Kako je Kina postala svetsko ekonomsko čudo

Dok zemlja slavi godišnjicu osnivanja Narodne republike, istražujemo kako je tom transformacijom prošireno do tada nezabeleženo bogatstvo - i produbljene nejednakosti - na teritoriji ovog azijskog giganta.
Lokalna prodavačica na pijaci u provinciji Junan
Getty Images
Lokalna prodavačica na pijaci u provinciji Junan

Kini je bilo potrebno manje od 70 godina da izađe iz izolacije i postane jedna od najvećih ekonomskih sila na svetu.

Dok zemlja slavi godišnjicu osnivanja Narodne republike Kine, istražujemo kako je tom transformacijom prošireno do tada nezabeleženo bogatstvo - i produbljene nejednakosti - na teritoriji ovog azijskog giganta.

„Kad je Komunistička partija preuzela kontrolu nad Kinom, zemlja je bila veoma siromašna", kaže Kris Lung, glavni ekonomista zadužen za Kinu u singapurskoj banci DBS.

„Nije bilo trgovinskih partnera, diplomatskih odnosa, oslanjali su se na samodovoljnost."

U proteklih četrdeset godina, Kina je uvela niz značajnih tržišnih reformi kako bi se otvorili investicioni tokovi i trgovinske rute, i izvukle stotine miliona ljudi iz siromaštva.

Tokom 1950-tih godina, odvijala se jedna od najvećih humanitarnih katastrofa dvadesetog veka. Veliki skok napred predstavljao je pokušaj Mao Cedunga da ubrzano industrijalizuje kinesku privredu zasnovanu na poljoprivredi, ali je pokušaj omanuo.

Između deset i četrdeset miliona ljudi umrlo je od gladi između 1959. i 1961. godine - veruje se da je ovo najveća smrtnost od gladi u ljudskoj istoriji.

Usledili su ekonomski potresi koje je donela Kulturna revolucija tokom 1960-tih godina.

U pitanju je bila Maova kampanja kojom je hteo da se reši suparnika iz Komunističke partije, ali je ovaj proces u potpunosti pokidao društveno tkanje ove mnogoljudne zemlje.

„Radionica za ceo svet"

Međutim, posle Maove smrti 1976. godine, reforme koje je predvodio Deng Ksiaoping, počele su da menjaju lice kineske privrede. Seljaci su dobili pravo na obrađivanje poljoprivrednog zemljišta, što je poboljšalo životni standard i ublažilo nestašice hrane.

Kada su 1979. godine Sjedinjene Američke Države i Kina ponovo uspostavile diplomatske veze, otvorila su se vrata za strana ulaganja.

Zbog jeftine radne snage i malih troškova zakupa, novac se samo slivao.

„Od kraja 1970-tih godina pa nadalje videli smo možda najveće ekonomsko čudo privrede u istoriji ljudskog roda", kaže Dejvid Man, glavni svetski ekonomista u banci Standard Čarterd.

Kina je tokom devedesetih godina prošlog veka počela da beleži visoku stope rasta, a pristupanje Svetskoj trgovinskoj organizaciji 2001. godine dalo joj je dodatan polet.

Ukinute su trgovinske barijere i tarife sa drugim zemljama, a svet je preplavila kineska roba.

„Kina je postala radionica celog sveta", kaže Man.

Prema podacima Londonske škole ekonomije i političkih nauka, kineski izvoz 1978. godine iznosio je 10 milijardi dolara, što je manje od jedan odsto vrednosti ukupne trgovine u svetu.

Do 1985. godine, izvoz je dostigao sumu od 25 milijardi dolara, a manje od dve decenije kasnije, čak 4,3 biliona dolara, te je Kina tako postala najveća zemlja na svetu po trgovini.

Stopa siromaštva opada

Ekonomske reforme poboljšale su živote stotinama miliona Kineza i Kineskinja.

Po podacima Svetske banke, više od 850 miliona ljudi živi iznad stope siromaštva, dok je zemlja na dobrom putu da iskoreni apsolutno siromaštvo do 2020. godine.

Istovremeno je zabeležen nagli rast stope obrazovanja. U Standard Čarterd Banci predviđaju da će do 2030. godine oko 27 odsto kineske radne snage imati univerzitetsko obrazovanje - otprilike kao Nemačka danas.

Nejednakosti u porastu

Ipak, plodovi ekonomskog uspeha nisu se širili ravnomerno na populaciju Kine koja broji 1,3 milijarde ljudi.

Primeri ekstremno bogatih i rastuće srednje klase mešaju se sa siromašnim ruralnim zajednicama i nisko kvalifikovanom, starijom radnom snagom.

Nejednakosti su se produbile, naročito u poređenju ruralnog i urbanog stanovništva.

„Privreda nije u potpunosti napredna, postoje ogromne razlike između različitih grana privrede", kaže Man.

Iz Svetske banke kažu da je prihod Kine po stanovniku i dalje kao u drugim zemljama u razvoju, odnosno manje od jedne četvrtine proseka naprednih privreda.

Prosečan godišnji prihod u Kini iznosi blizu 10,000 dolara naspram 62,000 dolara u SAD, pokazuju podaci banke DBS.

Sporiji rast

Trenutno se Kina prebacuje na fazu sporijeg rasta.

Godinama se zemlja trudila da smanji zavisnost od izvoza dobara i preusmeri se na rast vođen potrošnjom.

Pojavili su se novi izazovi, uključujući manju globalnu potražnju za kineskom robom, i dugotrajni trgovinski rat sa SAD. Pritisci u vidu demografskih promena i sve starijeg stanovništva zamračuju ekonomske izglede zemlje.

Ipak, čak i ako stopa rasta u Kini padne na pet ili šest odsto, ova zemlja će i tako ostati najmoćniji motor svetskog ekonomskog rasta.

„Tim tempom rasta, Kina će i dalje ostvarivati 35 odsto svetskog rasta, što je najveći pojedinačni doprinos bilo koje zemlje na svetu, triput značajniji za svetski rast nego američki ", kaže Man.

Ekonomski horizonti

Kina takođe sebi stvara novi front globalnog ekonomskog razvoja. Sledeće poglavlje samoizgradnje ove nacije odvija se kroz talas ulaganja u veliki globalni infrastrukturni projekat, Inicijativu pojasa i puteva.

Takozvani novi Put svile za cilj ima da poveže gotovo polovinu svetske populacije i petinu svetskog BDP-a, te da uspostavi trgovinske i investicione veze koje se protežu preko celog sveta.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC