Balkan, rasizam i fudbal - sistemski problem ili "pojedinci koje kvare opštu sliku"

Incidenti u Podgorici na meču Crne Gore i Engleske opet pokrenuli pitanje o tome kako se zemlje bivše Jugoslavije bore slučajevima rasizma na stadionima.

 

UEFA se godinama bori protiv rasizma
Getty Images
UEFA se godinama bori protiv rasizma

 

Fudbal na Balkanu ponovo je u centru pažnje iz pogrešnih razloga - ovog puta rasistički ispad grupe navijača u Crnoj Gori bacio je u drugi plan ubedljivu pobedu Engleske u Podgorici.

Meta domaćih navijača bili su Rahim Sterling, Deni Rouz i Hadson Odoi.

Selektor Crne Gore Ljubiša Tumbaković izjavio je da nije čuo uvrede.

Engleska je pobedila ubedljivo sa 5:1.

Ovo nije prvi put da engleske fudbalere na Balkanu vređaju na rasnoj osnovi.

U zemljama bivše Jugoslavije slične scene dešavaju se periodično.

Iako klubovi plaćaju kazne i učestvuju u kampanjama protiv rasizma, na stadionima se malo toga menja.

Sistemski problem ili pojedinačni incidenti

Nigerijski fudbaler Obiora Odita, sa kraćim pauzama, više od deset godina igra za klubove u ovdašnjoj Superligi.

Odita je igrao za Partizan, Javor i Voždovac, a sa crno-belima je bio i šampion Srbije.

„Nemam problema ni sa kim u Srbiji", kratko je rekao Odita za BBC na srpskom.

Predsednik sindikata fudbalera Nezavisnost Mirko Poledica kaže da u Srbiji igrači do sada nisu podnosili zvanične pritužbe na rasizam.

„Nikada nam igrač nije došao i žalio se da ga vređaju na rasnoj osnovi", tvrdi Poledica u razgovoru za BBC na srpskom.

On smatra da u Srbiji rasizam nije sistemski problem.

„Postoje izolovani slučajevi. A na toliko ljudi koji dođu na stadion, uvek se nađe pet budala".

Sportski novinar Vladimir Novaković kaže da rasizam u fudbalu na Balkanu postoji u meri u kojoj je prisutan i u drugim zemljama.

„Generalno je ovdašnji problem što nemamo pravu multirasnu sredinu kao u zapadnoj Evropi. Slično je i u Poljskoj, Mađarskoj, Slovačkoj", navodi Novaković za BBC na srpskom.

Međutim, tu nije kraj negativnim stvarima koje utiču na fudbalu na „brdovitom Balkanu".

„Naš dodatni problem je što na ovim prostorima međusobno imamo ekstremno loše odnose".

Deni Rouz i loše iskustvo iz Srbije

 

Danny Rose
Getty Images
Deni Rouz je za Englesku nastupio 26. put

 

Novaković podseća da je Deni Rouz bio akter i utakmice mladih reprezentacije Srbije i Engleske u Kruševcu 2012. godine u baražu za Evropsko prvenstvo.

Tada su ga navijači vređali na rasnoj osnovi, mada su srpski igrači tvrdili da je engleski fudbaler prethodno pogodio namerno loptom nekog u publici.

UEFA je ekspresno reagovala, kaznivši Srbiju sa dve utakmice igranja pred praznim tribinama koja je posle smanjena na jednu.

Poledica ističe da uprkos povremenim incidentima na srpskim terenima, strani fudbaleri konstantno dolaze u srpske klubove.

„Pogledajte Crvenu zvezdu, Partizan, Vojvodinu, ostale... Svi imaju igrače druge boje kože, pa i veliki broj ekipa u drugoj ligi Srbije".

On kaže da se sindikat na čijem je čelu, uz slične međunarodne organizacije bori protiv svake vrste diskriminacije.

Nekultura, predrasude i ponašanje gostiju

 

Hadson Odoi i Rouz na meču u Podgorici
Getty Images
Hadson Odoi i Rouz na meču u Podgorici

 

„Mislim da je ovde reč o sportskoj nekulturi. Mi ne znamo ko nam sve dolazi na stadione.

A to je temelj borbe protiv svih vrsta problema", kaže Poledica.

On kaže da se sa sličnim problemima bore i druge zemlje.

„Ne zaboravite da je čak i Rio Ferdinand govorio da je rasizam još prisutan na terenima u Engleskoj", podseća Poledica.

Novaković ističe da rasizam svakako ne sme da se gura pod tepih.

„Da se razumemo, ovde na Balkanu postoje razni problemi, ima nenormalnog ponašanja na stadionima", kazao je on.

„Sećam se, recimo, kako je bilo 2002. kada je gostovao Ipsvič u Smederevu i tamo su zaista vređali Markusa Benta".

Ipak, tvrdi i da često ponašanje engleskih timova i saveza ume da bude jedan od dodatnih uzroka problema.

„Rasizam je i kad engleski igrači i funkcioneri pre svakog gostovanja u istočnoj Evropi danima pričaju kako očekuju u tamošnjim zemljama uvrede na rasnoj osnovi", rekao je Novaković.

UEFA je pokrenula istragu o incidentima u Podgorici, ali Novaković ne očekuje da Crna Gora dobije nešto više od novčane kazne.

Najpoznatiji slučajevi rasizma u regionu

 

Deni Rouz i Nikola Ninković u Kruševcu 2012.
Getty Images
Deni Rouz i Nikola Ninković u Kruševcu 2012.

 

Verovatno najdrastičniji primer u Srbiji desio se 2006. godine kada su navijači Borca u Čačku imitirali pripadnike Kju Kluks Klana i vređali igrača svog tima Majka Tamvanjeru.

Na ogradi pored terena su okačili transparent na kojem je pisalo: „Odlazi odavde jer ovde te niko ne voli".

Završilo se tako što je policija tu grupu izbacila sa stadiona, a Tamvanjera je po završetku sezone otišao iz Srbije.

Fudbalski savez Srbije kažnjen je 2013. godine zbog vređanja reprezentativca Belgije Hozea Mpokua koji je slavio gol.

UEFA je na sledećoj utakmici zatvorila deo stadiona u Jagodini.

U zimu 2017. godine desio se incident na meču Rad - Partizan kada su navijači tima sa Banjice vređali Brazilca Evertona Luiza.

Rad je kažnjen sa tri utakmice bez publike, ali je i Everton morao da plati 120.000 dinara zbog „verbalnog sukoba sa navijačima Rada".

Poslednji u nizu bio je u Kruševcu, kada su u parku napadnuti igrači Napretka Ibrahima Ndiaj i Samjuel Regis, mada nije jasno utvrđeno da li je ovaj incident bio na rasnoj osnovi.

U Hrvatskoj je zagrebački Dinamo zbog rasističkih ispada navijača više puta plaćao kazne UEFA.

Dva najekstremnija slučaja desila su se upravo na utakmicama reprezentacije Hrvatske.

U junu 2015. godine na terenu stadiona Poljud u Splitu, uoči utakmice sa Italijom, bio je iscrtan kukasti krst. Hrvatskoj je oduzet jedan bod.

A dve godine pre toga Josip Šimunić je zbog korišćenja ustaškog pozdrava „Za dom spremni" posle meča sa Islandom dobio 10 mečeva suspenzije, a kažnjen je i novčano.

To je bio i kraj njegove karijere u reprezentaciji, a zbog kazne je propustio i Svetsko prvenstvo u Brazilu 2014. godine.

  • +384

    26.03.2019 21:35
    Pusten je duh nacionalizma iz boce pre 30 godina. A od nacionalizma do sovinizma i rasizma je mali korak. I sad nema nazad. Kad se samo setim mracnih vremena komunizma kada su na nasim univerzitetima ravnopravno studirali gradjani africkih i azijskih zemalja. Neki su se vencali i ostali ovde (imao sam komsiju iz ulice, 80-tih) a vecina se vratila u svoje zemlje i izgradila vecni most prijateljstva, gde nas i dan danas prepoznaju pod dobronamernom sifrom "Tito-Jugoslavija". Tog duha tolerancije odavno vise nema. Svoji smo na svome, u etnicki skoro sasvim ociscenim torovima.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC