Drugi svetski rat i istorija: Veliki nacistički spomenik u Švajcarskoj izaziva osećaj sramote

Mnogi u švajcarskom gradiću iznenađeni su saznanjem da je veliki kameni spomenik zapravo podignut u vreme nacista.
The large granite monument at the cemetery in the centre of the Swiss town of Chur
BBC
Veliki kameni spomenik na groblju u švajcarskom gradu za koji se ispostavilo da je nacistički

Decenijama su ljudi prolazili pored ogromnog monolitnog granitnog bloka usred groblja u švajcarskom gradu Huru ne obraćajući pažnju na njega.

Izgledalo je da niko nije znao šta predstavlja.

Ali kameni spomenik od 13 tona koji se nadvija nad obližnjim nadgrobnim spomenicima sada izaziva kontroverzu - i sramotu.

Istraživanje lokalne novinarke otkrilo je veze spomenika sa nacističkom Nemačkom i sa neprijatnim odnosima neutralne Švajcarske sa njenim susedima iz Drugog svetskog rata.

Groblje je u centru grada.

Mnogi ljudi, poput radio novinarke Stefani Hablucel, prolaze tuda svakog dana na putu do posla ili u kupovinu.

Danas je spomenik na groblju neuredan, prekriven mahovinom.

Ispise na njemu je teško razaznati.

The granite monument at the cemetery in the centre of the Swiss town of Chur
BBC
Poreklo spomenika i njegove veze sa nacističkim prisustvom u Švajcarskoj bili su nepoznati

„Na prvi pogled izgleda kao ratni spomenik", kaže Stefani, sričući teško vidljiv natpis: „1914 - 1918; hier ruhen deutsche Soldaten… ovde leže nemački vojnici."

Zašto bi, međutim, nemački vojnici bili sahranjeni ovde?

U stvari, hiljade ranjenih ratnih zarobljenika, francuskih i britanskih kao i nemačkih, lečeno je i internirano u Švajcarskoj tokom Prvog svetskog rata.

Neki su umrli od zadobijenih rana, drugi tokom pandemije gripa 1918.

Ali spomenik u ovom mestu je podignut tek 1938. godine.

„To je 20 godina posle smrti tih ljudi", kaže Stefani.

„Nije podignut u čast tim vojnicima, već iz propagandnih razloga, za nacistički režim".

Švajcarski istoričar Martin Buher objašnjava da je, kako su nacisti jačali vlast u Nemačkoj, njihova propaganda uključivala obožavanje njihovih poginulih u ratu, nalik kultu.

Nemačka komisija za ratne grobnice postala je 1930-ih deo Hitlerove propagandne mašinerije.

Njen zadatak je bio da stvori vidljive znake nacističke moći kako kod kuće, tako i kod nemačkih suseda.

U Švajcarskoj je tada živelo hiljade Nemaca i, kaže Martin, bili su organizovani.

„U Švajcarskoj su postojale sve ove organizacije koje znate iz Nemačke. Nacionalsocijalistička partija, Nemački radnički front, Hitlerjugend. Svi su bili ovde, ali samo za Nemce, ne za Švajcarce."

Nemačka komisija za ratne grobnice podnela je ambiciozne planove za izgradnju ogromnog mauzoleja u švajcarskom gradu Sent Galenu.

To su švajcarske vlasti odbile.

Ali spomenik u Huru je odobren.

Uglačan i ugraviran u Minhenu, koriščenjem nacistima omiljenog fonta fraktur, isporučen je švajcarskom gradu uoči Drugog svetskog rata.

U to vreme, kaže Martin, stanovnici Hura su morali da znaju šta je to.

„Tokom nacističkih praznika na spomenik su stavljali kukaste krstove… ljudi su morali da vide o čemu je reč i da znaju da je ovo nacistički spomenik."

Pojedini, međutim, jesu bili svesni o čemu je reč i nisu bili zadovoljni.

Stefani je otkrila oštro intonirano pismo lokalnim novinama, napisano 1938. godine, sa pitanjem: „Zašto imamo nacistički kamen na našem groblju?".

Bilo je i onih koji su podržavali.

Švajcarski simpatizeri nacističke Nemačke bili su dobro poznati u kantonu Graubinden, čiji je Hur glavni grad.

Ali domaće švajcarske nacističke partije nikada nisu zaista uzletele, dobile su samo dva mesta u švajcarskom parlamentu 1935. godine i nikada više nisu bile na izborima.

Iako Švajcarska još nema zvanično obeležje Holokaustu, parlament je u martu prošle godine odobrio planove za jedan takav spomenik.

Postoji, međutim, oko 50 nezvaničnih spomenika.

Tokom celog rata, Nemci u Švajcarskoj su nastavili da budu aktivni u nacističkoj stranci i nastavili su da iskazuju nacističke simpatije.

A Švajcarci su, nadajući se kao i obično, da će ostati podalje od borbi, napravili kompromise sa Berlinom, čuvali nacističko zlato u bankama i odbili jevrejske izbeglice.

Onda je, samo dan posle završetka rata, neutralna Švajcarska pokušala da se „opere".

„Došlo je do ogromne čistke", kaže Martin.

„Švajcarska vlada je pokušala da kazni švajcarske naciste, bilo je suđenja".

Nemački nacisti su u međuvremenu proterani.

„Mislim da je posle toga mnogo ljudi mislilo da je to sada gotovo, nacisti su otišli, nema problema", kaže Martin.

„A ja mislim da su zaboravili ovaj spomenik".

Swiss historian Martin Bucher reads one of his books
BBC
Istoričar Martin Buher kaže da je Hitlerova propagandna mašinerija imala zadatak da stvori vidljive znakove nacističke moći u susednim zemljama

Ova kolektivna amnezija je bila toliko potpuna da su danas, među ljudima poput Stefani, rođenim decenijama posle rata, poreklo spomenika i nacističko prisustvo u Švajcarskoj, bili otkriće.

„Odrasla sam ovde u Huru", kaže ona.

„I nisam shvatala koliko je ovde bilo prisutno nacističkih organizacija 1930-ih".

Čak je i lokalni odbornik Jon Pult iznenađen.

„Švajcarska nije bila slobodna od nacista, i to mi je poznato", kaže on.

„Ali nisam znao za ovaj spomenik.

„Živim možda 500 metara od groblja gde je ovaj kamen, i prošao sam pored njega verovatno stotinu puta, i nikad nisam shvatio da je reč o nacističkom obeležju.

„Sada to shvatam i vidim vrlo jasno".

Šta bi sada moglo da se desi?

Uprkos izvesnom osećaju sramote, vrlo malo ljudi je predložilo rušenje spomenika.

Ali još manje, dodaje Stefani, kaže da ga treba ostaviti onakvim kakav jeste.

Umesto toga, čini se da je na pomolu konsenzus oko predloga da se preispita i objavi taj period u istoriji Švajcarske, baš kao što je Švajcarska morala da preispita i izvini se za tretman prema jevrejskim izbeglicama tokom rata.

„Mislim da bi trebalo da ostane u Huru", kaže Martin i dodaje: „Ali mislim da je važno da se ljudima kaže zašto je tu".

„Možda bi mogao da bude pretvoren u spomenik na sećanje svih ljudi koji su poginuli u Drugom svetskom ratu".

Jon Pult je saglasan da bi Švajcarska trebalo da od njega „napravi spomenik koji bi podsećao na užasne zločine nacista".

Ali bi, dodaje trebalo da posluži i kao upozorenje i očekuje da će uz njega biti postavljen i podatak na groblju o čemu se zaista radi.

„Trebalo bi da stvorimo kulturu znanja o tome, jer kao što znamo uvek postoji opasnost od fašističkih ideologija, totalitarnih ideologija, kakve sada vidimo na primer u Rusiji", kaže lokalni odbornik.


Pratite nas na Fejsbuku,Tviteru i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

  • Slobodan

    03.04.2023 07:37
    @banderas
    izadi malo iz svog dvorista, prosetaj, procitaj knjigu na suncu...
  • Banderaš

    02.04.2023 14:08
    Balkansko blato
    Srbi su veoma radoznao narod,uvek se prave pametni,ali nisu radoznali za nauku,knjige,kulturu i obrazovanje,nemaju definisane svoje granice,ne brinu o svojoj istoriji i kulturi,ali znaju sve o glupostima,o nekom kamenu u najbogatijoj državi evrope sa 85 000€/stanovniku/godišnje(srbija 3,500 €/stanovniku).

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC