NATO i problemi: Rastrzana Alijansa nije raspoložena za proslavu 70. rođendana

Jednostrani potezi Turske i Amerike, svađe oko novca, ponovna ali nedefinisana ruska pretnja - NATO lideri i te kako imaju o čemu da razgovaraju kad se budu sastali u luksuznom hotelu kod Votforda.
Ethnic Albanians greet American Nato troops in 1999
Getty Images
NATO je predvodio mirovnu misiju na Kosovu nakon što je bombardovao Jugoslaviju 1999. godine

Sedamdeset godina postojanja svakako je vredno slavlja, ali NATO je neobično tih povodom ovonedeljnog kratkog okupljanja šefova savezničkih država i vlada nadomak Londona.

Portparol NATO saveza odbacio je etiketu „samit", insistirajući na tome da je ovo zapravo sastanak manjeg obima; da je pravi samit održan koliko prošle godine i da s ovog okupljanja neće biti izdat tradicionalno iscrpan kominike zaključaka i budućih planova.

Zašto toliko sramežljivo? Ovo je, na kraju krajeva, kao što to mnogi poklonici NATO saveza tvrde - i donekle ne bez razloga - najuspešniji vojni savez u istoriji.

NATO je osnovan 1949. godine radi kolektivne odbrane njegovih članica, povezujući bezbednost SAD sa njenim evropskim saveznicima protiv Sovjetskog Saveza. Prisustvovao je krahu komunizma, porazivši sovjetski blok bez ijednog ispaljenog metka.

U rat je pošao prvi put na Balkan devedesetih. Tad je zacrtao novi put - tzv. „izmeštene" operacije van granica NATO, posebno kad su u pitanju operacije u Avganistanu i prošireni rat protiv terorizma.

NATO je sledio i program proširenja, skoro se udvostručivši po obimu. On danas ima 29 zemalja članica, a uskoro će mu se pridružiti i Severna Makedonija.

US troops on Nato exercise in Lithuania, 4 Jun 18
AFP
Američke trupe tokom NATO vežbe u Litvaniji u junu 2018. godine

NATO - koji je diplomatski koliko i vojni savez - odigrao je ključnu ulogu u stabilizovanju novih demokratija u Evropi, bilo na Baltiku ili Balkanu, pruživši im novo samopouzdanje i uključivši ih u impresivan bezbednosni okvir.

Ali da li je to zapravo proizvelo jači NATO?

Profesor Majkl Klark, ugledni britanski analitičar za odbranu, kaže: „Ne."

President Harry S. Truman signing the North Atlantic Treaty, marking the beginning of NATO, in 1949
Getty Images
Američki predsednik Hari Truman obeležava osnivanje NATO saveza 1949. godine

„NATO je zaista najveći savez koji je svet ikad video", kaže mi on, ali „danas, sa tridesetak članica, on je upola onoliko jak kao što je bio kad je bio dvostruko manji."

„NATO je u problemu", tvrdi on, „iako još uvek ima mnogo kapaciteta."

Proširenje NATO doživljava se u okviru saveza kao dobra stvar. Generalni sekretar Jens Stoltenberg opisao mi je kao „istorijski uspeh" to što savez pomaže širenje demokratije i vladavine prava.

Novi Hladni rat?

Proširenje je pomerilo granice NATO saveza 1.600 kilometara ka Moskvi.

Zemlje koje je nekad okupirala Crvena armija i koje su bile u sastavu Sovjetskog Saveza, kao što su tri baltičke republike, ili bivši saveznici Varšavskog pakta kao što je Poljska, sada se suvereno nalaze u orbiti NATO saveza, a ruskom predsedniku Vladimiru Putinu to se ne dopada.

Rusija pruža otpor ovome kako god zna i ume, pojačavajući nuklearni arsenal i trudeći se da obnovi uticaj u inostranstvu. Njena kontroverzna, ali uspešna kampanja podrške Asadovom režimu u Siriji najbolja je ilustracija za to.

U Evropi, Rusija se kritikuje zbog sajber napada; informacionih operacija preko kojih pokušava da utiče na ishode izbora; čak i političkih atentata radiološkim i hemijskim oružjem - prvi u Londonu, drugi u Solsberiju u južnoj Engleskoj.

Nato flag
Getty Images

Potonji napad u Solsberiju - čiju odgovornost Moskva uporno negira - doveo je do masovnog proterivanja ruskih diplomata i obaveštajnih oficira iz NATO zemalja.

Mnogi govore o novom Hladnom ratu. Ali ovaj je bitno drugačiji od onog iz pedesetih i šezdesetih.

Moć i uticaj Rusije samo su bleda senka nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.

Ovo je neka vrsta sukoba u senci koji se odvija ispod borbenog praga, u nečemu što analitičari nazivaju „sivom zonom", gde je teško okriviti nekoga za intruzivne akcije poput sajber napada ili hakovanja kompjutera.

„U zapadnom svetu nema političkog konsenzusa i tako mi olakšavamo Putinu njegov posao", kaže Klark.

„Rusija će", tvrdi on, „predstavljati pravu smetnju po NATO u narednih deset ili dvadeset godina. Ali to ne bi trebalo da budu strateški važni izazovi ukoliko im mi to ne dozvolimo."

Russian President Vladimir Putin watches military parade in Moscow. File photo
Getty Images
Predsednik Putin je upozorio Zapad da ne prelazi „crvenu liniju", što znači ruske nacionalne bezbednosne interese

Rusija prosto koristi unutrašnje slabosti Zapada da ostvari vlastite ciljeve, kaže on.

„Ukoliko Zapadni svet i Zapadne demokratije ne budu bili dovoljno jedinstveni da se uhvate u koštac s ovom pretnjom - a u ovom trenutku moram da kažem da nisu - onda će Rusi zapravo odigrati veliku ulogu u evropskoj bezbednosti u budućnosti."

„Oni će nametati teme. Oni će ograničavate slobodu izbora ljudi. Oni će zastrašivati i u određenoj meri koristiti ne mnogo suptilnu ucenu."

Suština ovog NATO „samita" jeste u demonstraciji solidarnosti i odlučnosti, ali i utiranja puta za budućnost. Ali u danima pred sastanak bilo je više nego pukih nagoveštaja problema koji se kriju iza slavljeničke fasade NATO saveza.

NATO je ponosno najavio nove projekcije troškova koje pokazuju da će budžeti za odbranu njegovih evropskih saveznika samo još više rasti u godinama koje dolaze.

On se dogovorio i oko nove formule za podelu troškova centralnog budžeta NATO među članicama; budžet koji pokriva njegovo sedište u Briselu i druge zajednički finansirane programe.

Troškovi za odbranu NATO zemalja
BBC
Troškovi za odbranu NATO zemalja

SAD će u ovom slučaju plaćati manje, a Nemačka, koja proporcionalno zaostaje u odnosu na vlastite resurse koje posvećuje odbrani, plaćaće više.

To je sve pokušaj da se umiri predsednik Tramp i da se izbegne još jedna njegova neprijatna tirada usmerena ka njegovim partnerima iz NATO.

Rasprava o raspodeli tereta troškova odavno muči NATO. Tramp to nije izmislio.

Ali čini se on da zauzima neobično trgovački pristup savezu i često ne deluje kao da suštinski shvata kako je opstanak zdravog NATO saveza jednako u interesu Vašingtona kao i njegovih evropskih saveznika.

Bilo kako bilo, vlade NATO zemalja obavezale su se da će utrošiti najmanje 2 odsto vlastitog bruto domaćeg proizvoda na odbranu; a mnoge od njih još su daleko od tog repera.

US President Donald Trump (left) speaks during a meeting with Nato Secretary General Jens Stoltenberg (not pictured) in Washington. Photo: 17 May 2018
EPA
Donald Tramp: Nekrunisani lider zapadnog saveza ili delitelj?

Strateška „moždana smrt"?

Ali ovaj naglasak na finansiranju zabašuruje druge probleme. Nezadovoljstvo je sve veće i ono je nedavno navelo francuskog predsednika Emanuela Makrona da opiše NATO kao strateški „moždano mrtvog".

Daleko od toga da je on zažalio zbog tih svojih reči, prošle nedelje ih je čak pooštrio, insistirajući na tome da savez mora da prestane da sve vreme govori o novcu i da više vremena utroši na izlaženje na kraj sa fundamentalnim strateškim problemima.

Svega nekoliko dana pre ovonedeljnog samita, izbila je svađa između Francuske i Turske. To najbolje ilustruje kako događaji u severoistočnoj Siriji uspevaju da zategnu odnose u okviru NATO.

Predsednik Makron uporno je kritikovao i nagli prekid Vašingtonove podrške Kurdima i povezanu tursku ofanzivu u Siriji - dve strateške odluke koje su donete bez konsultacija sa drugim saveznicima NATO.

Jens Stoltenberg and Emmanuel Macron - 28 November
Reuters
Makron (desno), na slici sa Stoltenbergom, kritikovao je odsustvo reakcije NATO na tursku ofanzivu

Turska doživljava Francusku kao previše prijateljski nastrojenu prema Kurdima. Ona želi da NATO u celosti podrži njenu poziciju u Siriji.

Ova epizoda ističe još jedan fundamentalni problem saveza: nešto što mnogi doživljavaju kao udaljavanje Turske od NATO saveza i Zapada.

Ankarina kupovina sofisticiranih ruskih vazdušnih odbrambenih sistema krajnje je neobičan korak za jednog saveznika NATO.

Problem je što veličina Turske i njen geografski položaj ovu zemlju čine važnim, iako za mnoge problematičnim, partnerom NATO, uprkos tome što neki analitičari dovode u pitanje da li bi ona uopšte trebalo da je u savezu.

Raskršće na putu?

Dakle, jednostrani potezi Turske i SAD-a; svađe oko novca; ponovna ali nedefinisana ruska pretnja - NATO lideri i te kako imaju o čemu da razgovaraju kad se budu sastali u luksuznom hotelu kod Vatforda, grada najpoznatijeg po neuglednoj železničkoj raskrsnici.

I NATO se na neki način nalazi pred raskrsnicom. Suočava se sa mnogim problemima koji dolaze s uspehom.

Mnoge odluke koje je doneo - proširenje kako bi doveo mnoge nove članice, na primer - bile su motivisane podjednako politikom kao i strategijom.

Turkish and Russian troops are seen after they completed the eighth round of joint ground patrols in northern Syria. 18 Nov 2019
Getty Images
Turske i ruske snage zajednički patroliraju u severnoj Siriji

Ali svet se dramatično promenio od osnivanja NATO. Mnogo je drugačiji i od sveta iz devedesetih, kad je NATO uživao u trijumfu nakon Hladnog rata.

Predsednik Makron možda je preterao s etiketom „moždane smrti". Ali je suštinski u pravu.

NATO lideri moraju da se vrate vlastitoj strategiji, velikim mislima o tome kuda bi ovaj savez uopšte trebalo da se uputi.

Kako će se nositi sa ruskom pretnjom? Mora li da preispita strategiju? Treba li NATO da zauzme zajednički stav prema Kini koja se nalazi u usponu? Koji bi trebalo da su prioriteti NATO saveza u svetu 21. veka?


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC