Državna pomoć i za firme osnovane tokom pandemije, deo radnika i dalje bez prava na minimalac

Za razliku od prvog paketa ekonomskih mera, kada za pomoć države nisu mogla da se prijave preduzeća osnovana posle 15. marta, novim paketom je to omogućeno.
Državna pomoć i za firme osnovane tokom pandemije, deo radnika i dalje bez prava na minimalac
Foto: Pixabay
Naime, kako piše "Blic", za novu rundu podrške države mogu da se prijave preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća osnovana u vreme pandemijske krize, do 20. jula.
 
Kako je ministar finansija Siniša Mali istakao, novac će ovim novoosnovanim firmama na račune leći u septembru.
 
"S obzirom na to da prijavljivanje traje tokom avgusta, oni će u septembru dobiti dve minimalne zarade. To je veoma važno, da i novoosnovanim privrednim društvima damo mogućnost da dobiju novac iz drugog paketa", rekao je Mali.
 
Praktično će i radnici u novoosnovanim privrednim društvima imati pravo da prime dva dela minimalne zarade od po 18.220 dinara, koliko iznosi 60 odsto minimalca.
 
Uslov za dobijanje državne pomoći je da nema otpuštanja više od 10 odsto radnika tri meseca nakon dobijanja 60 odsto poslednje minimalne zarade.
 
"Ako drugu minimalnu zaradu isplaćujemo u septembru, dakle to su oktobar, novembar i decembar, za kompanije koje koriste državnu pomoć, što je gotovo ceo privatni sektor. Ne očekujemo velika otpuštanja, a tako ni velika pomeranja na tržištu rada, što upravo jeste cilj ovih mera", rekao je ministar Mali.
 
Ekonomista Ivan Nikolić ocenjuje za "Blic" da je prvi paket mera doneo dobre rezultate i da smo uspeli da izbegnemo velike poremećaje na tržištu rada, kakvi su se desili u nekim zemljama okruženja, pa čak i u mnogim razvijenijim zemljama.
 
"Dobro je da se na izazove odgovara u hodu, jer nam je korona kriza donela takve probleme da ne možete, i nije ni dobro donositi neku srednjoročnu strategiju. Neizvesno je šta će biti i sledećeg meseca, a kamoli na jesen ili na neki duži rok", ističe sagovornik "Blica".
 
On smatra da je nova mogućnost, da se za drugi paket mera prijave i novoosnovana preduzeća, znak podrške i dobar gest države da je spremna da prati razvoj privrede i u vreme pandemije.
 
"Tim mladim firmama će sigurno značiti dodatna podrška, a siguran sam da će ovaj deo predstavljati znatno manji trošak, u celom paketu, nego za preduzeća koja su se i u prvom krugu prijavila za korišćenje mera", zaključuje Nikolić.
 
Deo paketa vrednog 66 milijardi dinara su i oslobađanja od plaćanja poreza i doprinosa na zarade za jedan mesec, kao i mere Narodne banke Srbije u vidu moratorijuma na kredite.
 
Preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća koja su dobila minimalnu zaradu kroz prvi paket mera, a njih je oko 235.000, odnosno 1.050.000 radnika, neće se ponovo prijavljivati za nove minimalce, već će im nova pomoć automatski biti uplaćena.
 
Radnici koji nemaju pravo na pomoć
 
Nemaju svi zaposleni pravo na novu ekonomsku pomoć i novi minimalac od oko 18.200 dinara koliko će kompanije dobiti po zaposlenom. Vlada je definisala grupe radnika koji će za avgust i septembar, od države dobiti nešto više od 36.000 dinara.
 
Prvo pravilo, kao i u prethodnom paketu mera, jeste da na minimalac imaju pravo radnici koji su prijavljeni. Za razliku od pomoći u prvom paketu mera, sada radnici mogu raditi i u firmi koja je osnovana posle 15. marta ove godine, ali ona mora biti osnovana do 20. jula, navodi "Blic".
 
Jedna od najvećih promena u odnosu na prvi paket mera, kada su pravo na ceo ili polovinu minimalca imala sva preduzeća, drugi paket državne podrške usmeren je jedan deo privrede u koji ne spadaju velika preduzeća. To znači da ovaj vid pomoći ne mogu dobiti radnici zaposleni u firmama koje imaju više od 250 zaposlenih, prihod veći od 40 miliona evra i aktivu vrednu višu od 20 miliona evra.
 
Pomoć će biti uplaćena onima koji imaju ugovor o radu, ugovor na određeno ili na neodređeno vreme. Pritom se na isti način tretiraju zaposleni sa punim radnim vremenom, odnosno nepunim radnim vremenom, bez obzira da li je reč o zaposlenom na određeno ili neodređeno.
 
Pravo na minimalac pritom nemaju lica angažovana po ugovoru o povremenim i privremenim poslovima, kao ni ostala lica koja su angažovana van radnog odnosa. U ovoj grupi najčešće su sezonci, radnici po ugovoru o delu...
 
Takođe, u slučaju da preduzetnik istovremeno ima status zaposlenog a penzioner je, on nema pravo na minimalac. Pravo na ovakvu direktnu pomoć države nemaju ni trudnice i porodilje kojima celu zaradu isplaćuje država.
  • Goran

    02.10.2020 19:18
    Firma otvorena u septembru a pocela da radi u junu 2020 jer trzni centar otvoren kasnije zbog kovida
    Zaposleno 3 radnika u najvecoj krizi tokom drugog talasa kovida i nemamo nikakvu pomoc
    Nije normalno Mi cak treba da imamo najvecu podrsku
    Po kojoj logici to ide
    Mogao bi neko da odogovor na pismo a ne da prebacuje loptu sa jednog na drugog
  • zora

    23.09.2020 12:58
    reklamacija
    nasa firma nije dobila prvi iznos od 30367 dali ce biti ispravka a stalno se govori dali smo dali smo
  • Dragan

    19.09.2020 18:12
    Razlika
    Kakva je razlika između nas koji smo osnovali firmu 30.07.2020 i ovih do 20-og 07. ? Zašto mi nemamo pravo na ovaj vid pomoći ? A pritom papire smo predali baš negde oko 20-og za otvoranje firme.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija