Među njima je i elektroenergetika, koja predstavlja osnovu funkcionisanja savremenog društva.
U Schneider Electric Hub-u u Novom Sadu razvijaju se rešenja bazirana na AI, za upravljanje elektroenergetskim mrežama, jednim od najsloženijih infrastrukturnih sistema današnjice.
O tome kako AI menja način upravljanja elektroenergetskim mrežama i gde su granice njegove primene, za 021.rs govori dr Vladan Krsman, Chief Technology Officer u kompaniji Schneider Electric.
Veštačka inteligencija je za veoma kratko vreme postala deo svakodnevnog poslovanja. Da li je takva brzina razvoja iznenadila i softversku industriju?
AI je za kratko vreme promenio način na koji radimo, učimo i donosimo odluke. Brzina razvoja jeste velika, ali sam trend nije iznenađenje. Nakon pandemije i ubrzane digitalizacije mnogo je investirano u tehnologije koje treba da podignu produktivnost, posebno u softverskom inženjerstvu. Rezultate tih ulaganja jasno vidimo tokom poslednjih godinu dana.
Softverska industrija je prva osetila ovu promenu. AI već pomaže pri pisanju koda, testiranju i analizi dokumentacije. Sada na red dolaze sve ostale delatnosti kao što su energetika, industrija, medicina, građevina itd, u kojima će primena biti složenija, jer odluke imaju direktne posledice u fizičkom svetu.
Energetski sektor danas prolazi kroz velike promene. Kakvu ulogu u tom procesu može da ima veštačka inteligencija?
Ta veza funkcioniše u oba smera. Bez snažnog elektroenergetskog sistema i dovoljno električne energije AI ne može da postoji, jer data centri zahtevaju veliku snagu i pouzdano napajanje. Istovremeno, AI može da pomogne da elektroenergetski sistem bude inteligentniji, pouzdaniji i efikasniji.
Mreža postaje sve složenija zbog obnovljivih izvora, baterija, električnih vozila i rasta potrošnje, koji posledično generišu veliku količinu podataka. AI može brzo da kombinuje i analizira tu veliku količinu istorijskih i aktuelnih podataka, predvidi problem koji se može dogoditi, pomogne operateru da donese kvalitetniju odluku u prevenciji tog problema, uz potpuno poštovanje svih zakona fizike i elektroenergetike.
U
Schneider Electric Hub-u u Novom Sadu upravo radimo na razvoju takvih rešenja. Posebno je zanimljivo što se AI u našem slučaju ne primenjuje na generičke zadatke, već na jedan od tehnološki najzahtevnijih sistema današnjice, elektroenergetsku mrežu. Dakle, elektroenergetski sistem omogućava razvoj AI, a AI zauzvrat može da unapredi način na koji tim sistemom upravljamo.
Elektroenergetski sistem je jedna od najvažnijih infrastruktura svakog društva. Koliko prostora za primenu AI postoji u okruženju u kojem posledice greške mogu biti veoma ozbiljne?
Elektroenergetski sistem je kritična infrastruktura svake države. Bez struje nema osnovnih uslova za život, nema ekonomije, elektromobilnosti, pa ni veštačke inteligencije.
AI radi sa verovatnoćama i može da pogreši, dok greška u elektroenergetskom sistemu može da ostavi deo grada ili čitavu oblast bez napajanja. Zamislite da AI proceni da određeni deo mreže treba isključiti i tu odluku samostalno sprovede. Posledice bi mogle da budu ogromne.
Zato razvijamo tehnologiju na način da iskoristimo brzinu i analitičku snagu AI, uz jasna ograničenja koja sprečavaju da njegova procena sama postane kritična odluka. Sistem može da upozori, analizira i predloži, ali bezbednost i odgovornost moraju ostati potpuno na čoveku uz poštovanje svih bezbednosnih procedura i zakona fizike.
Da li veštačka inteligencija menja način na koji ljudi donose odluke u energetici?
Postoje dva ekstrema. Na jednom kraju je korišćenje alata poput ChatGPT-a, najčešće za lakše pronalaženje, obradu i organizovanje informacija. Na drugom su AI agenti koji samostalno obavljaju čitave procese.
U upravljanju elektroenergetskim sistemom istina je negde izmedju ova dva ekstrema, pri čemu čovek ima ključnu ulogu. Operater ne delegira odgovornost za napajanje električnom energijom AI agentu ili softveru. To je njegova odgovornost, kao i odgovornost i reputacija elektrodistributivnog ili elektroprenosnog preduzeća.
AI ipak može da učini tog čoveka mnogo produktivnijim. Može da analizira podatke, detektuje anomalije, pomogne u planiranju mreže i remonta, prediktivnom održavanju, upravljanju vremenskim nepogodama i planskim isključenjima, kao i u otkrivanju krađe električne energije. Operater tako dobija kvalitetniju osnovu za donošenje odluka, a koristi se vide kroz pouzdanije snabdevanje, brže rešavanje problema i efikasnije poslovanje elektroenergetskih kompanija.
Često ističete značaj domenskog znanja. Zašto ono postaje još važnije upravo u eri veštačke inteligencije?
Napisati softver ili aplikaciju više nije najveće usko grlo. AI može značajno da ubrza taj deo posla. Pravi izazov je razumeti problem koji rešavamo, a u ovom slučaju to znači razumeti fiziku elektroenergetskog sistema.
Inženjer mora da zna kako se mreža ponaša, kako su njeni delovi povezani i kakve posledice jedna promena može da izazove u ostatku sistema. Zato domensko znanje i širina znanja postaju ključne veštine.
U kompaniji
Schneider Electric taj problem posmatramo kroz viziju koju zovemo "Energy intelligence" gde koristimo AI da povežemo segmente pametnih zgrada, data centara, industrije, i naravno elektroenergetskih sistema, sve u cilju da obezbedimo efikasnije i pouzdanije korišćenje električne energije u svim sferama društva i ekonomije, uz našu osnovnu misiju, a to je održiva budućnost. Tim u Novom Sadu radi upravo na razvoju ovakvih algoritamskih i softverskih rešenja.
Ako se tehnologija razvija brže nego ikada ranije, kakva znanja i veštine će biti najvažniji mladim inženjerima?
I dalje su najvažniji ljudi, jer oni odlučuju gde i kako će AI biti primenjen. Da bi doneli dobru odluku, moraju da imaju pravo znanje i razumeju posledice.
Potrebno je duboko poznavanje domena i fizike problema, stalna spremnost za učenje i sposobnost povezivanja različitih oblasti.
AI alati i modeli menjaju se veoma brzo, pa poznavanje samo jednog alata ili jedne uske specijalnosti više nije dovoljno. Posebnu vrednost ima čovek koji razume kako su tehnologija, elektroenergetika, fizika, podaci, kontekst podataka i poslovni procesi međusobno povezani. Povezivanje svega ovoga i razumevanje tih veza predstavlja osnovnu veštinu u eri veštačke inteligencije.
U Schneider Electric Hub-u u Novom Sadu zato podstičemo ljude da šire znanje kroz različite domene, proizvode, poslovne oblasti i uloge. Takvi stručnjaci mogu da iskoriste pun potencijal AI i primene ga na odgovoran način.
Ako pogledamo nekoliko godina unapred, kakvu ulogu očekujete da će veštačka inteligencija imati u energetici?
Elektroenergetika je specifična i oprezna industrija, pre svega zato što je kritična za svaku državu, grad, ekonomiju i svakog čoveka. Ako je AI pronašao primenu u takvom sistemu, neminovno će ući i u druge industrije. Pitanje je samo vremena.
AI ne treba da bude razlog za strah, ali ga moramo razumeti. Moramo znati koje zadatke možemo da mu prepustimo, gde može da pomogne čoveku i gde odgovornost mora ostati u ljudskim rukama.
Na kraju, svaku tehnologiju osmišljavaju ljudi i od njih zavisi kako će ona biti korišćena.