Plan za vetropark kod Kovačice: Zaštićene vrste, poljoprivreda i buka
Danas se održava prva od tri javne sednice Komisije za javni uvid u okviru javne prezentacije Prostornog plana i procene uticaja na životnu sredinu izgradnje vetroelektrane "Samoš".
Foto: 021.rs
Sednice se održavaju u sredu, četvrtak i petak, od 13 do 19 časova u amfiteatru Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode u Radničkoj ulici.
Vetroelektrana trebalo bi da se gradi na teritoriji opština Alibunar i Kovačica, na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu.
Ova investicija se gradi u neposrednom geografskom i infrastrukturnom kontekstu sa dva postojeća, odnosno planirana vetroprojekta – vetroparkom Kovačica i kompleksom vetroparka Crepaja.
Planirani vetropark "Samoš" predstavlja objekat veoma velikog obima – 142 turbine sa očekivanom ukupnom snagom 923 MW, što ga čini najvećim projektom ove vrste u Srbiji.
Prostorno se naslanja na teritoriju obuhvata vetroparka Kovačica, pri čemu je minimalna vazdušna udaljenost između najbližih turbina ova dva sistema oko 4,2 km, a prema obuhvatu projekta Crepaja oko 5,5 km.
Zbog svega toga, kako se navodi u dokumentaciji, postoji rizik od kontinualnog pojasnog razvoja vetroelektrana u pravcu severozapad–jugoistok, što uslovljava potrebu za analizom uticaja na fragmentaciju poljoprivrednih površina i prostorne celine.
Uzimajući u obzir ukupno planiranih preko 210 turbina na području do 30 km u prečniku, kao i znatne visine rotora i energetsku povezanost sistema, može se zaključiti da je kumulativni uticaj na više komponenti životne sredine značajan.
Povećan broj rotirajućih struktura visine preko 200 m predstavlja visok rizik za ptice, posebno tokom perioda migracija i gnežđenja.
Koje vrste se nalaze na ovom području?
U obuhvatu Prostornog plana nalaze se staništa strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta od nacionalnog značaja.
Identifikovane su prostorne celine od visokog značaja za aktivnosti slepih miševa, koje bi mogle biti ugrožene ukoliko se vetroagregati postave na neprimerenim lokacijama.
Tokom 12 meseci monitoringa potvrđeno je prisustvo čak 41 vrste ptica. Značajno je napomenuti da je tokom monitoringa redovno beleženo prisustvo posebno važne vrste, stepskog sokola (Falco cherrug) na celom obuhvatu istraživanog prostora. Stepski soko u Srbiji ima status kritično ugrožene vrste.
Takođe, vrsta koja je zabeležena u više navrata tokom jednogodišnjeg monitoringa je sivi soko (Falco peregrinus). Ovaj krupni soko kao gnezdarica u Srbiji ima status ugrožene vrste.
Treća posebno značajna vrsta je krstaš (Aquila heliaca), takođe kritično ugrožen u, koji je zabeležen u preletu na velikom broju tačaka osmatranja, u različitim mesecima. Nema naznaka da se ova vrsta gnezdila u blizini obuhvata vetroparka. Poznato je i da se krstaši polako vraćaju na nekadašnja staništa, te da veliki broj mladih i polno nezrelih jedinki posećuje delove srednjeg i južnog Banata. Četvrta bitna vrsta je orao kliktaš (Clanga pomarina) koja je zabeležena u tri navrata. U Srbiji ima status kritično ugrožene vrste.
Na području je utvrđeno i risustvo tekunice. Ova ugrožena, retka i strogo zaštićena vrsta pronađena je na tri prostorno odvojena staništa. Ukupna populacija broji više od 200 jedinki.
Podnet niz primedbi
Ekološki pokret "Padina" podneo je niz primedbi na ovaj plan i procenu uticaja, tvrdeći da dokumentacija ima "brojne nedostatke i nelogičnosti".
Kako navode, vetrenjače će biti udaljene od Kovačice samo 0,33 kilometra.
"Nigde nije navedeno koja je dozvoljena udaljenost i kojim je to zakonom, uredbom, pravilnikom ili uslovom određeno. Praksa je da se vetrenjače ovakve visine, nalaze u moru ili pored mora, eventualno u pustinji, gde nema naselja, u nekim zemljama se ove veličine vetrenjača svrstavaju još u eksperimentalne", piše u dopisu ovog pokreta koji je dostavljen 021.rs.
Osim toga, oni oštro kritikuju to što se vetroelektrana planira na "najplodnijem poljoprivrednom zemljištu Južnog banata". Kako kažu, nije urađeno nikakvo ispitivanje uticaja na poljoprivredno zemljište i prinose gajenih biljaka.
Kako dodaju, u Planu područja posebne namene koji obuhvata skoro 85 odsto širokih puteva, zabranjeno je podizanje vetrozaštitnih pojaseva i sađenje bilo kakvog drveća, koji bi inače mogli znatno da smanje uticaj eolske erozije, odnosno raznošenje humusnog sloja zemlje vetrom i tako smanje opadanje kvaliteta zemljišta.
"U ovom delu Banata vetar godišnje odnese od 0,9 do 2 tone plodne zemlje po hektaru", ističe ovaj ekološki pokret.
Oštro kritikuju i izmeštanje radarskog centra na zaštićeni Gudurički vrh na Vršačkim planinama.
Ekološki pokret "Padina" kao problematično navodi i povećanje nivoa buke koja će najviše uticati na stanovnike Kovačice, ali i na divlji svet.
Oni smatraju da ovoj investiciji nedostaje i transparentnost.
"Javna prezentacija za ovaj vetropark je bila održana samo u opštini Alibunar iako se projekat samo jednom trećinom prostire u ovoj opštini, dok se u opštini Kovačica na čijem se području planira veći deo elektrane, uopšte nije organizovala prezentacija. U Alibunaru je najveći do sada planiran vetropark u Srbiji predstavljen u maloj sali opštine, sa 19 sedišta u jutarnjim časovima sredinom radne nedelje, što smatramo nedopustivim i namerno organizovanim na takav način kako bi zainteresovani odustali od dolaska. Na samoj prezentaciji nijedan adekvatan odgovor, zainteresovani nisu dobili od strane prisutnih lica Zavoda za urbanizam Vojvodine. Na pitanja prisutnih nije bilo ni jednog konkretnog odgovora dok je prisutni investitor dva sata proveo u sali sa ljutim poljoprivrednicima a da se nije predstavio, te mnogi u sali nisu ni znali da je investitor prisutan", objašnjavaju iz Ekološkog pokreta "Padina".
Procenjeno je da je bar 200 sličnih primedbi stiglo na ovaj Plan.
Ko planira vetroparkove?
Podsetimo da je Skupština Vojvodine krajem 2024. godine donela odluku o izmeni plana Vršačkih planina, upravo kako bi se stvorili uslovi za izradu radara na Guduričkom vrhu, a da je sredstva za izradu izmene plana obezbedilo privredno društvo "Wind park Samoš" iz Novog Sada.
Isti investitor finansirao je i izmene plana za područje Fruške gore kako bi gradio objekat na lokaciji Pavlasov Čot.
Firma "Wind Park Samoš", koja finansira promenu plana i stratešku procenu, bavi se investiranjem u vetroelektrane, uglavnom na području Vojvodine. Prvu vetroelektranu izgradili su u Alibunaru.
Preko vlasnika Lazara Lazendića i njegovih poslovnih i porodičnih veza, firma je povezana sa više kompanija koje se bave sličnom delatnošću, uključujući i "Windvision Development" iz Beograda.
U vreme dolaska u Srbiju, 2010. godine, "Windvision" je bio holandsko-belgijski investitor. U 2021. godini, kompaniji se priključuju Norvežani, "Emergy AS", specijalizovani za razvoj elektrana koje koriste obnovljive izvore energije na nerazvijenim tržištima, kao što su Kina i Rusija. Danas, većinski udeo u toj kompaniji ima Lazendić.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
Vozovi i dalje stoje, Srbijavoz se ne oglašava
03.11.2025.•
9
Vozovi na prugama u Srbiji i dalje ne saobraćaju, nakon dojava o bombama 31. oktobra.
Poskupela rekonstrukcija ulica u Sremskim Karlovcima: Potrebno dodati i ivičnjake
03.11.2025.•
1
Rekonstrukcija Matoševe ulice i Andrea Volnog u Sremskim Karlovcima poskupela je za skoro tri miliona i sada iznosi više od 62,8 miliona dinara sa obračunatim porezima.
Cele nedelje u Novom Sadu sunčano, jutra ledena
03.11.2025.•
0
Naredni dani u Novom Sadu biće sunčani, ali hladni, naročito jutra.
Novosađani danas kreću za Beograd zbog Dijane Hrke: "Pravac je samo jedan"
03.11.2025.•
7
Zborovi građana Novog Sada pozvali su Novosađane da danas krenu ka Beogradu kako bi dali podršku Dijani Hrki, koja je juče stupila u štrajk glađu.
Portal 021.rs nominovan za najbolji informativni sajt u regionu: Glasanje publike u toku
03.11.2025.•
7
Portal 021.rs je treću godinu zaredom nominovan za najbolji informativni sajt u regionu, u izboru koji organizuje Media daily.
Vikend doneo lepe vesti: U Novom Sadu rođeno 17 beba, među njima i blizanci
03.11.2025.•
0
U Novom Sadu je proteklog vikenda rođeno 17 beba.
Danas u Novom Sadu tmurnije, hladnije, a moguća je i kiša
03.11.2025.•
0
Danas će u Novom Sadu biti tmurnije i hladnije, uz moguću kišu.
Alonu Ohelu koji je bio u Hamsovom zatočeništvu operisano oko
02.11.2025.•
1
Alon Ohel, koji je bio u Hamsovom zatočeništvu od 7. oktobra 2023. godine i koji je nedavno oslobođen, uspešno je operisan.
VIDEO Protestna šetnja u Novom Sadu: Traže se izbori i lustracija, poslata podrška Dijani Hrki
02.11.2025.•
6
Skup podršku Dijani Hrki, čiji je sin poginuo pod nadstrešnicom i koja štrajkuje glađu, organizovan je i u Novom Sadu. Na večerašnjem skupu građani su zatražili izbore.
Licitacija za zakup poslovnih prostora na pijacama u sredu u "Tržnici"
02.11.2025.•
0
Javna licitacija za davanje u zakup slobodnih poslovnih prostora na pijacama u Novom Sadu održaće se u sredu, 5. novembra.
Zborovi građana Novog Sada večeras organizuju skup podrške Dijani Hrki
02.11.2025.•
1
Zborovi građana Novog Sada večeras organizuju skup podrške Dijani Hrka, čiji je sin jedna od žrtava pada nadstrešnice u Novom Sadu, koja je danas počela štrajk glađu.
Arhiv javnih skupova: Na skupu u Novom Sadu bilo je oko 110.000 ljudi
02.11.2025.•
22
Procenu broja građana na komemorativnom skupu u subotu u Novom Sadu dao je i Arhiv javnih skupova.
Bačulov na odeljenju intenzivne nege, danas neće biti saslušan u tužilaštvu
02.11.2025.•
3
Advokat odbornika u Skupštni Novog Sada Miše Bačulova, Milan Alanović, izjavio je da je njegov klijent stabilnog zdravstvenog stanja, ali je i dalje na odeljenju intenzivne nege.
Šabić: Hapšenje Bačulova kao i druga "spektakularna privođenja" služi istoj svrsi i imaće isti epilog
02.11.2025.•
1
Hapšenja Miše Bačulova, odbornika u Skupštini Novog Sada, imaće sudbinu "sličnih spektakularnih (hapšenja) koje tabloidi koriste za zaluđivanje i zastrašivanje bar dela javnosti, a nadležni organi razvlače u nedogled".
Nedelja pred Novosađanima hladnija, ali uz dosta sunca
02.11.2025.•
0
Nedelja pred Novosađanima biće osetno hladnija, a startovaće tmurnije.
VIDEO: Dijana Hrka započela štrajk glađu, policija joj nije dala da priđe Skupštini Srbije
02.11.2025.•
19
Dijana Hrka, majka Stefana Hrke, poginulog u padu nadstrešnice na novosadskoj Železničkoj stanici, u 11.52 časa počela je štrajk glađu ispred zgrade Skupštine Srbije u Beogradu.
Građani i studenti pešače iz Novog Sada u Beograd u znak podrške Dijani Hrki
02.11.2025.•
6
Grupa građana, među kojima je i desetak studenata, krenula je iz Novog Sada pešice u Beograd, kako bi podržali Dijanu Hrku koja je započela štrajk glađu.
Vučić: U Novom Sadu u piku bilo oko 40.000 ljudi
02.11.2025.•
65
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da su blokaderi odgovorili negativno na njegovo izvinjenje, za teške reči koje je izgovarao o njima, jer je "takva mladost, u revolucinarom zanosu istrče pre nego što promisle".
Još danas toplo i sunčano u Novom Sadu
02.11.2025.•
0
Još danas će u Novom Sadu biti sunčano i toplo.
Mićin nakon održanog komemorativnog skupa: Dosta smeća je bilo na ulicama, "Čistoća" očistiće grad do ponoći
01.11.2025.•
164
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin izjavio je da bi trebalo da ekipe JKP "Čistoća" ceo posao čišćenja grada završe do ponoći, nakon održanog skupa na koji su pozvali studenti povodom godišnjice pada nadstrešnice.
Brnabić o skupu u Novom Sadu: Dobro je da je prošao mirno, "ne razumem neke od njihovih obreda"
01.11.2025.•
102
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić ocenila je da je dobro što je današnje obeležavanje godišnjice pada nadstrešnice u Novom Sadu prošlo mirno i izrazila nadu da će tako biti do kraja dana.
Komentari 6
Balansiranje
Sa planiranim solarima oko 4 GW.
Sve je to okej, ali to treba u mrezi izbalansirati. A nigde ne vidim balansne kapacitete
Kosta
Aleksandar
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar