj matematičkoj olimpijadi
19.06.2026.•
8
Reprezentativci Srbije osvojili su na Juniorskoj balkanskoj matematičkoj olimpijadi tri srebrne medalje, dva bronzana odličja i jednu pohvalu, saopštilo je danas Društvo matematičara Srbije.
Đaci Karlovačke rekli da ne žele Baku Praseta na maturi, on ipak došao i prepirao se sa roditeljima
19.06.2026.•
44
Maturanti Karlovačke gimnazije saopštili su da ne žele prisustvo Bogdana Ilića, poznatog kao Baka Prase, na svojoj maturskoj večeri, ali se on pak pojavio, nakon čega je došlo do prepirke sa roditeljima.
Humanitarni kviz za pomoć Matiji Živanovu 22. juna u Radio kafeu
19.06.2026.•
1
Studentska komora organizuje humanitarni kviz koji će biti održan u ponedeljak, 22. juna, u Radio kafeu sa početkom u 19 časova.
Novi pokušaj da se pronađu izvođači radova na krovu Sinagoge
19.06.2026.•
2
Zavod za zaštitu spomenika kulture ponovo je raspisao javnu nabavku za konzervatorsko-restauratorske i sanacione radove na obnovi dotrajale i oštećene limarije i dela krova objekta Sinagoge.
Uspostavlja se saobraćaj u delu Veternika, od ponedeljka novi radovi
19.06.2026.•
1
Saobraćaj na deonici Ulice Kralja Petra I u Veterniku od sutra, 20. juna biće ponovo uspostavljen.
Jaćimović nakon izlaska iz zatvora: Kazne prešle 200.000 dinara, ali nastavljam borbu
19.06.2026.•
5
Prevoznik Milomir Jaćimović nakon izlaska iz zatvora, najavio nastavak svoje borbe, uprkos novim kaznama koje mu stižu i sada iznose oko 200.000 dinara.
Studentski skup sutra u Novom Sadu: Evo šta sve treba da znate
19.06.2026.•
41
Skup na koji su pozvali studenti u blokadi novosadskih fakulteta održaće se u subotu, 20. juna, u Novom Sadu.
Policija najavila snimanje protesta u Novom Sadu
19.06.2026.•
9
Policijska uprava u Novom Sadu najavila je da će snimati protest koji će se održati u subotu u Novom Sadu, a na koji su pozvali studenti.
Građani o poskupljenju voznih karata: "Neopravdano i užasno"
19.06.2026.•
42
Dok iz kompanije Srbijavoz poskupljenje cena karata pravdavaju unapređenjem usluge i boljim korisničkim iskustvom, građani sa kojima smo razgovarali smatraju da za takvu odluku ne postoji realno opravdanje.
Nova poskupljenja parkinga u Novom Sadu: Evo gde sve raste cena
19.06.2026.•
36
Poskupeće parkiranje u "ekstra zoni" u Novom Sadu, kao i na dva parkirališta.
U toku prijave za novosadske fakultete: Ima mesta za 16.000 studenata, pogledajte kvote
19.06.2026.•
1
U toku su prijave zainteresovanih za upis fakulteta na Univerzitetu u Novom Sadu.
Kako je Smart Plan mogao da promeni javni prevoz u Novom Sadu, ali nije
19.06.2026.•
31
Na društvenim mrežama često se pojavljuju video snimci i fotografije autobusa Javnog gradskog saobraćajnog preduzeća (JGSP) koji svedoče njihovom lošem stanju.
Lepe vesti iz Betanije: Rođeno 17 beba
19.06.2026.•
0
Sedamnaest beba je rođeno u novosadskom porodilištu Betanija u prethodna 24 sata.
Pripremite rashlađenje: Evo kakve nas temperature očekuju za vikend u Novom Sadu
19.06.2026.•
0
Pravo letnje vreme je pred nama.
Profesorka Milinkov: Građani potpuno izgubili poverenje u policiju, svedočimo političkim odmazdama
18.06.2026.•
2
Smiljana Milinkov, profesorka Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, navela je da ne postoji nijedan razlog da "se bude tih" i dodala da postoji "obilje razloga" da građani svakodnevno budu na ulicama.
Novosađani stiže petak: Opet sunčano, puno novih izložbi i po neka predstava
18.06.2026.•
0
Pred vama je kraj radne nedelje, a ovog petka vas očekuje puno događaja, veoma toplo vreme, festivali i nove izložbe.
VIDEO: Studentska akcija na kampusu: Šaranje majica i cegera kao zagrevanje za skup u subotu
18.06.2026.•
2
U toku je studentska akcija "šaranja" majica i cegera na kampusu novosadskog univerziteta.
Slučaj napada na "Kobre" kod prostorija SNS u Novom Sadu: Stiglo veštačenje povreda
18.06.2026.•
18
Veštačenjem povreda koje su zadobili pripadnici vojne jedinice "Kobre" tokom protesta u Novom Sadu 13. avgusta 2025. godine utvrđeno je da nisu zadobili povrede opasne po život, piše Nova.rs.
Komentari 6
Balansiranje
Sa planiranim solarima oko 4 GW.
Sve je to okej, ali to treba u mrezi izbalansirati. A nigde ne vidim balansne kapacitete
Kosta
Aleksandar
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar