Šta je UV indeks zračenja i šta znači crveni meteoalarm

Indeks ultraljubičastog zračenja ovih dana je vrlo visok i u crvenoj boji. Šta to znači?
Žena sa kožom koja se ljušti
Getty Images
Pažljivo na suncu

Ako ste se prethodnih dana zapitali gde je leto - ono je izgleda rešilo da odgovori i to najavljenim visokim temperaturama koje nas očekuju do kraja jula.

Temperature su i dalje prijatne, ali je indeks ultraljubičastog zračenja van granica normale.

Republički hidrometeorološki zavod upozorio je na pojačan nivo zračenja, jer se očekuje da će UV indeks u četvrtak i petak biti vrlo visok.

Vrednosti ultraljubičastog indeksa kreću se od nula do deset i više, a sve iznad šest smatra se visokim i opasno je po kožu.

U zavisnosti od visine indeksa preporučuju se i određene mere zaštite, objašnjava za BBC na srpskom Jasminka Smailagić iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Dermatolozi savetuju neizlaganje suncu ili prekrivanje odećom i nanošenje zaštitinih krema.

Šta je ultraljubičasto zračenje?

Ultraljubičasto zračenje je deo spektra sunčevog zračenja. Ono čini oko pet odsto ukupnog zračenja koje dospeva do Zemljine površine, objašnjava Jasminka Smailagić.

„Intenzitet ultraljubičastog zračenja zavisi od količine ozona u atmosferi, zatim od pozicije Sunca, nadmorske visine i stepena apsorpcije, kao i od oblaka i površine tla."

Postoje tri vrste ultraljubičastih zraka - UVA, UVB i UVC.

Razlikuju se u svojoj biološkoj aktivnosti i obimu u kojem mogu da prodru u kožu. Što je kraća talasna dužina, to je UV zračenje štetnije. Međutim, zračenje kraće talasne dužine je manje sposobno da prodre u kožu.

Kratko talasni UVC zraci najštetnija su vrsta. Međutim, u potpunosti se filtriraju u atmosferi i ne dopiru do površine Zemlje.


Neke činjenice o UV zračenju:

  • što je Sunce više, veća je jačina UV zračenja
  • najjače je u podne i leti
  • ozon apsorbuje UV zračenje; što je više ozona u atmosferi, to manje količine ovog zračenja stižu do Zemljine površine
  • oblaci i magla apsorbuju i raspršuju UV zračenje
  • različite površine u prirodi različito reflektuju UV zrake - trava, blato i voda - manje od 10 odsto, sneg - 80 odsto, pesak - 10-25 odsto
  • što je veća nadmorska visina, UV zračenje je jače

Srednje talasni UVB zraci su veoma biološki aktivni, ali ne mogu prodreti izvan površinskih slojeva kože. Odgovorni su za odloženo spaljivanje kože. Pored ovih kratkoročnih efekata, ubrzavaju starenje kože i utiču na razvoj raka kože. Većina zraka se filtrira u atmosferi.

Relativno dugi talasi UVA predstavljaju približno 95 odsto ove vrste zračenja koje dopire do Zemljine površine. Mogu da prodru u dublje slojeve kože i odgovorni su za trenutni efekat sunčanja. Doprinose i starenju i nabiranju kože.

Kako je navedeno na sajtu Svetske zdravstvene organzacije, dugo se smatralo da UVA ne može da izazove trajnu štetu. Nedavne studije snažno ukazuju na to da ovi zraci takođe mogu da utiču na razvoj raka kože.

Kako se zaštititi?

UV zračenje ima jedan pozitivan i niz negativnih efekata po ljudsko zdravlje, objašnjava za BBC na srpskom dermatološkinja Jelena Stojković-Filipović.

„Pozitivan efekat predstavlja jedino sinteza vitamina D.

„Druge, negativne posledice UV zračenja delimo na akutne, odnosno one koje nastaju neposredno nakon izlaganju suncu. Tu spadaju zapaljenje kože uzrokovano UV zracima, to jest opekotine različitog intenziteta, abnormalne ili patološke reakcije na UV, kao izmenjen imunološki odgovor."

UV zračenje može da ima hronične ili dugotrajne štetne efekte.

„Jedna od posledica izlaganja UV zračenju je nastanak različitih vrsta raka kože, od kojih je najopasniji melanom", kaže Stojković-Filipović.

Od melanoma u Srbiji svake godine oboli oko 650 ljudi.

U svetu je prošle godine od melanoma obolelo oko 289 hiljada ljudi.

Devojka nanosi kremu za sunčanje
Getty Images

Osim izbegavanja direktne izloženosti UV zracima kada je njihov efekat najjači, najbolja zaštita je mehanička zaštita odećom, priča Jelena Stojković-Filipović.

„Najbolje je da odeća bude svetla, lagana, od prirodnih materjala gustog tkanja, ukoliko nisu u pitanju specijalni zaštitni materijali sa antisolarnom oznakom UPF.

„Upotreba zaštitnih kremova savetuje se za otkrivene, nezaštićene delove. Antisolarna krema treba da ima deklarisanu zaštitu od UVA i UVB zraka, treba je naneti minimum 15 minuta pre izlaska u adekvatnoj količini, a to je oko 30 mililitara za čitavu kožu", kaže Stojković-Filipović.

Napominje da većina ljudi obično koristi od 25-50 odsto preporučene doze.

„Potrebno je zaštititi sve nepokrivene zone i ne zaboraviti delove kao što su gornji deo stopala, vrat, ušne školjke, usne.

„Pri UV indeksu manjem od tri, dovoljna je aplikacija kreme tokom jutarnje rutine. Pri većem UV indeksu antisolarne kremove treba koristiti uz ostale mere prevencije, za otkrivene delove kože, a nanošenje je neophodno ponavljati svaka dva sata ili češće, ukoliko se intenzivno znojimo, plivamo ili se brišemo peškirom."

Ozbiljne opekotine od sunca
Getty Images
Ozbiljne opekotine od sunca

Indeks u pet boja

UV indeks od nula do dva je nizak i označava se zelenom bojom. Kada je na tom nivou, bezbedno je biti na suncu i zaštita nije potrebna.

Vrednosti od tri do pet su umerene i označavaju se žutom bojom. Kada je indeks tri, četiri ili pet tokom najjačeg sunca treba biti u hladu i nositi šešir.

Preporučuje se korišćenje i adekvaktnih sredstava za zaštitu kože.

Ista pravila važe i za vrednosti šest i sedam, koje se smatraju visokim i za njih se izdaje narandžasti meteoalarm.

U većini mesta UV indeks će u četvrtak i petak biti osam. Uz devet i deset smatra se vrlo visokim i označava crvenom bojom.

Kada je zračenje toliko, treba izbegavati boravak na suncu tokom najtoplijih sati, obavezno nositi majicu, šešir i kožu zaštititi odgovarajućim preparatima.

Indeks od 11 i više je ekstremno visok i označava se ljubičastom bojom. Kada je na snazi, treba izbegavati izlaganje suncu od deset sati pre podne do 16 časova.

Ukoliko je to nemoguće, obavezne su sunčane naočare, zaštitni faktor i kapa.

Koža izložena UV zracima bez zaštite može da izgori.

Kako se meri UV zračenje?

„U Republičkom hidrometeorološkom zavodu Srbije prognoza UV indeksa izdaje se na osnovu modela Nemačke nacionalne službe Deutscher Wetterdienst koji pokriva deo Evrope", objašnjava Smailagić.

Ovaj model daje prognoze za 48 sati unapred.

U RHMZ-u se ne meri UV zračenje, već se samo izdaju upozorenja na prognozirane modelske vrednosti indeksa.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC