Kina i bubonska kuga: Mongolija preduzima mere predostrožnosti nakon slučaja zaraze
Vlasti u Kini su pojačali mere predostrožnosti pošto je u jednom gradu u autonomnoj oblasti unutrašnje Mongolije potvrđen jedan slučaj bubonske kuge.
Prema izveštajima države, pacijent iz Bajanura, lokalni pastir, nalazi se u karantinu i u stabilnom je stanju.
Zvaničnici su izdali upozorenje trećeg stepena, drugo najniže u četvorostepenom sistemu alarmiranja.
Bubonska kuga koju izaziva bakterijska infekcija, može biti smrtonosna, ali se leči uobičajenim antibioticima.
- Korona virus: Istorija pandemije i da li smo ovu mogli da predvidimo
- Ko je izmislio karantin, zaštitne maske i vakcine
- Kako je Tifusarka Meri ostavila za sobom trag skandala i smrti
Novi slučaj je najpre prijavljen kako sumnja na bubonsku kugu u subotu u bolnici u području grada Bajanura.
Nije još uvek jasno kako je pacijent mogao da se zarazi.
Upozorenje trećeg stepena zabranjuje lov i konzumiranje životinja koje bi mogle da prenose kugu, a javnost je pozvana da prijavi slučajeve na koje se sumnja.
Fatalna ali izlečiva
Slučajevi bubonske kuge se periodično javljaju širom sveta.
U Madagaskaru je registrovano više od 300 slučajeva tokom epidemije 2017. godine.
U maju prošle godine, dvoje ljudi u Mongoliji je umrlo od kuge, kojom su se zarazili nakon što su jeli sirovo meso mrmota, vrste glodara.
Zvaničnik Svetske zdravstvene organizacije u Ulan Batoru, prestonici Mongolije, rekao je za BBC da se sirovo meso mrmota i bubrezi smatraju narodnim lekom za dobro zdravlje.
- Da li nam stiže drugi talas korona virusa
- Šta smo naučili od epidemije variole vere
- Postoje novi dokazi o širenju korona virusa preko divljih životinja
Ovaj glodar je poznat kao nosilac bakterije kuge, a često se povezuje sa slučajevima zaraženih kugom u ovoj zemlji. Lov na mrmote je ilegalan.
Bubonsku kugu prate otečeni limfni čvorovi. Može biti teško da se otkrije u ranim fazama jer simtomi, koji se obično razviju posle tri do sedam dana, liče na grip.
Ali, male su verovatnoće da će bubonska kuga - ozloglašena kao Crna smrt - dovesti do epidemije.
„Za razliku od 14. veka, sada znamo kako se ova bolest prenosi", dr Šanti Kapagoda, specijalista za infektivne bolesti u bolnici Stenford Helt Ker, rekla je za sajt Heltlajn.
„Znamo kako da je sprečimo. Takođe možemo da lečimo zaražene pacijente efektivnim antibioticima".
Crna smrt je odnela oko 50 miliona života u Africi, Aziji i Evropi u 14. veku.
Poslednja zastrašujuća epidemija u Londonu bila je Velika kuga 1665, koja je usmrtila skoro petinu stanovnika ovog grada. U 19. veku došlo je do epidemije kuge u Kini i Indiji, kada je umrlo više od 12 miliona ljudi.
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar