
Švedska ostaje bez gotovine - bukvalno
Prošle godine prvi put nakon gotovo 170 godina u Švedskoj nije zabeležena nijedna pljačka banke.

Foto: Pixabay
S obzirom na izrazito nasilni karakter organizovanog kriminala u ovoj skandinavskoj zemlji, o čemu često čitamo poslednjih meseci, prethodna rečenica zvuči prilično neverovatno. Međutim, odgovor je jednostavan - švedske banke nema smisla pljačkati zato što u poslovnicama i trezorima više nema gotovine.
Švedska je trenutno najnaprednija zemlja sveta kad je reč o bezgotovinskom plaćanju, a švedske banke predvodnici su tog trenda. Čitavi sektori, na primer javni prevoz, uopšte više ne prihvataju gotovinu. Generalno je velika šansa da švedske prodavnice, restorani, muzeji, hoteli, razne uslužne delatnosti i javne ustanove neće primiti gotovinu, odnosno da će kupac ostati bez robe ili usluge ako nema neki oblik digitalnog plaćanja.
Čak ni poreska uprava neće prihvatiti nikakvo gotovinsko plaćanje, što neki smatraju apsurdom i pitaju se zašto država ne želi da primi novac koji je sama štampala. Jedine ustanove koje su zakonski obavezne da prime gotovinu prilikom plaćanja participacije su bolnice.
U nedavnom istraživanju koje je sprovela švedska središnja banka pokazalo se da je samo osam odsto građana platilo kovanicama ili novčanicama svoju poslednju kupovinu. Taj postotak pre samo desetak godina iznosio je 40 odsto.
Čak ni stariji više ne koriste gotovinu
Čak su i starije osobe, za koje se smatra da teško prihvataju digitalne novotarije, uveliko prestale da koriste gotovinu. Udeo osoba od 65 do 84 godine starosti koje kažu da su koristile gotovinu u poslednjoj kupovini opao je na devet odsto, a pre samo dve godine bio je na 16 odsto. Veruje se da su mnogi stariji građani prešli na digitalno plaćanje s pojavom pandemije kovida19.
Većina švedskih građana nikad u rukama nije imala krupnije novčanice, poput onih od 500 ili 1000 kruna, i često nemaju pojma kako izgledaju. Generalno je u Švedskoj sasvim normalno i uobičajeno živeti godinama bez ijedne jedine kovanice ili novčanice u novčaniku. U poslednje vreme ubrzano nestaju i fizičke, plastične kreditne i debitne kartice, a zamenjuju ih digitalne i mobilne verzije, kao razni drugi oblici instant digitalnog plaćanja.
Ukupna gotovina Švedske danas iznosi otprilike 80 milijardi kruna ili oko sedam milijardi evra, ali to je tek nešto više od jedan odsto od ukupne mase novca. Analitičari očekuju da će za petnaestak godina gotovina potpuno odumreti i da će Švedska, verovatno prva u svetu, postati bezgotovinsko društvo.
Na gotovinu se gleda kao na bespotrebni trošak i sigurnosni rizik, kao i stalnu metu falsifikovanja. Osim toga, digitalne transakcije lakše je kontrolisati.

Međutim, nisu svi oduševljeni bezgotovinskim društvom. Već godinama traje rasprava da li je zakonito odbiti gotovinu kao sredstvo plaćanja. Iako u zakonu stoji da su "novčanice i kovanice koje izdaje Riksbank legalno sredstvo plaćanja", bivši glavni pravni stručnjak švedske središnje banke Erik Friberg ovako je argumentovao pravo trgovaca da odbiju gotovinu:
"Kupovina u prodavnicama u suštini predstavlja sklapanje ugovora između dve strane. Prodavnice mogu da izbace gotovinu iz tog ugovornog odnosa, odnosno mogu slobodno kupcima da predstave svoje uslove za kupovinu."
Osim pravnih prepreka, postoje i neki ozbiljniji argumenti za zadržavanje gotovine u opticaju. Naime, rat u Ukrajini pokazao je u kakvim se problemima digitalizovano društvo može naći kad jednom iznenada nestane struje i interneta.
Novčanice i kovanice još služe kao rezervni sistem ako elektronska sredstva plaćanja prestanu da funkcionišu. No, budući da sve manje Šveđana plaća novčanicama, infrastruktura povezana s gotovinom, poput bankomata ili blindiranih kola za prevoz novčanica, više ne bi mogla da podnesu iznenadni povratak na keš.
"Ako dođemo u kriznu situaciju i ljudi ponovo budu morali da koriste gotovinu, važno je zadržati gotovinski sistem kao rezervno rešenje. Inače ćemo imati društvo koje ne funkcioniše", rekao je za švedsku nacionalnu televiziju bivši viceguverner Riksbanka Henri Ohlson.
Slična situacija u susednim zemljama
Susedne skandinavske zemlje takođe beleže trend napuštanja gotovine, ali ga ne prihvataju bez reakcije. U Danskoj postoji zakon koji kaže da su sve prodavnice s osobljem dužne da prime gotovinu, uz određene izuzetke noću.
U Norveškoj vlada takođe predlaže pooštravanje zakona o gotovini.
U Švedskoj već godinama postoji Gotovinski pokret, organizacija koja se bori protiv nestanka gotovine u javnosti i upozorava da Švedska nije predvodnik trenda nego da je ostala usamljena u ekstremnoj digitalizaciji plaćanja.
Kako bi ukazao na potrebu zadržavanja novčanica i kovanica u opticaju, Gotovinski pokret uveo je nagradu za svakoga ko se istakne u tom smislu. Ove godine novčanu nagradu od 10.000 kruna u gotovini (nešto manje od hiljadu evra) osvojio je kiosk na železničkoj stanici u Kopingu koji je nastavio da prodaje putne karte za gotovinu čak i nakon što je švedska Državna železnica (SJ) ukinula takvu mogućnost.
Predsednik Gotovinskog pokreta Bjorn Erikson upozorava da je lako nadzirati živote građana u situaciji kad se svaka kupovina digitalno beleži.
"Sledeći korak mogao bi biti sistem socijalnog rejtinga, što znači da vas kompanije ili vlasti nagrađuju ili kažnjavaju u zavisnosti od toga šta radite. U najmanju ruku neprijatan razvoj događaja koji je u Kini već postao stvarnost", rekao je Erikson.
Dodao je da šveski napredak u korist digitalnog mora da se završi.
"Zadovoljni smo što razvijamo nove pametne metode plaćanja i aplikacije i što podstičemo finansijsku tehnologiju. Ali ne bismo smeli da potpuno razgradimo analogni sistem koji imamo i za koji znamo da radi u svim situacijama", ističe Erikson.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Radni sat u Evropi i u Srbiji - ispod proseka
01.05.2025.•
0
Tokom 2024. godini cena rada po satu se u zemljama Evropske unije kretala se od 10,6 evra u Bugarskoj do 55,2 evra u Luksemburgu.
NIS: Dobit manja 16 odsto u prvom kvartalu ove godine
30.04.2025.•
1
Neto dobit Naftne industrije Srbije (NIS) u prvom kvartalu iznosila je 1,5 milijardi dinara, što je 16 odsto slabiji rezultat u odnosu na isti period prošle godine, saopštila je danas ta kompanija.
Srbija će se nakon praznika zadužiti za 372 miliona evra
30.04.2025.•
18
Uprava za javni dug najavila je za 13. maj treću emisiju 10,5 godišnje obveznice u vrednosti od 43,5 milijardi dinara (oko 372 miliona evra), a koje su preostale od 180 milijardi emisije iz januara.
Objavljeno koliko će koštati gorivo do narednog petka
30.04.2025.•
2
Cena evrodizela do narednog petka biće jeftinija za jedan dinar i koštaće 188 dinara, dok će cena benzina biti nepromenjena 176 dinara, prenosi RTS.
Zbog zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz
29.04.2025.•
16
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da je zbog povećanih zaliha mleka obustavljeno izdavanje dozvola za uvoz mleka, proizvoda od mleka i proizvoda od palminog ulja, koji zamenjuju mleko.
Bečki institut smanjio procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025, ali povećao za naredne dve godine
29.04.2025.•
2
Bečki institut za međunarodne ekonomske studije smanjio je procenu ekonomskog rasta Srbije za 2025. godinu sa 3,7 na 3,0 odsto, dok ju je za naredne dve godine povećao na četiri odsto.
Dve kineske kompanije na srpskim rudama ostvarile dobit od skoro milijardu evra
29.04.2025.•
9
Kineske kompanije Ziđin koper i Ziđin majning su prošle godine ostvarile neto dobit od skoro milijardu evra.
Radosavljević: Vučićeva tvrdnja da će blokade smanjiti plate i penzije je netačna, ovo su razlozi
29.04.2025.•
13
Najava Aleksandra Vučića da će plate i penzije manje rasti nego što je planirano nema veze sa blokadama studenata, već modelom rasta koji je udario u "plafon" pa nema doboljno para u budžetu.
Svetska banka: Očekivani privredni rast Srbije narednih godina od 3,5 do četiri odsto
28.04.2025.•
2
Očekivana stopa privrednog rasta Srbije u narednim godinama biće oko 3,5 do četiri odsto, saopštila je Svetska banka.
Šejn povećao cene za potrošače u SAD i do 377 odsto
28.04.2025.•
0
Kineski gigant onlajn prodaje Šejn povećao je cene svojih proizvoda za potrošače u SAD i do 377 odsto uoči uvođenja američkih carina na manje pakete.
Počelo dostavljanje poreskih rešenja onima koji izdaju stan na dan
28.04.2025.•
2
Poreska uprava Srbije najavila je da svi poreski obveznici, koji ostvaruju prihod od pružanja ugostiteljskih usluga (tzv. stan na dan) u narednom periodu mogu da očekuju poreska rešenja.
Apple planira da u 2026. preseli proizvodnju svih telefona za američko tržište u Indiju
27.04.2025.•
3
Američka tehnološka kompanija Apple planira da do kraja sledeće godine premesti proizvodnju svih iPhone-a za američko tržište u Indiju.
Globalna kriza za domaću upotrebu: Lošija prognoza MMF-a za Srbiju zbog protesta ili carinskog rata?
27.04.2025.•
3
Ovogodišnji prolećni sastanak Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svetske banke dolazi u vreme velikih globalnih geopolitičkih neizvesnosti.
Kompanije će početi da zapošljavaju virtuelne AI radnike već od 2026.
27.04.2025.•
2
Velike korporacije će već od sledeće godine početi da zapošljavaju virtuelne zaposlene koje je stvorila veštačka inteligencija (AI) i to na puno radno vreme.
Kalifornija postala četvrta najjača globalna ekonomska sila, pretekla Japan
27.04.2025.•
4
Američka savezna država Kalifornija zvanično je pretekla ekonomiju Japana i trenutno je četvrta najjača globalna ekonomska sila.
Janafu na još 60 produžena licenca za transport nafte u Srbiji
27.04.2025.•
1
Društvo Jadranski naftovod (JANAF) saopštilo je da mu je na 60 dana produžena licenca za transport nafte u rafineriju u Pančevu u Srbiji koja je u vlasništvu Naftne industrije Srbije (NIS).
Zašto je malo odobrenih kredita za mlade: Nepoverenje naroda ili nestašica odgovarajućih stanova?
27.04.2025.•
10
Ugovoreno je 165 kredita za stanove, još 256 je odobreno, a 579 zahteva je u obradi, prema rečima Aleksandra Vučića.
Četiri srpska grada potencijalni magneti za strane investicije: Među njima i Novi Sad
27.04.2025.•
1
Na osnovu najnovijeg izveštaja fDi Intelligence za 2025, četiri srpska grada našla su se među najatraktivnijim destinacijama za strane direktne investicije (FDI).
Šejn i Temu podigli cene zbog Trampovih carina: Evo šta treba znati
27.04.2025.•
0
Šejn i Temu, veliki internet prodavci poznati po izuzetno niskim cenama, podigli su cene određenih proizvoda nakon što je Donald Tramp uveo visoke carine na kinesku robu.
Anet Kjobe je nova šefica misije MMF-a za Srbiju
26.04.2025.•
0
Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je da je za novu šeficu misije MMF za Srbiju imenovana Anet Kjobe.
Donald Tramp Mlađi stigao u Beograd: Razgovarao sa privrednicima
26.04.2025.•
22
Donald Tramp Junior se u Beogradu sastao sa privrednicima u Privrednoj komori Srbije (PKS).
Komentari 29
Bezelbub
Igor
Mislim da oni koji barataju novcem bilo da su naprednjaci ili ne (pre bih rekao da se oni koji barataju -da ne kazem manipulisu- parama ne vezuju uvek samo za jednu organizaciju, vec su fleksibiliniji) - nisu tako nepismeni, krezavi i naivni kao sto provejava kroz ove komentare. Mozda neki ubogi naivni izmanipulisani glasac jeste, ali takvi svakako nemaju novca. Oni koji profitiraju.. itekako su upuceni u to sta znaci gotovina i bankovni racun i transakcije i oporezivanje... cisto sumnjiam da nose novac u kesama, osim ako su bas ono krimosi, mada i za njih je potcenjivanje jer i oni odlicno znaju kako da konvertuju i skladiste materijalnu vrednost. Mozda o tome znaju i vise nego nadprosecno obrazovani gradjanin koji radi za platu.
Toma
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar