Švedska ostaje bez gotovine - bukvalno
Prošle godine prvi put nakon gotovo 170 godina u Švedskoj nije zabeležena nijedna pljačka banke.
S obzirom na izrazito nasilni karakter organizovanog kriminala u ovoj skandinavskoj zemlji, o čemu često čitamo poslednjih meseci, prethodna rečenica zvuči prilično neverovatno. Međutim, odgovor je jednostavan - švedske banke nema smisla pljačkati zato što u poslovnicama i trezorima više nema gotovine.
Švedska je trenutno najnaprednija zemlja sveta kad je reč o bezgotovinskom plaćanju, a švedske banke predvodnici su tog trenda. Čitavi sektori, na primer javni prevoz, uopšte više ne prihvataju gotovinu. Generalno je velika šansa da švedske prodavnice, restorani, muzeji, hoteli, razne uslužne delatnosti i javne ustanove neće primiti gotovinu, odnosno da će kupac ostati bez robe ili usluge ako nema neki oblik digitalnog plaćanja.
Čak ni poreska uprava neće prihvatiti nikakvo gotovinsko plaćanje, što neki smatraju apsurdom i pitaju se zašto država ne želi da primi novac koji je sama štampala. Jedine ustanove koje su zakonski obavezne da prime gotovinu prilikom plaćanja participacije su bolnice.
U nedavnom istraživanju koje je sprovela švedska središnja banka pokazalo se da je samo osam odsto građana platilo kovanicama ili novčanicama svoju poslednju kupovinu. Taj postotak pre samo desetak godina iznosio je 40 odsto.
Čak ni stariji više ne koriste gotovinu
Čak su i starije osobe, za koje se smatra da teško prihvataju digitalne novotarije, uveliko prestale da koriste gotovinu. Udeo osoba od 65 do 84 godine starosti koje kažu da su koristile gotovinu u poslednjoj kupovini opao je na devet odsto, a pre samo dve godine bio je na 16 odsto. Veruje se da su mnogi stariji građani prešli na digitalno plaćanje s pojavom pandemije kovida19.
Većina švedskih građana nikad u rukama nije imala krupnije novčanice, poput onih od 500 ili 1000 kruna, i često nemaju pojma kako izgledaju. Generalno je u Švedskoj sasvim normalno i uobičajeno živeti godinama bez ijedne jedine kovanice ili novčanice u novčaniku. U poslednje vreme ubrzano nestaju i fizičke, plastične kreditne i debitne kartice, a zamenjuju ih digitalne i mobilne verzije, kao razni drugi oblici instant digitalnog plaćanja.
Ukupna gotovina Švedske danas iznosi otprilike 80 milijardi kruna ili oko sedam milijardi evra, ali to je tek nešto više od jedan odsto od ukupne mase novca. Analitičari očekuju da će za petnaestak godina gotovina potpuno odumreti i da će Švedska, verovatno prva u svetu, postati bezgotovinsko društvo.
Na gotovinu se gleda kao na bespotrebni trošak i sigurnosni rizik, kao i stalnu metu falsifikovanja. Osim toga, digitalne transakcije lakše je kontrolisati.
Međutim, nisu svi oduševljeni bezgotovinskim društvom. Već godinama traje rasprava da li je zakonito odbiti gotovinu kao sredstvo plaćanja. Iako u zakonu stoji da su "novčanice i kovanice koje izdaje Riksbank legalno sredstvo plaćanja", bivši glavni pravni stručnjak švedske središnje banke Erik Friberg ovako je argumentovao pravo trgovaca da odbiju gotovinu:
"Kupovina u prodavnicama u suštini predstavlja sklapanje ugovora između dve strane. Prodavnice mogu da izbace gotovinu iz tog ugovornog odnosa, odnosno mogu slobodno kupcima da predstave svoje uslove za kupovinu."
Osim pravnih prepreka, postoje i neki ozbiljniji argumenti za zadržavanje gotovine u opticaju. Naime, rat u Ukrajini pokazao je u kakvim se problemima digitalizovano društvo može naći kad jednom iznenada nestane struje i interneta.
Novčanice i kovanice još služe kao rezervni sistem ako elektronska sredstva plaćanja prestanu da funkcionišu. No, budući da sve manje Šveđana plaća novčanicama, infrastruktura povezana s gotovinom, poput bankomata ili blindiranih kola za prevoz novčanica, više ne bi mogla da podnesu iznenadni povratak na keš.
"Ako dođemo u kriznu situaciju i ljudi ponovo budu morali da koriste gotovinu, važno je zadržati gotovinski sistem kao rezervno rešenje. Inače ćemo imati društvo koje ne funkcioniše", rekao je za švedsku nacionalnu televiziju bivši viceguverner Riksbanka Henri Ohlson.
Slična situacija u susednim zemljama
Susedne skandinavske zemlje takođe beleže trend napuštanja gotovine, ali ga ne prihvataju bez reakcije. U Danskoj postoji zakon koji kaže da su sve prodavnice s osobljem dužne da prime gotovinu, uz određene izuzetke noću.
U Norveškoj vlada takođe predlaže pooštravanje zakona o gotovini.
U Švedskoj već godinama postoji Gotovinski pokret, organizacija koja se bori protiv nestanka gotovine u javnosti i upozorava da Švedska nije predvodnik trenda nego da je ostala usamljena u ekstremnoj digitalizaciji plaćanja.
Kako bi ukazao na potrebu zadržavanja novčanica i kovanica u opticaju, Gotovinski pokret uveo je nagradu za svakoga ko se istakne u tom smislu. Ove godine novčanu nagradu od 10.000 kruna u gotovini (nešto manje od hiljadu evra) osvojio je kiosk na železničkoj stanici u Kopingu koji je nastavio da prodaje putne karte za gotovinu čak i nakon što je švedska Državna železnica (SJ) ukinula takvu mogućnost.
Predsednik Gotovinskog pokreta Bjorn Erikson upozorava da je lako nadzirati živote građana u situaciji kad se svaka kupovina digitalno beleži.
"Sledeći korak mogao bi biti sistem socijalnog rejtinga, što znači da vas kompanije ili vlasti nagrađuju ili kažnjavaju u zavisnosti od toga šta radite. U najmanju ruku neprijatan razvoj događaja koji je u Kini već postao stvarnost", rekao je Erikson.
Dodao je da šveski napredak u korist digitalnog mora da se završi.
"Zadovoljni smo što razvijamo nove pametne metode plaćanja i aplikacije i što podstičemo finansijsku tehnologiju. Ali ne bismo smeli da potpuno razgradimo analogni sistem koji imamo i za koji znamo da radi u svim situacijama", ističe Erikson.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
JANAF dobio licencu za nastavak transporta nafte ka NIS-u
01.10.2026.•
1
Hrvatska kompanija Jadranski naftovod (JANAF) objavila je da je dobila novu licencu OFAK-a, koja joj omogućava nastavak transport nafte ka Naftnoj industriji Srbije (NIS) do 30. oktobra.
Počela obavezna provera tačnosti podataka o stvarnom vlasniku
01.10.2026.•
1
Agencija za privredne registre (APR) podsetila je registrovane subjekte da je od danas obavezno proveravanje tačnosti i ažurnosti evidentiranih podataka o stvarnom vlasniku.
Bocan-Harčenko o NIS-u: Problem je težak, nije se moglo očekivati da će se brzo završiti pregovori
01.10.2026.•
4
Ruski ambasador u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je, govoreći o pregovorima o Naftnoj industriji Srbije (NIS), da stvari idu svojim tokom i da nije bilo očekivanja da će se brzo završiti.
OFAK odobrio MOL-u nastavak pregovora o kupovini NIS-a
01.10.2026.•
0
Kancelarija Ministarstva finansija SAD za kontrolu strane imovine (OFAK) odobrila je dozvolu mađarskoj naftnoj kompaniji MOL za nastavak pregovora o kupovini većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije, javio je RTS.
Gasni aranžman sa Rusijom produžen do kraja godine
30.09.2026.•
4
Ruski "Gasprom" produžio je gasni aranžman sa Srbijom za još tri meseca, do kraja godine, pod istim povoljnim uslovima kao do sada.
NIS čeka odluku Amerikanaca, a ističu još dva važna roka
30.09.2026.•
5
Naftna industrija Srbije (NIS) čeka odgovor Kancelarije za kontrolu stranih sredstava (OFAC) američkog Ministarstva finansija na novi zahtev za izdavanje posebne licence.
Agencija: Najjeftinije grejanje stana na drva i prirodni gas, najskuplje električnom energijom
29.09.2026.•
8
Agencija za energetiku saopštila je danas da je za grejanje prosečnog stana od 60 kvadratnih metara u Srbiji, na 20 stepeni celzijusa u toku 16 sati dnevno, potrebno 9.000 kilovata tokom 180 dana trajanja grejne sezone.
Kako će se razvijati tržište nekretnina u Srbiji: Ovo su četiri strateška pravca
29.09.2026.•
6
Tržište nekretnina u Srbiji trebalo bi do 2030. godine da se razvija kroz četiri ključna pravca.
Ruske vlasti stavile imovinu trgovinskog lanca Metro pod privremenu upravu
29.09.2026.•
5
Ruske vlasti stavile su imovinu nemačkog trgovinskog lanca Metro u Rusiji pod privremenu upravu, prema ukazu koji je potpisao predsednik Vladimir Putin, prenosi Frans pres.
Stepanović: Naprednjaci napravili duplo veći javni dug nego sve bivše vlasti
28.09.2026.•
22
Urednica Nove ekonomije Biljana Stepanović kazala je da su naprednjaci za 14 godina vlasti Srbiju zadužili 28 milijardi evra, što je, kako kaže, dva puta više od onog što su ostavile bivše vlasti.
Bulgargaz dobio licencu za trgovanje prirodnim gasom u Srbiji
28.09.2026.•
0
Kompanija Bulgargaz EAD je saopštila da joj je Agencija za energetiku Srbije dodelila licencu za obavljanje veleprodaje prirodnog gasa u Srbiji na period od 10 godina.
Nemački građevinari kritikuju plan da se smanji broj radnika sa Zapadnog Balkana
27.09.2026.•
5
Sto dana pre najavljenog smanjenja kontingenta za građane Zapadnog Balkana koji mogu da se zaposle u Nemačkoj, nemački građevinari upozoravaju da će to smanjenje doneti gubitak radnih mesta i štetiti mnogim projektima.
Zašto kasne radovi na proširenju skladišta gasa Banatski Dvor?
27.09.2026.•
8
Obećanje da će dodatnih 300 miliona kubika gasa moći da se smesti u podzemne rezerve gasnog skladišta Banatski Dvor uz postojećih 450 miliona metara kubnih traje već 12 godina.
Evropski komesar za energetiku: Zemlje EU da razmotre smanjenje potrošnje gasa
27.09.2026.•
4
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen izjavio je da bi zemlje članice Evropske unije trebalo da razmotre smanjenje potrošnje gasa zbog naglog rasta cena.
Visoke cene struje u Evropi: Da li je Elektromreža Srbije spremna za zimu?
26.09.2026.•
6
Evropska unija bi mogla da se suoči sa najtežom zimom u poslednje četiri godine zbog rekordnih cena energenata i mogućih problema sa snabdevanjem iz Sjedinjenih Država.
Postizborna ekonomija: Poskupljenje komunalija, inflacija i plate koje će "pojesti" cene
26.09.2026.•
42
Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić objašnjava kako će izgledati postizborna ekonomija - očekuje nas rast inflacije, rast plata čije će efekte neutralisati inflacija, povećanje cena komunalnih usluga...
Licenca za rad NIS-a ističe 30. septembra, a i rok za pregovore sa MOL-om: Da li se nazire rešenje?
25.09.2026.•
24
Licenca za rad Naftne industrije Srbije ističe 30. septembra.
Mali: Završena uplata 6.000 dinara na račune građana
25.09.2026.•
33
Ministar finansija Srbije u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da je danas završena isplata 6.000 dinara novčane naknade namenjena svim punoletnim građanima.
Prosečna zarada u Srbiji 121.346 dinara, medijalna 95.036 dinara
25.09.2026.•
6
Prosečna bruto zarada u Srbiji obračunata za jul ove godine iznosila je 167.402 dinara, dok je prosečna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 121.346 dinara.
Objavljene cene goriva: Dizel na 236 dinara
25.09.2026.•
5
Cene goriva u Srbiji ostaće nepromenjene u narednih sedam dana.
Poskupele gotovo sve vrste ogreva, pa i račun za struju: Šta je najpovoljnije?
25.09.2026.•
11
Grejna sezona zvanično počinje 15. oktobra, a građani Srbije uveliko su krenuli u nabavku ogreva za predstojeću zimu.
Komentari 29
Bezelbub
Igor
Mislim da oni koji barataju novcem bilo da su naprednjaci ili ne (pre bih rekao da se oni koji barataju -da ne kazem manipulisu- parama ne vezuju uvek samo za jednu organizaciju, vec su fleksibiliniji) - nisu tako nepismeni, krezavi i naivni kao sto provejava kroz ove komentare. Mozda neki ubogi naivni izmanipulisani glasac jeste, ali takvi svakako nemaju novca. Oni koji profitiraju.. itekako su upuceni u to sta znaci gotovina i bankovni racun i transakcije i oporezivanje... cisto sumnjiam da nose novac u kesama, osim ako su bas ono krimosi, mada i za njih je potcenjivanje jer i oni odlicno znaju kako da konvertuju i skladiste materijalnu vrednost. Mozda o tome znaju i vise nego nadprosecno obrazovani gradjanin koji radi za platu.
Toma
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar