Kad stranci traže, srpska vlast kaže "može": Zakon po meri kompanije
Prirodno je da svaki naručilac u pripremi posla čini sve kako bi zainteresovao što veći broj potencijalnih izvođača.
Foto: 021.rs
Po pravilu veći odaziv znači i više ponuda za obavljanje posla, pa zainteresovani snižavaju cenu kako bi izborili realizaciju. Dakle, veći odaziv pojačava konkurenciju i vodi umanjenju troškova finansijera.
Drugačija logika
Međutim, za Vladu Srbije kao da važi drugačija logika. U Nemanjinoj 11, naime, svaki čas čine sve kako bi pojedine državne investicije izbegle ozbiljniju konkurenciju zainteresovanih izvođača i tako se našle "u portfoliu" privilegovanih kompanija.
Tako je Vlada Srbije u javnom pozivu za učešće u izgradnji solarnih elektrana objavljenom 28. jula neuobičajenim uslovima, oslanjajući se na Zakon o obnovljivim izvorima energije, praktično unapred selektirala potencijalne graditelje.
Reč je o krupnom poslu izgradnje solarnih parkova na više, široj javnosti nepoznatih, lokacija, ukupnog kapaciteta 1.000 megavata. Vrednost posla je procenjena na 1,4 milijarde evra, a lako se može desiti da do okončanja posla, usled rasta cena, dostigne i dve milijarde. I za mnogo bogatiju državu od Srbije bio bi to izuzetno veliki posao koji treba maksimano odgovorno pripremiti.
Kao poručeno
Međutim, sudeći po raspisanom pozivu, Vlada Srbije traži više uslova koji nisu od značaja za tehnološki složen posao, dok bitno ograničavaju učešće potvrđenim, ali ne baš najvećim firmama. Tako se, mada izgradnja solarnih elektrana ne zahteva prevelik broj radnika, budućem izvođaču postavlja uslov da ima najmanje 5.000 zaposlenih, te godišnji obrt novca u visini od 4,5 milijardi evra.
Traži se i da je u poslednje tri godine učestvovao u izgradnji energo-objekata kapaciteta čak 25.000 megavata, što je otprilike trostruko više nego što je ukupni kapacitet srpske elektroprivrede.
Nasuprot tome, kriterijum za učešće u izgradnji ekoloških elektrana je relativno skroman, tek 700 megavata. Tu, međutim, nije kraj spornim momentima iz poziva. Ne predviđa se pravo žalbe na odluku o pobedniku, a izostala je i javna najava kako bi se potencijalni kandidati pripremili za učešće.
Sve skupa, poziv izgleda kao poručen za veliku američku građevinsku kompaniju "Behtel", poznatu po bliskim odnosima sa američkom vladom, ali koja je do sada u izgradnji solarnih energana učestvovala sasvim sporadično.
Poznato
Američka kompanija je već duže vreme prisutna na balkanskim prostorima. Gradila je više auto-puteva po Hrvatskoj, brzu saobraćajnicu od Prištine do jadranske obale u Albaniji. U Srbiji gradi auto-put Pojate-Preljina.
Raspisani poziv za izgradnju deonice u javnosti Srbije se doživljavao kao pristrasan, u korist unapred definisanog kupca. Takvom epilogu je svakako doprinela i svojevrsna afera koja je pratila izbor "Behtela" za izgradnju 112 kilometara duge trase što spaja Koridor 10 i Koridor 11, a koja ni posle četiri godine nije okončana, dok se cena neprekidno uvećava.
Američke kompanije su neretko skuplji izvođači. Kao što se u tek raspisanom pozivu za izgradnju solarnih elektrana oslonac traži u Zakonu o obnovljivim izvorima, u slučaju auto-puta Pojate-Preljina to je učinjeno pomoću takozvanom Zakona o Moravskom koridoru.
Oba zakona, doneta za mandata Zorane Mihajlović, veoma su slična i namenjena su za poslove od naročitog interesa za Republiku Srbiju, a čiji je stvarni cilj izbegavanje Zakona o javnim nabavkama i njegovih preciznih pravila o konkurenciji.
Jednokratni zakoni
Na zakone kojima se favorizuje jedna kompanija reagovala je i Evropska unija. Ukazuje da je Zakon o posebnim postupcima suprotan Sporazumu o stabilnosti i pridruživanju, jednoj vrsti "svetog pisma" između Unije i države kandidata za prijem.
Posle nešto duže razmene argumenata, Vlada Srbije se nedavno saglasila sa mišljenjem iz Brisela i pripremila je ukidanje zakona. Konačno, na julskom zasedanju, Skupština Srbije je i ukinula zakon. Međutim, ostale su posledice iz (kratkog) perioda primene zakona, odnosno drum u narodu poznat kao Moravski koridor gradi unapred favorizovana firma.
Kako je u međuvremenu aktuelizovana "zelena priča", a Srbiji je iz EU zaprećeno da će plaćati visoke penale ako ne modernizuje proizvodnju struje i smanji emisiju štetnih gasova, prioritet počinje da se daje ekološki prihvatjivim energanama. Naravno da među potencijalnim izvođačima nastaje utakmica za pridobijanje posla i svi lobiraju.
Uz ambasadora
Na tom planu ističe se ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil, čija se aktivnost usmerava prema potrebi Srbije da ubrza izgradnju ekoloških energana. Tako 4. novembra prošle godine, nakon susreta sa bivšom ministarkom, izjavljuje kako su "SAD spremne da učestvuju u energetskom preobražaju Srbije".
Direktno govori o želji najmoćnije države da njene kompanije učestvuje u izgradnji solarnih elektrana, spominje i "Đerdap 3", te nuklearnu elektranu. Poslednjih meseci ambasador je iste planove ponavljao u društvu nove ministarke Dubravke Đedović.
Naravno da je dobro da Srbija počne sa energetskom transformacijom. Kako radi zdravlja sopstvenog stanovništva, tako i radi daljeg izvoza srpskih roba i usluga u razvijeni deo sveta, a bez plaćanja sve oštrijih kaznenih penala.
Pogotovo je važno ovako skup i posao koji umnogome određuje buduću poziciju čitave srpske ekonomije, neophodno voditi na stručan i odgovoran način, sve u cilju da se preobražaj srpske energetike obavi što kvaliltetnije i po prihvatljivoj ceni.
Upravo zarad ostvarenja ovog cilja neophodna je primena Zakona o javnim nabavkama. Srpska vlada, pokazuju to i nekadašnji tender za izgradnju "Moravskog puta" i aktuelni javni poziv za izgradnju solarnih energana, pokušava sasvim suprotno, da zaobiđe ključni antikoruptivni zakon i posao dodeli unapred odabranom favoritu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Nafte nema dovoljno, a inflacija raste
05.05.2026.•
3
Prošlo je dva meseca od početka rata na Bliskom istoku. Dobro je da poslednjih dana nema previše pucanja i razaranja.
Đedović Handanović: Očekujemo završetak pregovora s MOL-om oko 16. maja
05.05.2026.•
10
Ministarka energetike i rudarstva Dubravka Đedović Handanović rekla je da pregovori između ruskog većinskog vlasnika Naftne industrije Srbije (NIS) i mađarskog MOL-a "idu dosta dobro".
Kostić kupuje Podravsku banku
05.05.2026.•
0
AikGroup u vlasništvu Aleksandra Kostića je danas potpisala ugovore o kupoprodaji akcija sa ciljem preuzimanja 613.567 akcija Podravske banke d.d.
Srbija među najvećim svetskim kupcima zlata u 2026. godini
05.05.2026.•
9
Poljska je bila najveći kupac zlata u prva dva meseca 2026. godine, dodajući više od 20 tona svojim rezervama, pokazuju podaci Svetskog saveta za zlato (World Gold Council).
Objavljen detaljan cenovnik usluga najvećih domaćih banaka u okviru SEPA sistema
05.05.2026.•
4
Pre godinu dana Srbija je postala deo Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), a od danas su transakcije u okviru SEPA platnih šema dostupne i građanima kao i domaćim kompanijama i preduzetnicima.
U kojoj zemlji EU se najčešće radi vikendom?
05.05.2026.•
2
Više od petine zaposlenih u EU, oko 21,3 odsto, redovno radi vikendom, a ovaj procenat je najviši u uslugama i poljoprivredi, pokazuju podaci Evrostata.
Počinje primena SEPA sistema u Srbiji: Jeftinije i brže transakcije sa EU
05.05.2026.•
0
U Srbiji od danas, 5. maja počinje plaćanje u okviru platne šeme jedinstvenog područja za plaćanja u evrima SEPA (Single Euro Payments Area), čime će sadašnja provizija za transakcije novca ka i iz EU biti smanjene.
Mali ranije bio zadovoljan zbog para EU, sad ih proglašava budžetski neutralnim: "Pokušaj kontrole štete"
05.05.2026.•
17
Da novac vremenom gubi vrednost, ekonomskoj nauci je dobro poznati fenomen. Ipak, ni u teoriji, ni u praksi nije zabeleženo da milijardu i po evra preko noći postane bezvredno i "budžetski neutralno".
Isplata aprilskih penzija počinje sutra: Prvi na spisku samostalci
04.05.2026.•
4
Penzije za april prema kalendaru isplata koji je objavio Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), prvo će dobiti korisnici iz kategorije samostalnih delatnosti.
Poljoprivrednici ponovo seju kukuruz i suncokret zbog štete od ptica i zečeva
04.05.2026.•
2
Poljoprivrednici u Srbiji prinuđeni su da ponovo seju značajne površine zasejanog suncokreta i kukuruza jer ih jedu vrane i zečevi.
Plaćanja u okviru SEPA sistema od sutra u Srbiji: "Donosi pogodnosti i građanima i privredi"
04.05.2026.•
2
U Srbiji će od utorka, 5. maja biti operativno dostupna plaćanja u okviru SEPA sistema.
Otvaranje data centara u Srbiji nije samo pitanje dovoljno struje i novca: Tu su i drugi troškovi i rizici
04.05.2026.•
24
Kada se govori o otvaranju data centara u Srbiji, najčešće se postavlja pitanje da li naša zemlja ima dovoljno kapaciteta za njihov razvoj u pogledu raspoložive električne energije i finansijskih resursa.
Srpski izvoz ne cveta - imamo li šta da ponudimo svetu?
04.05.2026.•
21
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno najavio povećanje penzija i plata u javnom sektoru, a sve na osnovu povećanog BDP-a i profitabilnosti ekonomije države.
Izvoz srpskog IKT sektora u prva dva meseca 2026. godine 713 miliona evra: Otkazi zasad ne utiču na to
04.05.2026.•
0
Informaciono-komunikacioni sektor Srbije i dalje beleži rast broja zaposlenih i rast zarada uprkos u poslednje vreme učestalim zatvaranjima poslovanja i otkazima.
Mali: Sredstva EU imaju neutralan efekat na budžet Srbije, ja ne računam na njih
04.05.2026.•
49
Ministar finansija Siniša Mali je kazao da je neutralan efekat sredstava Evropske unije na budžet Srbije, dok pojedini mediji kažu da bi mogla da budu zamrznuta.
Slabiji dolar tiho diže cene: Kako pad valute utiče na svakodnevne troškove
03.05.2026.•
0
Jedna skrivena sila tiho povećava sve troškove - od letovanja do namirnica: slabiji američki dolar.
EU ograničava keš na 10.000 evra: Da li ista pravila čekaju i Srbiju?
03.05.2026.•
27
Primena odluke Evropske unije (EU) kojom se ograničava plaćanje gotovinom na iznos do 10.000 evra počinje u julu 2027.
Dostavljači bez zaštite: "Svi ih vidimo, zakon ih ne vidi"
03.05.2026.•
16
U Srbiji su nedavno u kratkom periodu na gradilištima poginula trojica radnika, dok je tokom 2025. godine na radu stradalo najmanje 22 ljudi, uz još 11 smrtnih ishoda od posledica povreda.
Rat na Bliskom istoku bi mogao da utiče na uvoz lekova u Srbiju
03.05.2026.•
11
Farmaceutska industrija je druga najveća stavka u strukturi srpskog uvoza, odmah iza nafte, sa deficitom u spoljnotrgovinskoj razmeni koji je premašio 1,16 milijardi evra.
Carine EU na čelik mogle bi da ostave hiljade srpskih radnika bez posla
03.05.2026.•
28
Evropska unija postigla je dogovor o značajnom pooštravanju pravila za uvoz čelika, što bi od 1. jula moglo ozbiljno da ugrozi poslovanje srpske železare i metalskog sektora.
Nekoliko trgovinskih lanaca planira dolazak na srpsko tržište
03.05.2026.•
22
Evropsko maloprodajno tržište prolazi kroz turbulentan period i vidljiv je veliki broj povlačenja investicija, čak i sa daleko razvijenijih tržišta od srpskog.
Komentari 24
Ne može
Mislim da ste potpuno u pravu. Proizvodnja električne energije iz hidro i termoelektrana je kod nas izbalansirana.
Solarni i vetro parkovi su, verovatno, mačka u džaku. Najradije ih postavljaju na poljoprivrednom zemljištu, mnogo se ne priča o njihovoj isplativosti, zagađenju pri proizvodnji panela, reciklaži ...
Neke zemlje su potrošile svoje rezerve uglja, neke su pri kraju, tako da traže nova rešenja, pa i nas uvlače u te svoje priče o kiselom grožđu.
Inače, ministarka je očigledno nestručna. Valjda je zbog toga i dovedena.
"ministarka"
Nemanja
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar