Ekonomija, EU i Srbija: Zašto rastu rate za kredit

Kako bi se izborila sa inflacijom, Evropska centralna banka donela je odluku da se EURIBOR poveća, a to će uticati na kredite u evrima u Evropi, ali i u Srbiji i na Balkanu.
povećanje EURIBORA
Reuters
Od 22. marta biće povećana rata kredita u evrima

Porodica Tanje Ristić iz Beograda od aprila 2023. moraće da „zategne kaiš na nekim stavkama" jer joj je 17. marta stiglo obaveštenje iz banke da će rata stambenog kredita biti veća za 85 evra (oko 10.000 dinara).

Na ovo povećanje rate kredita uticala je odluka Evropske centralne banke (ECB) da poveća kamatnu stopu za 0,5 odsto kako bi se izborila sa inflacijom koja će se primenjivati od 22. marta, navodi ECB u saopštenju.

Ova odluka se odnosi na EURIBOR (evropska međubankarska stopa), prosečnu kamatnu stopu po kojoj izabrane evropske banke pozajmljuju novac jedne drugima, a ovo je najnovija mera ECB-a u borbi protiv inflacije koja je počela u julu 2022. godine posle 11 godina relativno mirnog perioda.

Mera ECB-a uticaće na nešto manje od 47 odsto vrednosti ukupnog duga stanovnika Srbije bankama, kao i na nešto više od 1.300 milijardi dinara kredita u evrima za privredu, navode iz Narodne banke Srbije u pisanom odgovoru za BBC na srpskom.

Praktično, to znači da je novac poskupeo, kaže Dušan Uzelac, urednik sajta za finansije Kamatica, za BBC na srpskom.

„To je kao klackalica - ne možete da smanjite inflaciju bez da poskupite novac, a kada poskupite novac onda pokvarite dan onima koji su zaduženi vezano za te indekse, u ovom slučaju za EURIBOR."

Udar na novčanik pretrpeće svi koji su podigli kredite u evrima, ali neće svi biti podjednako zaduženi.

„Ova odluka će najviše uticati na kredite koji su uzeti u skorije vreme i na one koje se budu podigli u narednom periodu", navodi Ismail Mulabegović, profesor Beogradske bankarske akademije, za BBC na srpskom.

Kako EURIBOR utiče na kredite?

Kada je Tanja Ristić podigla stambeni kredit 2015. godine, iznos rate bio je 312 evra.

„Tada je bio daleko povoljniji, a sada će mi rata biti povećana sa 352 evra na 437 evra", kaže ona.

U banci su joj objasnili da će se rata kredita „vratiti" na neke normalne stope 2024. godine.

„Rekli su mi da nisu značajno povećavali rate kredita prethodne dve godine, otkako je inflacija počela i da je zato sada usledio ovako drastičan skok."

„Još nisam sela da uradim matematiku i proverim kako će ovo povećanje uticati na porodični budžet, sigurno će morati da se 'zategne kaiš' za neke stavke", dodaje ona.

Ristić je jedna od stanovnica Srbije koji su kredit uzeli u evrima sa varijabilnom kamatnom stopom, takozvanim Euriborom.

Euribor se formira svakog dana za sledeći dan, a postoje i mesečna, tromesečna, šestomesečna i godišnja ova kamatna stopa, pojašnjava Ismail Mulabegović.

„Euribor je zapravo vrednost novca na međubankarskom tržištu 30 najvećih evropskih banaka koji svaki dan daju ponude za novcem".

Pri uzimanju kredita, rata se formira u dva dela - na glavnicu i kamatu, a na varijabilnu kamatnu stopu utiče Euribor.

„Kamata se vezuje za Euribor, a kada dođe do porasta te kamatne stope, raste i taj varijabilni deo, a samim tim i rata za kredit raste", objašnjava Mulabegović.


Na primeru kredita od 50.000 evra sa otplatom na 25 godina sa varijabilnom kamatnom stopom u junu 2022. godine kada je Euribor bio na nuli, rata za kredit je bila otprilike 245 evra.

U zavisnosti kada je kredit uzet, rata se povećava između 25 i 35 evra.

Ako je Euribor, kao sada, došao na tri odsto, to je negde između 90 i 110 evra povećanja rate za najnovije kredite, pojašnjava Ismail Mulabegović.


Ipak, Mulabegović naglašava da neće svi krediti imati isto povećanje.

„Na početku otplate kredita, korisnik prvo otplaćuje veći deo kamate, a negde pri polovini trajanja kredita - plaćanje glavnice i kamate se izjednačuje, pa do kraja raste glavnica, a smanjuje se kamata", pojašnjava Mulabegović.

Tako će, dodaje, oni koji su ranije uzeli kredit imati manji deo kamate na koju utiče Euribor, a samim tim i manje povećanje rate kredita.

„Najviše će ovaj rast uticati na najnovije kredite i one koji se uzmu posle 22. marta", naglašava profesor Beogradske bankarske akademije.

Međutim, iako će ovu odluku ECB najviše osetiti oni koji su uzeli kredite u evrima, moguće je da će se odraziti i na ostale, u manjoj meri.

„Ako je neki privrednik uzeo kredit u evrima i porasla mu je kamata - moraće da poveća cenu proizvoda kako bi imao novca da to otplati.

„Finansiranje iz kredita za privrednike je u Evropi dominantan, dok u Srbiji nije to baš praksa", navodi Dušan Uzelac, urednik Kamatice.

Evropska centralna banka, Frankfurt, Nemačka
Reuters

Šta utiče na Euribor?

Inflacija.

Najnovija inflacija posle ruske invazije na Ukrajinu uticala je na privredu, a samim tim i na vrednost novca, navode u saopštenju Evropske centralne banke.

Samim tim je odlučeno da se vrednost novca putem međubankarskog poslovanja poveća.

„Kada Euribor raste, to znači da je ponuda novca manja, a to je tako jer novac ide iz realnog okruženja", kaže Dušan Uzelac.

Na inflaciju na evropskom i svetskom tržištu najviše je uticalo upumpavanje novca za izlazak ekonomska kriza iz 2008. godine, a onda i korona, kao i sukob u Ukrajini.

„Jedna od mera za izlazak iz krize je povećanje kamata kod centralnih banaka."

„To poskupljuje novac, pa se kupovna moć smanjuje, ali treba videti kako će sve to uticati na inflaciju za koju se nadamo da će početi da pada", kaže Ismail Mulabegović.

Ovo je očekivana mera za izlazak iz krize, dodaje Mulabegović, a iz ECB-a najavljuju da će pratiti situaciju kao i do sada i reagovati u skladu sa dešavanjima.


Pogledajte i video: Šta je stagflacija - noćna mora ekonomista


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

  • zztop

    20.03.2023 21:58
    Dr. mali će da objasni , precednik rekao trošite samo trošite , imamo svega dosta i riblji konzervi i graška, a sol ne proizvodimo pa ćemo uvesti ... devzne rezerve i zlata nikad više ...
  • mosa

    20.03.2023 11:17
    Tek ce da rastu. Problem je sta je u ovoj drzavi narod prepusten sam sebi i nije pravovremeno informisan. Tako je bilo i sa CHF.
  • Iija

    20.03.2023 09:57
    Pohlepa
    Pohlepa bankara je jedini razlog zašto rastu rate kredita. Ništa drugo. Oni sami stvaraju inflaciju. Sponzorišu rat, švercuju rusku naftu a prodaju po desetostruko većim cenama itd.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC