Zmije ga ugrizle više od 200 puta, sada njegova krv služi da se napravi protivotrov

Naučnici se nadaju da će napraviti univerzalni protivotrov od krvi čoveka koji je decenijama bio izložen zmijskom otrovu.
Crna mamba sa otvorenim ustima
Getty Images
Crna mamba je verovatno najsmrtonosnija zmija na svetu

Krv Amerikanca koji je namerno sebi ubrizgavao zmijski otrov skoro dve decenije dovela je do „nenadmašnog" protivotrova, kažu naučnici.

Testovi na životinjama pokazali su da antitela pronađena u krvi Tima Frida štite od smrtonosnih doza raznih otrovnica.

Trenutne terapije moraju da odgovaraju specifičnoj vrsti otrovne zmije koja je nekog ugrizla.

Ali, osamnaestogodišnja Fridova misija mogla bi biti značajan korak u pronalaženju univerzalnog protivotrova protiv svih zmijskih ujeda koji ubijaju do 140.000 ljudi godišnje, a tri puta više njih zahteva amputacije ili se suočava sa trajnim invaliditetom.

Zmije su Frida ujele više od 200 puta.

Uz to ubrizgao je sebi više od 700 injekcija otrova koji je pripremio od najsmrtonosnijih zmija na svetu, uključujući nekoliko vrsta mambi, kobri, tajpana i krajta.

U početku je želeo da izgradi vlastiti imunitet kako bi se zaštitio od zmija, dokumentujući sve na Jutjubu.

Bivši automehaničar rekao je da je „potpuno pogrešio" na početku kada je zbog dva ujeda kobre, gotovo jedan za drugim, završio u komi.

„Nisam želeo da umrem. Nisam želeo da izgubim prst. Nisam želeo da izostanem sa posla", rekao je za BBC.

Fridova motivacija bila je da razvije bolju terapiju za ostatak sveta, objašnjavajući da je to postao njegov način života.

„Nastavio sam da guram koliko sam mogao - zarad ljudi koji su kilometrima daleko od mene, a umiru od ujeda zmija", rekao je.

'Voleo bih da dođem do tvoje krvi'

Protivootrov se trenutno pravi ubrizgavanjem malih doza zmijskog otrova u životinje, poput konja.

Njihov imuni sistem se bori protiv otrova proizvodnjom antitela, a ona se sakupljaju da bi se koristila kao terapija.

Ali otrov i protivootrov moraju biti usko usklađeni jer se toksini u otrovnom ujedu razlikuju od vrste do vrste.

Postoji čak i velika raznolikost unutar iste vrste - protivootrov napravljen od zmija u Indiji je manje efikasan protiv iste vrste u Šri Lanki.

Tim istraživača je počeo da traži vrstu imunološke odbrane koja se naziva široko neutrališuća antitela.

Umesto da ciljaju deo otrova koji ga čini jedinstvenim, oni traže delove koji su zajednički za čitave klase toksina.

Tada je doktor Džejkob Glenvil, glavni izvršni direktor biotehnološke kompanije Centivaks, naišao na Tima Frida.

„Odmah sam pomislio 'ako je neko na svetu razvio ova široko neutrališuća antitela, to je on' i zato sam se obratio.

„Pri prvom pozivu sam rekao 'ovo bi moglo biti neprijatno, ali bih voleo da dođem do vaše krvi'", kaže Glenvil.

Fride se složio i rad je dobio etičko odobrenje jer je studija zahtevala samo krv, a ne da mu se da još otrova.

Tim Frid u laboratoriji
Jacob Glanville
Tim Fride, u centru, želeo je da pomogne u razvoju boljih terapija za žrtve ujeda zmija

Istraživanje je usmereno na elapide, jednu od dve porodice otrovnih zmija, kao što su koralne zmije, mambe, kobre, tajpani i krajti.

Elapidi prvenstveno koriste neurotoksine u svom otrovu, koji parališu žrtvu i smrtonosni su kada zaustave mišiće potrebne za disanje.

Istraživači su odabrali 19 elapida koje je Svetska zdravstvena organizacija identifikovala među najsmrtonosnijih zmija na planeti.

Zatim su počeli da ispituju Fridovu krv tražeći antitela.

Njihov rad, detaljno opisan u časopisu „Cell", identifikovao je dva široko neutrališuća antitela koja bi mogla da ciljaju dve vrste neurotoksina.

Dodali su lek koji utiče na još jedan neurotoksin kako bi napravili koktel protiv otrova.

U eksperimentima na miševima, antiotrov je značio da su životinje preživele smrtonosne doze 13 od 19 vrsta otrovnih zmija.

Delimičnu zaštitu imale su od preostalih šest.

Ovo je „neuporediva" širina zaštite, prema rečima Glenvila, koji je rekao da verovatno pokriva čitav niz elapida za koje trenutno ne postoji protivotrov.

Naučnici u laboratoriji
Jacob Glanville
Istraživači rade na otkrivanju univerzalnog protivotrova

Tim pokušava da usavrši antitela i vidi da li bi dodavanje četvrte komponente moglo da dovede do potpune zaštite od otrova elapida.

Druga grupa zmija više se oslanja na hemotoksine, koji napadaju krv.

Ukupno postoji oko desetak širokih klasa toksina u zmijskom otrovu, što uključuje i citotoksine koji direktno ubijaju ćelije.

„Mislim da ćemo u narednih 10 ili 15 godina imati nešto efikasno protiv svake od tih vrsta otrova", rekao je profesor Piter Kvong, jedan od istraživača na Univerzitetu Kolumbija.

Potraga se nastavlja unutar uzoraka Fridove krvi.

„Timova antitela su zaista prilično izvanredna. Naučio je njegov imuni sistem da dobije ovo veoma široko prepoznavanje", rekao je Kvong.

Krajnja nada je da imamo ili jedan protivotrov koji može sve, ili jednu injekciju za elapide i jednu za zmije.

Nik Kejsvel, šef centra za istraživanje i intervencije ugriza zmija na Liverpulskoj školi tropske medicine, rekao je da je objavljeni obim zaštite „svakako nov" i da je pružio „snažan dokaz" da je ovo izvodljiv pristup.

„Nema sumnje da idemo u uzbudljivom pravcu", dodao je.

Ali je upozorio da „ima mnogo posla" i da je protivotrovu i dalje potrebno opsežno testiranje pre nego što bi mogao da se koristi na ljudima.

Za Frida, dostizanje ove faze „čini da se oseća dobro".

„Radim nešto dobro za čovečanstvo i to mi je bilo veoma važno. Ponosan sam na to. Prilično je kul", kaže.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije BBC - BBC

Evropa obeležava Dan pobede sa Trampom na umu

U Evropi, američkog predsednika mnogi doživljavaju kao nekog ko je uticao na razaranje decenijama starih zajedničkih vrednosti i zajedničkih vizija o bezbednosti, demokratiji i vladavine prava.

Ko bira direktore u školama u Srbiji

Slučaj koji je pokrenuo novo nezadovoljstvo u prosveti jeste otpuštanje direktora jedne osnovne škole. Otvorilo se pitanje ko i na osnovu čega ih postavlja.