"Dnevnik" u dubokoj krizi i nagomilanim dugovima: Novac građana upumpavan u partijsko glasilo

Nakon što je "Dnevnik Vojvodina Pres", izdavač novosadskog lista "Dnevnik", saopštio da je u teškoj situaciji, postavlja se pitanje šta je sa milionima dobijenim iz budžeta države, grada i lokalnih samouprava.
"Dnevnik" u dubokoj krizi i nagomilanim dugovima: Novac građana upumpavan u partijsko glasilo
Foto: 021.rs
Račun Dnevnika blokiran je na iznos od 30,9 miliona dinara. Blokada je počela u ponedeljak, 2. novembra.
 
"Dnevnik Vojvodina Pres" već godinama loše posluje, uprkos konstantnom upumpavanju javnog novca u informisanje koje je, najčešće, favorizovalo vlast, odnosno Srpsku naprednu stranku. 
 
U odnosu na 2024. godinu, "Dnevnik" beleži pad poslovnih prihoda od više od 14 odsto, s tim da su najviše pali prihodi od prodaje sa 222.643.000 na 171.340.000.
 
S druge strane, zabeležen je rast primanja iz javnih budžeta, sa oko 31 milion, na 46 miliona dinara. To je novac koji je "Dnevnik" dobio za projekte od Grada Novog Sada, Ministarstva informisanja, Pokrajine, ali i brojnih lokalnih samouprava širom Vojvodine.
Pad komercijalnih prihoda od prodaje prirodno dolazi od manje potražnje za štampanim medijima, a ni značajan upliv javnog novca nije bio dovoljan da spreči operativni gubitak i krizu likvidnosti. 
 
U 2025. godini je poslovni gubitak u odnosu na godinu pre toga više nego udvostručen - sa 17,2 miliona, na 38,4 miliona.
Na dan kada je predat poslednji javno objavljen finansijski izveštaj, 31. decembar 2025. godine, ukupan neraspoređeni gubitak "Dnevnika" prešao je pola milijarde dinara, čime se u potpunosti obezvređuje osnovni kapital od 286.000 dinara.
 
Zbog velikih gubitaka "Dnevnik" je morao prethodnih godina da revidira svoje troškove. Troškovi zarada su i dalje najveći pojedinačni rashod i iznose oko 165 miliona dinara. Najviše su smanjeni troškovi konsalting usluga, sa 21,85 miliona u 2024. godini, na 3,64 miliona dinara u 2025.
 
Poslednji put je "Dnevnik" poslovao stabilno kratko u periodu od 2022. do 2024. godine, kada je preduzeće uspevalo da ostvari i manju dobit, manju od četiri miliona. Poslovanje naglo kreće nizbrdo 2024. godine, što dovodi do ozbiljnih gubitaka.
 
Upumpavanje novca građana u "Dnevnik"
 
Istovremeno sa padom prihoda od prodaje, "Dnevnik" beleži rast novčanih upliva iz države, grada i lokalnih samouprava. Sa nekadašnjih sedam do 10 miliona za projekte dodeljene na javnim konkursima, već 2024. dolazi se do 31 milion dinara, a 2025. do 46 miliona, koliko je otprilike iznos koji "Dnevnik" dobija na konkursima i ove godine. Uprkos ogromnim uplivima javnog novca, "Dnevnik" nije uspeo da pokrije operativni minus. 
 
Osim za projekte koji se dodeljuju u svrhu ostvarivanja javnog interesa u informisanju građana, ovaj izdavač je dobijao novac i na tenderima javnih institucija. Samo u 2026. godini "Dnevnik" je za marketing, štampani materijal i druge usluge dobio sa različitih strana 156 tendera, ukupne vrednosti 8,5 miliona dinara. Naručioci su, između ostalih, bili JKP "Informatika", Opština Ruma, Grad Pančevo, Pokrajinski fond za razvoj poljoprivrede, Skupština APV, JP "Spens", i drugi.
 
Ukupna vrednost tendera dodeljenih "Dnevniku" od 2022. godine do danas prelazi 165 miliona.
 
Važno je napomenuti da je "Dnevnik Vojvodina Pres" od 2018. godine u većinskom vlasništvu Novosadske TV, koja takođe dobija ogromne pare iz budžeta (samo ove godine 35 miliona), a čiji račun nije u blokadi, iako se ne može pohvaliti najuspešnijim poslovanjem. I sama Novosadska preživljava najviše zahvaljujući finansijskim injekcijama iz javnih budžeta pod kontrolom Srpske napredne stranke, jer već godinama u finansijskim izveštajima beleži minuse i prezaduženost.
 
Zvanični finansijski izveštaji pokazuju da je ova televizijska kuća samo tokom 2025. godine više nego udvostručila prihode od državnih subvencija i projektnog sufinansiranja - sa skromnijih 9,47 miliona dinara na čak 20,31 milion, čime su javna davanja dostigla petinu njenih ukupnih poslovnih prihoda. Trend budžetskog pumpanja nastavljen je i u ovoj godini, u kojoj ukupne subvencije iz gradskih i pokrajinskih kasa premašuju 35 miliona dinara.
Dnevnik traži pomoć - "najteži izazov u 84 godine postojanja"
 
Podsetimo i da se kompanija "Dnevnik Vojvodina Pres" u četvrtak oglasila saopštenjem, nakon što je 021.rs objavio da im se račun nalazi u blokadi. U saopštenju navode da se nalaze u teškoj finansijskoj situaciji, "najtežem izazovu u 84 godine postojanja". Ovim se malo previđa istorijska činjenica o samom početku "Dnevnika", kao "Slobodne Vojvodine", kada se list štampao ilegalno, a o čemu posebnu priču možete da čitate na OVOM LINKU.
 
U obaveštenju koje su podelili i na njihovom sajtu, navode i da su računi blokirani (ali ne i koji iznos je u pitanju), kao i da druga polovina septembarske zarade za zaposlene kasni.
 
Iz Dnevnika navode i da broj zaposlenih prevazilazi objektivne mogućnosti kompanije i njene realne prihode, ali ne i da li će biti otpuštanja i kako uopšte planiraju da reše problem likvidnosti.
 
Pozvali su i medijska udruženja i kolege da podrže njihovu "borbu za opstanak", ali i sve institucije, kompanije i privrednike da im pomognu.
 
Pozivaju se na tradiciju drugog najstarijeg lista u Srbiji, nazivajući ga "mnogo više od novina".
 
"Svako naše izdanje čuva se u arhivi Matice srpske, kao trajno svedočanstvo o vremenu, ljudima i događajima i dragocen izvor za buduće generacije i istraživače istorije", piše u obaveštenju čitaocima.
 
Za buduće istraživače istorije - "Dnevnik" poslednjih godina
 
Za novine se često kaže da su "prvi nacrt istorije". Ukoliko je tako, činjenica da se svako izdanje "Dnevnika" čuva u arhivi Matice srpske i da bi to istoričari jednog dana mogli da koriste kao relevantan istorijski materijal, izuzetno je problematična.
 
Tako bi budući istraživači i istoričari trebalo sa dosta rezerve da čitaju "Dnevnik" za vreme vlasti Srpske napredne stranke. To se odnosi na sam list, ali još više i na portal, koji je poslednjih godina "tabloidizovan". 
 
Naime, kada u pretragu ovog portala ukucate "izbori", pojaviće vam se samo dve izjave nosioca Studentske liste Ilije Srdanovića, i to jedna objavljena 26. oktobra, posle izbora, kada apeluje na uzdržavanje od nasilja povodom upada u Informer, i jedna 27. oktobra kada se prenosi njegov intervju za RSE. Ovih dana, relativno ažurno se prenose aktivnosti Studentske liste i njenih predstavnika. Ipak, više tekstova i dalje je posvećeno pozitivnom predstavljanju SNS.
 
Pre izbora, prenosile su se samo izjave čelnika Srpske napredne stranke i predstavnika liste Ujedinjena Srbija, uključujući i one koji vređaju Studentsku listu, građane koji su protestovali, i slično.
 
I kada nije bilo predizborne kampanje, "Dnevnik" se oglašavao kada je bilo potrebno "hvaliti" gradske, pokrajinske i republičke projekte.
 
Na jedan od najtežih dana za Novosađane u skorijoj istoriji, 1. novembar 2024. godine, tekstovi "Dnevnika" relativizovali su nesreću. U tekstu o skupu na Trgu slobode te večeri, nije pomenuto da Novosađani traže odgovornost, iako su to, pored šoka i tuge, bile glavne poruke koje su te noći iznete. 
 
Nekoliko dana nakon toga, kada je 5. novembra održan prvi veliki protest zbog nesreće na Železničkoj stanici novosadski list piše o "tri ključne poruke predsednika Srbije iz Novog Sada", kao i o "hronologiji haosa novosadske opozicije". Građani pogođeni tragedijom su, pisao je "Dnevnik", "iskorišćeni za politički obračun opozicije sa vlašću", kao i da se "evropska prestonica kulture pretvorila u poligon za divljake".
 
U danu kada je u Novom Sadu, u kom se nalazi sedište ovog medija, studentkinji polomljena vilica "Dnevnik" prenosi izjave koje relativizuju ovo nasilje.
 
Istorijat "Dnevnika" - od partizanskog do partijskog glasila
 
"Dnevnik" je često opisivan kao vojvođanski pandan beogradskoj Politici - ozbiljne novine, ali i partijski bilten, nekad više nekad manje.
 
Istorijat ove kuće neraskidivo je povezan sa političkim i društvenim transformacijama kroz koje je prolazila Vojvodina, ali i šira društvena zajednica od Drugog svetskog rata do danas. 
 
List je pokrenut 15. novembra 1942. godine kao ilegalno glasilo Pokrajinskog narodnooslobodilačkog odbora Vojvodine za vreme mađarske okupacije u Drugom svetskom ratu. Prvi broj štampan je u tajnoj, podzemnoj štampariji na periferiji Novog Sada (kod Almaškog groblja). Zbog svoje političke uloge i antifašističke borbe, list je bio meta okupatorskih snaga - prva baza je otkrivena, a prvi urednik Svetozar Marković je uhapšen i osuđen na smrt vešanjem 1943. godine.
 
Štamparija se kasnije selila po Sremu, a list se širio kroz "partizansku poštu". 
 
Po oslobođenju zemlje, redakcija se u novembru 1944. vraća u Novi Sad. U novom društveno-političkom uređenju FNRJ/SFRJ, "Slobodna Vojvodina", a od 1. januara 1953. godine pod zvaničnim imenom "Dnevnik", ima status zvaničnog društveno-političkog glasila. Formalno-pravno, osnivač je bio Socijalistički savez radnog naroda (SSRN) Vojvodine.
 
Kao ključni medij u pokrajini, "Dnevnik" je funkcionisao kao direktni kanal zvanične ideologije Saveza komunista i državne politike, ali je istovremeno izrastao u najuticajniju novinsku kuću u Vojvodini sa snažnom infrastrukturom.
 
Najveće tiraže imao je tokom dve poslednje decenije Jugoslavije, tada su za njega pisala poznata imena, izdavao je stripove, i bio je prepoznat kao kvalitetan list. Tada ova kuća pokreće ili preuzima niz popularnih izdanja kao što su "Poljoprivrednik", "Lovačke novine" i "Neven".
 
Raspadom SFRJ i uvođenjem višestranačja početkom 1990-ih, "Dnevnik" formalno menja organizacioni oblik u javno preduzeće čiji je osnivač Skupština AP Vojvodine, zadržavajući bliske veze sa tadašnjim političkim establismentom.
 
Devedesetih je, kao i mnogi takvi partijski bilteni, postao ratnohuškačko glasilo. Nakon promena 2000. "Dnevnik" započinje novi život, ovog puta uz jaku redakciju, pogotovo "Novosadske hronike". 
 
U procesu tranzicije državnih medija, 2003. godine dolazi do privatizacije kroz formiranje preduzeća "Dnevnik Vojvodina Pres". Većinski udeo preuzima nemačka medijska grupacija WAZ, koja se kasnije povlači, a udeo preuzimaju domaći akteri. Većinski udeo 2018. godine preuzima Novosadska TV. Udeo od 45 odsto u rukama je "Dnevnik AD Novi Sad", firme koja je u vlasništvu "MG Real Estate", čiji je vlasnik Aleksandar Galić, osnivač, između ostalog, "Galensa".
 
Od tada kreće i tabloidizacija ovog medija, pa se stil od ozbiljnog, svojstvenog starim listovima poput Politike, menja u potrazi za klikovima i senzacionalizmom, a sve to u službi Srpske napredne stranke.
 
Uz duboku ekonomsku krizu, za "Dnevnik" zato dolazi i period nesigurnosti, budući da su njegovi finansijeri, bar na republičkom nivou, ostali bez moći odlučivanja o tome koji medij će dobiti sredstva na javnim konursima i tenderima.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Bivsi citac

    06.11.2026 • 15:06
    Dnevnik je propao jos osamdesetih. Nisam ni znao da jos postoji a kamoli da funkcionise.
  • Aleksa

    06.11.2026 • 15:05
    Dnevnik Vojvodina Pres u vlasništvu Novosadske TV , a Novosadska TV u vlasništvu Srbija Danas, a Srbija danas u vlasništvu nekog Gorana Lalića. Pa vidite tamo u APR-u.
  • Hattori Hanzo

    06.11.2026 • 15:05
    Dnevnik, Spens, Srbijagas itd
    ...ove i mnoge druge državne firme će otići na doboš..jbg..došlo vreme da je dva i dva četiri...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti

Danas do 11 stepeni

U Novom Sadu, nakon hladnog i maglovitog jutra, tokom dana mala ili umerena oblačnost.