Velika Britanija i kultura: Vilijam Blejk - pesnik koji je tvrdio da komunicira sa anđelima i da samo prenosi njihove poruke

Nova knjiga i nedavno objavljena saznanja iz medicine bacaju drugačije svetlo na umetnika i njegove pesničke vizije.
Vilijam Blejk
Getty Images
Umetnika i pesnika Vilijama Blejka savremenici nisu ozbiljno shvatali

Jednog dana 1801. godine, u vreme kada je živeo u ulici Saseks, Vilijam Blejk je pošao u dugu šetnju i zapodenuo raspravu sa čičkom.

Umetnik, pesnik i muzičar, koji je iskusio spasonosne vizije tokom šezdesetdevetogodišnjeg života na Zemlji, nije lutao usamljen nalik oblaku, poput pojedinih romantičarskih kolega.

U toj situaciji, bodljikava biljka na koju je naišao takođe je poprimila oblik starca sklonog zapodevanju kavge.

Iz Blejkove perspektive, čičak i starac su bili jedno.

Takođe, sin londonskog zanatlije, koji nije išao u školu, često je imao vizije Boga, anđela i demona, i često je razgovarao sa duhom svog mrtvog brata Roberta.

Njegova žena Ketrin je jednom prilikom prokomentarisala: „Retko viđam muža, uvek je u raju."

Ta božanska i vanrazumska iskustva oblikovala su Blejkovo shvatanje sveta i inspirisala njegove duboko filozofske ilustrovane tekstove, poput Jerusalima i Miltona.

Međutim, zbog toga je veći deo 18. I 19. veka u Engleskoj bio smatran za ludaka, i umro je kao puki siromah, gotovo anoniman.

Danas ima status jednog od najuticajnijih i najuvaženijih umetnika i pesnika.

U novoj biografiji Vilijam Blejk nasuprot sveta autor Džon Higs tvrdi da danas možemo daleko bolje razumeti ono što se odigravalo u umetnikovoj glavi.

„Mitološki sistem"

„Blejkijanci su veoma osetljivi kad je reč o istorijskoj strani problema", kaže Higs za BBC.

„Za života je imao samo jednu izložbu, tokom koje nije prodao nijedno delo, a u jedinom prikazu tog događaja kritičar ga je opisao je kao 'žalosnog umobolnika'.

„Zbog toga ga je reputacija ludaka pratila do kraja života."

„Stručnjaci za Van Goga rado govore o njegovim psihičkim problemima, na osnovu kojih formiraju svoje razumevanje umetnika.

„[Nasuprot tome] proučavaoci Blejkove umetnosti odlučno tvrde da on nije bio lud, da postoje razlozi, logika i hijerarhija u tom sistemu koji je stvorio - tom mitološkom sistemu."

Portret Urizena - oličenje omeđenih misli, razuma i zakona - iz Urizenove knjige Vilijama Blejka
Getty Images/Culture Club
Portret Urizena - oličenje omeđenih misli, razuma i zakona - iz Urizenove knjige Vilijama Blejka

On dodaje: „Mislim da smo sada u poziciji kada možemo reći - bez ikakve sumnje, on nije bio lud. Ali prošao je kroz period kada mu je mentalno zdravlje bilo narušeno.

„U pismima, na pojedinim mestima ukazuje na melanholiju, o kojoj govori kao o bolesti, kao i na depresiju. Takođe, kasniji incidenti ukazuju na paranoju."

Ti psihički problemi javili su se oko 1800.

„To je bio samo jedan period u njegovom životu i na njegovom koncu možemo videti na koji način je prevazišao taj problem, uz pomoć žene, i kako je bio u stanju blaženstva", zaljučuje Higs.

Blejkovo visoko vrednovanje ekstremnih stanja, o čemu svedoče zbirke Pesme nevinosti i Venčanje Pakla i Raja, pokazuje da je imao svest o tome da sve što nadire ima svoj kraj.

Skliznuće u imaginaciju

Verovao je da je za dostizanje večitog blaženstva neophodno da se odnosi snaga unutar imaginacije (ili Četiri Zoa) izmene tako da leva strana mozga - zadužena za logiku, razum i jezik - ne bude toliko dominantna, otključavajući tako desnu stranu, zaduženu za kreativnost, emocije i fizičko zadovoljstvo.

Ovaj polimat ističe važnost sagledavanja stvari pomoću imaginacije, radije nego prostim korišćenjem organa s obe strane čovekovog nosa.

Higs u knjizi citira delo neurologa dr Adama Zemana, koji se nekoliko decenija bavio proučavanjem imaginacije.

Zeman je, 2015, najpre opisao stanje nefantazije, odnosno nemogućnost nekih ljudi da vizualizuju mentalne slike.

Drugim rečima, akutni nedostatak imaginacije.

Na suprotnom kraju spektra, oni sa izuzetno snažnom imaginacijom određeni su terminom hiperfantazija.

Dr Zeman, koji je nedavno objavio rezultate poslednjeg istraživanja - sprovedenog uz pomoć kolega sa Univerziteta u Egzeteru i oko 70 dobrovoljaca koji su pristali da se podvrgnu skeniranju aktivnosti mozga - slaže se da Blejkove vizije ukazuju pre na hiperfantaziju, nego na poremećenost.

„Deluje kao da je [Blejk] u najvećoj meri živeo u svetu sopstvene imaginacije", kaže dr Zeman.

„Neki ljudi [sa hiperfantazijom] kažu da im je teško da razluče da li su nešto izmislili ili se to stvarno odigralo jer imaju veoma snažnu maštu."

Nijedan od dva ekstrema, a prema procenama, nekoliko miliona ljudi poseduje jedan od njih, ne smatraju se za poremećaje, kaže on.

Oni su više poput zanimljivih varijacija perspektive, svaka sa specifičnim prednostima i manama.

Hiperfantazija teži ka većoj otvorenosti i izobilnoj mentalnoj slici, pokazuju istraživanja, ali može biti podložnija emocijama koje pokreću slike - poput kajanja , gađenja ili žudnje.

Neimagitivni su skloni introvertnosti, gotovo da nemaju autobiografskih sećanja - oslanjaju se pre svega na činjenice - i često nisu u stanju da zamisle voljene osobe koje su izgubili.

Ipak, mnogi izrazito imaginativni ljudi, poput Eda Ketmala, suosnivača kompanije „Pixar animations", i Blejka Rosa, jednog od kreatora Fajerfoksa, kao i vodećih naučnika Olivera Saksa i Krega Nentera, imaju nedostatak imaginacije.

Urizen premerava materijalni svet na slici Starac dana, iz knjige Evropa: Proročanstvo Vilijama Blejka
HistoricaGraphicaCollection/Heritage Images/Getty
Urizen premerava materijalni svet na slici Starac dana, iz knjige Evropa: Proročanstvo Vilijama Blejka

Postoje dokazi koji ukazuju da upravo snažna imaginacija može dovesti ljude do ivice psihoze, kaže dr Zeman, ukoliko izgube osećaj za granicu između stvarnosti i mašte - Blejkovi savremenici su tvrdili da se njemu upravo to dogodilo.

Ali on smatra da je Blejk, koji je umro pre skoro 200 godina, možda bio rani pobornik ideje koja je u psihologiji i kognitivnoj neurologiji brzo pridobila veliki broj pristalica, da je „celokupno naše iskustvo, na izvestan način, imaginativno."

„Iako toga nismo svesni, najveći deo se sve vreme odigrava u našem mozgu kako bismo bili sposobni da vidimo, čujemo ili shvatimo bilo šta", kaže dr Zeman.

„Samo iskustvo je kreativni čin, pored toga što nesumnjivo predstavlja odjek iskustva koje dospeva u našu imaginaciju.

„Mislim da je Blejk smatrao da je, sveukupno gledano, čitav čovekov unutrašnji život - ne samo razmišljanje, maštanje, kreativnost i talenat za umetnost, već prosto doživljavanje iskustva - kreativni i imaginativni čin."

Ili kako je to jednom prilikom Blejk rekao: „Imaginacija nije stanje: ona je sama ljudska egzistencija."

Albion zamišlja Isusovo raspeće u pesmi Jerusalim Vilijama Blejka
Culture Club / Getty
Albion zamišlja Isusovo raspeće u pesmi Jerusalim Vilijama Blejka

Ograničeni, racionalni ili logički deo ljudskog mozga, koji Blejk određuje kao Urizen, zapravo je samo model načina na koji razumemo svet, objašnjava Higs.

„Mi mislimo da je nešto stvarno, mi mislimo da je nešto istina", kaže on. „Ali , kada to nešto dođe pod sumnju, reagovaće žustro i pokušaće da se odbrani."

„To se lepo vidi na društvenim mrežama, ljudi imaju očajničku potrebu da o njima mislimo da su u pravu.

„Za Blejka, sve se svodi na to kako da se osposobimo kako bismo iskoračili odatle i videli racionalni mozak onakvim kakav jeste, kao vrstu veoma ograničenog, daleko većeg unutrašnjeg iskustva."

Albert Ajnštajn se jednom prilikom požalio na „iznurujuće istrajnu iluziju o prolasku vremena", koju je Blejk sažeo u liku Losa.

Umetnikovo uverenje da su ideje poput vremena, Boga, raja i pakla samo unutrašnje tvorevine, prema Higsovom osećanju, takođe doprinosi teološkim raspravama koje se vode u današnjem, u velikoj meri sekularnom britanskom društvu.

„Ako poznajete nekoga ko prolazi kroz pakao, onda vam ideja da je Blejk bio u raju može zvučati verovatno", kaže on.

Vrata percepcije

Bez ikakve sumnje, Vilijam Blejk je jedina istorijska figura koja je opisivala takva neiskaziva iskustva.

A njegova očigledna sposobnost da pristupi delovima imaginacije koji su van domašaja običnih ljudi, uz važnost koju je pridavao slobodnoj ljubavi, seksu i kritici establišmenta, predstavljali su značajan podstrek za buntovni kraj 60-tih.

Bend Džima Morisona The Doors je čak dobio ime po čuvenom stihu iz Blejkove pesme: „Ako se pročiste vrata percepcije, sve će se pred čovekom ukazati onakvo kakvo jeste: beskrajno."

The Doors
Getty Images
Bend The Doors pokušavao da se probije na drugu stranu percepcije

Ljudi poput Timotija Lirija i Oldosa Hakslija bili su među prvima koji su konzumirali psihodelične droge kako bi postigli blejkovsko stanje svesti.

Ljudima koji imaju nedostatak imaginacije, primećuje dr Zeman, halucinogeni pomažu da pokrenu maštu, ali ona ne traje duže od njihovog dejstva.

Higs poredi tu praksu, kao i praktikovanje transcendentalne meditacije, sa „konzumiranjem malih doza Blejkove večnosti."

Nije nemoguće da je Blejk probao magične pečurke, zaključuje autor, ali u to vreme najverovatnije nije postojala učestala konzumacija, a pritom je umetnik beležio vlastite vizije od detinjstva do starosti.

William Blake exhibition
Huntington Art Collections
William Blake's Albion Rose, circa 1793

Blejk je verovao da svaki čovek može da radi na svojoj imaginaciji, baš kao što vežbamo da bismo ojačali trbušnjake i bicepse, težeći na taj način da mu se pridruži u „večnosti".

Studije dr Zemana nagoveštavaju da iako je moguće pomoću magnetnih struja izoštriti imaginaciju, sluh ili dodir, postoji biološko i najverovatnije genetsko ograničenje do kog stepena imaginacijskog spektra svaka individua može dosegnuti.

Ali to nije razlog za medicinski tretman, već razlika koju treba blagonaklono da prihvatimo.

On se nada da ćemo jednog dana biti u stanju da taj fenomen bolje spoznamo i suštinski razrešimo viševekovni kartenzijanski problem - na koji način iz tog sivog tkiva želatinaste mase može biti pokrenuta svest.

Završnu reč prepuštamo Blejku: „Ono što je danas dokazano, nekada je moglo biti samo zamišljeno."


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC