Novosadska baristkinja Jelena Lejić: Lepota ležanja na ravnom delu tople stene
Kristalno more i mirisna borovina, uvale koje grle one koji bi da uživaju u tišini, talasima, zrikavcima i maestralu. Kad čuju odakle je, meštani po ure ćakulaju o svojim poznanicima iz Srbije.
Foto: Pixabay
Novosadska baristkinja Jelena Lejić rođena je Kikinđanka. Ovog leta svoju strast ka kafi i znanje u pripremanju ovog okrepljujućeg i, za komunikaciju ljudi, važnog pića, pokazuje na Jadranu, na otoku Hvaru, tačnije u mestu Stari Grad.
Tamo se, kaže, obrela sasvim slučajno, preko zajedničkog prijatelja devojke koja je na Hvaru pokretala kafeteriju u kojoj od početka juna, u ulozi bariste, ljubitelje kafe uči svim čarima ispijanja specialty kafa.
"U Starom Gradu generalno baš ne pridaju mnogo značaja ovom veličanstvenom napitku. Uglavnom se služi komercijalna kafa na koju su meštani navikli i ona ih od gorčine ujutru izuva iz šlapa sna. Ja sam tu ovo leto da im pomognem da odaberu nešto kvalitetnije jutarnje razbuđivanje", kaže na početku ove priče Jelena Lejić.
Na pitanje u čemu je tajna speciallity kafa, otkud tolika pomama sada za njima, kaže da ne postoji nikakva tajna same speciallity kafe.
"Sve je transparentno, ali ljudi generalno ne znaju mnogo o svom omiljenom napitku, pa ja mogu da kažem da sam kao neki mađioničar ili Baltazar koji stvara čaroliju u šoljici.
Single origin je mala fraza sa velikom definicijom. Značenje se često pojednostavljuje za kafu koja potiče od jednog proizvođača useva ili regiona u jednoj zemlji. Kod speciallity kafa vi znate zemlju porekla zrna, regiju u kojoj je kafa uzgajana, nadmorsku visinu na kojoj je rasla, sortu kafe, ime farme na kojoj su se brinuli o njoj, način procesuiranja i na kraju profil prženja kafe i neku njenu ocenu koja je klasifikuje na viši ili niži rang spešlti zrna. U kafeteriji u kojoj radim, a zove se "Melting Spot", nudim hrvatski, tačnije splitski brend "Kava" koga nema u Srbiji. Ne zaboravimo da je kafa voće sa širokim dijapazonom ukusa koju barista u šoljici treba da istakne najbolje što ume", objašnjava Jelena.
Prelazi na priču o mestu u kom boravi, pa kaže da je Stari Grad glavna trajektna stanica na samom ostrvu, da je Hvar poznat kao jedno od najsunčaniji ostrva i jedan od najstarijih gradova u Hrvatskoj.
"To je malo mesto, praktično seoce, sa uskim ulicama u kojime su vile i kuće starosedelaca sve u kamenu. Imaju stare rustične šalukatre i balkone sa kojih u slapovima visi cveće. Dosta kuća ima luminare – to su krovni prozori, te sulare i skalinade, što su kamene terase sa stepenicama.
Mesto je okruženo gustom borovom šumom koja opojno miriše, pogotovo u susretu sa ostalim mediteranskim biljem. Okolo su polja vinove loze i maslinici. Starogradsko polje, na kojem se 2400 godina u kontinuitetu uzgajaju grožđe i masline, upisano je na UNESCO-v popis svetske baštine, a na UNESCO-vom popisu nematerijalne kulturne baštine je veština izrade čipke od niti agave čime su se bavili u hvarskom Benediktinskom samostanu”, puna je utisaka Lejić.
Kako dodaje, Gradska luka je s pučine zaštićena sa čak 17 ostrva koji se zovu Paklena ostrva. Zbog toga se i klima na Hvaru razlikuje na njegovoj severnoj i južnoj strani koja je zaklonjenija od bure, pa time i toplija.
"Ulice u Starom Gradu su rustične, slikovite, i imaju poseban šmek. Odišu mirisima davnina i svih ljudi koji su tu živeli. Mesto je puno istorijskih znamenitosti, ima nekoliko manjih tvrđava, starih crkava, samostana. Svako ima neku svoju priču: Dominikanski samostan, dom slavnog renesansnog pesnika Petra Hektorovića Tvrdalj, Župna crkva Sv. Stjepana... Na širem području Hvara su i tvrđava Španjola iz 16. veka, Napoleonova tvrđava iz 19. veka, Katedrala sa slikama mletačkih majstora, Franjevački samostan, Crkva sv. Marije od Milosrđa... Zanimljivo je da je prvo pozorište na Balkanu nastalo baš ovde na Hvaru, 1612. godine”, podseća sagovornica.
Jelena kaže da je u poslednjih nekoliko dana broj posetilaca u gradu porastao. Turisti su uglavnom iz evropskih prestonica i Amerike i ne bi rekla da su neki bogataši, više su to obični ljudi koji su veliki hedonisti i znaju da uživaju u svom odmoru. Na propitivanje kakvi su meštani, vole li furešte (turiste), kaže da je mesto malo, pa je normalno da svako svakoga pozdravi, stane i proćaska.
"Starijim meštanima sam posebno zanimljiva kada spomenem da sam iz Kikinde. Uvek imaju neku kratku priču - od po ure - o svojim poznanicima iz Srbije. Jako su ljubazni, prijatni i gostoljubivi."
U tom kraju se, nastavlja Lejić, rado igra balote (boćanje). To je omiljeni sport starijih meštana, a jednu ozbiljnu partiju balote Jelena je imala priliku da vidi prilikom posete Splitu. Picigin je takođe popularan, primećuje, na plažama i u pesmama.
"Mislim da je svim uzrastima omiljena zanimacija u vodi, ali i mom psu Žiki. Starije meštanke uglavnom čekaju da sunce zađe, pa se onda sređuju za izlazak. Uvežu maramu u neobaveznu mašnu na glavi, a svoje jače polovine obuku u jednu od boja sa mašne i onda pod ruku sa njima idu na sladoled, laganim korakom uz rivu. Lepo ih je videti."
Sagovornica 021.rs kaže da nikada do sada nije imala priliku da letuje u Hrvatskoj i da nije znala koliko je lepo staviti peškir na ravan deo tople stene.
"Meni svaki dan počinje isto, već od 6.30 sam na biciklu i krećem ka poslu. Nakon toga ručam, pa pakujem ranac za plažu. Uglavnom pobegnem od svih i nađem sebi parče uvalice gde mi društvo prave knjiga, Žile i muzika.
More je kristalno čisto, borove šume mirišu čarobno, a šišarke koje padaju sa njih korisne su - njih umesto loptice koristim za svog Žiku. Ovo je ujedno prilika da se izvinim svima kojima je Žile probušio loptu u našem Dunavskom parku u Novom Sadu.
Plaže su na Hvaru prelepe! Zapravo, ne postoje standardne plaže sa kafićima, suncobranima i ležaljkama, što me posebno raduje. Postoji nekoliko većih plaža, ovo ostalo su uvale na kojima možeš da budeš sam i da uživaš uz neverovatnu tišinu, zvuke talasa i ptica, dok maestral miluje dušu. Zrikavci su neumorni, aktivni su tokom celog dana."
Ni cene na Hvaru nisu dramatične. Lejić kaže da se one ne razlikuju mnogo u odnosu na Srbiju, sve zavisi od životnih potreba.
“Jede se u restoranima i konobama koje su na svakom koraku. Smeštene su u uskim kamenim uličicama, štekati (deo restorana na otvorenom prostoru) su prekriveni lijanderom. Mesto ima i pijacu, ali meštani kažu da su to sve uvezeni proizvodi, tako da je svejedno da li ćeš otići u supermarket ili na pijacu. Na moju sreću, poznanica u svom vrtu uzgajaja razno povrće, pa se tako snabdevam”, priča Jelena.
"Što se hrane tiče, na ostrvu su specijaliteti 'brodet' - to je gusta supa sa morskim plodovima i belim vinom, te 'gregada' što je ime za jelo od ribe, krompira, povrća i maslinovog ulja. Ako zagrebe 'nostalagija' u vidu roštilja, do njega je malo teže doći, ali je u tom slučaju dobro poznavati domaćine restorana.
Ovde prosto nema loše spize (jela), jede se riba na sto načina, morski plodovi su specijalnost kuvara, a pije se 'plavac mali', najpoznatije vino na Hvaru, To je nešto što prvo probate, ali psotoji i mnogo lokalnih malih proizvođača vina koja su fenomenalna. Nisam neki vrhunski poznavalac vina, ali mi prijaju nepcima", otkriva Lejić.
Povodom noćnog života kaže da on skoro da i - ne postoji.
"Tu i tamo se čuje koja gitara - Oliver i Balašević, ali sve uz neku večeru ili čašu vina. Ne postoje klubovi i slično, mesto je dosta mirno. Kada nam je do đuskanja skoknemo na Hvar, a festivali se uglavnom organizuju u Splitu."
Na pitanje kako je mesto prošlo u pandemiji, kaže da ljudi govore da se pandemija tu maltene nije ni osetila.
"Nije bilo nikakvih zabrana kretanja i slično tome, pa se živelo kao i ranije. Maske su jedino što je i dalje aktuelno u zatvorenim prostorima."
Na kraju ove hvarske priče pitanje Jeleni, da li uopšte namerava da se vrati u severne krajeve?
"Planiram u Starom Gradu da ostanem do kraja oktobra. Kad nastupi kraj sezone, napraviću đir po okolnim mestima, a prvi mi je na listi čarobni Rovinj."
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Novosadske priče
Bombardovanje 1999. godine - čega se sećaju Novosađani: Esmeralda, trčanje po čvarke, žurke...
24.03.2024.•
30
Povom 25. godišnjice od početka NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije, portal 021.rs vam donosi priče Novosađana o 78 dana 1999. godine.
Kako su Novosađani naučili NATO "red vožnje"
24.03.2024.•
7
Imao sam 11 godina. Tog dana se išlo prepodne u školu, popodne smo uobičajeno išli napolje da se igramo ubeđujući one koje su roditelji sprečili, da neće biti nikakvog bombardovanja...
VIDEO: Sećanje na "Žutu kuću" živi - trag Novog Sada kojeg sve manje ima
20.03.2024.•
23
Na lokaciji na kojoj se nekada nalazila kultna novosadska "Žuta kuća" gradska vlast planira izgradnju crkve posvećenoj stradalima u južnoj Bačkoj tokom Drugog svetskog rata.
FOTO: Znate li da u Veterniku postoji bosanska brvnara koja je spomenik kulture?
26.02.2024.•
16
Prava Bosanska brvnara sa etnografskom zbirkom predmeta starih i 200 godina može se pronaći u Veterniku.
Student nije zapalio žito
05.02.2024.•
5
Na fasadi kasarne u Ulici vojvode Bojovića jedna spomen ploča čuva priču o studentima koji su zapalili pšenicu. I to su platili životom.
FOTO, VIDEO Novosadski lekar čuva grad u starim mapama: Ovo je njegova priča
01.02.2024.•
3
Novosađanin Dušan Jovanović, lekar gastroenterohepatolog i onkolog, tokom februara imaće izloženu prvu izložbu starih mapa i grafika Novog Sada i Petrovaradina iz njegove velike kolekcije.
Spomenik rodoljubima zaboravljen u šiblju pored pruge u Petrovaradinu
22.01.2024.•
11
Novi Sad ima dosta spomenika, ali neki su usled istorijskih događaja pali u zaborav. Jedan od njih je i spomenik rodoljubima, koji se nalazi daleko od pogleda, pored pruge u Petrovaradinu.
Kad je pošta stigla u Novi Sad...
12.01.2024.•
11
U Velikoj sali Glavne pošte u Novom Sadu krajem prošle godine otvorena je izložba o nastanku i razvoju pošte u gradu.
FOTO: Petrovaradinska tvrđava čuva sećanje na stradale za oslobođenje i stvaranje Jugoslavije
08.01.2024.•
3
Ove godine se obeležava 110 godina od početka Prvog svetskog rata, a među tužnim godišnjicama je i streljanje rodoljuba na području Petrovaradina septembra 1914. godine.
FOTO: Priča o lokomotivi koju svi znate - decenijama dočekuje putnike u Novom Sadu
25.12.2023.•
3
Ispred Železničke stanice već 35 godina Novosađane i druge putnike pozdravlja parna lokomotiva stara gotovo čitav vek.
Novi Sad čuva uspomenu na prvog partizanskog pilota
11.12.2023.•
6
Novi Sad je nekada imao fabriku aviona, aerodrom i školu za pilote. Malo toga podseća na ovaj deo istorije grada, a to uključuje i spomen-ploču posvećenu prvom partizanskom pilotu Franji Kluzu.
Kolači od prijateljstva: Novosadska slatka druženja
28.11.2023.•
9
Prvi kolač u koji sam se zaljubio - a da nisu bili makoši ili krofne - dela majstorskih ruku mojih baka Katice i Marije, bio je profiterol.
"Armija" - najstrašnije mučilište Novosađana
27.11.2023.•
15
Na najstrašnije mučilište Novosađana u istoriji grada "Armiju" podseća tabla na zgradi gde se nalazilo ovo zloglasno mesto.
Iz centra na "brdo" 2: Biti na nogama
14.11.2023.•
2
Krajem aprila 1979. u Velikoj Britaniji su održani izbori - pokazalo se istorijski - na kojima su Konzervativci potukli do tada vladajuće Laburiste.
Neprimetna ploča na Gradskoj kući čuva priču o borbi novosadskih radnika
13.11.2023.•
2
Na Gradskoj kući stoji spomen ploča koja je skoro potpuno zaboravljena i skrajnuta gotovo tri decenije, iako se nalazi pred očima svih prolaznika.
Pogrebni nemiri u Novom Sadu: Kako su se Srbi borili da celivaju mrtvace
10.11.2023.•
22
Pre 246 godina u Novom Sadu su zabeleženi pogrebni nemiri jer su tadašnje carske vlasti pokušale da suzbiju pojavu nošenja otvorenog sanduka sa mrtvacem kroz naselja, kao i celivanje mrtvaca.
Iz centra na "brdo"
07.11.2023.•
3
Na "brdo" - kako smo u šali zvali zdanje Televizije Novi Sad smeštenu na Mišeluku na obroncima Fruške, došao sam iz centra grada.
Tri prsta iz Novog Sada
31.10.2023.•
2
Na različite načine Srbi i građani ove zemlje demonstriraju patriotizam i poštovanje prema nacionalnim simbolima.
Pisac prve moderne srpske drame rođen je u Novom Sadu - crkva je htela da spali rukopis
23.10.2023.•
7
Istorijska drama "Smrt Uroša V." koju je napisao Stefan Stefanović, igra se na pozorišnim scenama skoro dva veka, a malo je nedostajalo da nikada ne bude izvedena.
Novosadsko ugostiteljstvo: Početak kraja "doba nevinosti"
17.10.2023.•
0
Zahvaljujući maminom poslu - nekoliko godina je bila direktor Hotelskog preduzeća "Vojvodina" - kao sasvim mali dečak sam naučio značenje pojmove kao što su hotel, restoran, letnja bašta, pivnica...
Komentari 5
nema
BoeserWolf
Ne radi se o barmenu, per se
Masline
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar