
Politika "biča i medenjaka": Može li Moskva da uceni Beograd gasom?
Politika štapa i šargarepe često se dovodi u vezu sa stavom Zapadnih zemalja i EU prema Srbiji, dok se, u vladajućem političkom narativu odnosi sa Rusijom i Kinom definišu kao "bratski i prijateljski"

Foto: Pixabay
Međutim, ako Rusija prema Srbiji ne provodi politiku štapa i šargarepe, možda to radi kroz politiku "biča i medenjaka", kako se u ruskom jeziku zapravo naziva takva politika.
Američki socijalni psiholog Daglas Mekgregor verovao je da metoda štapa i šargarepe, ili u ruskom slučaju biča i medenjaka, dobro funkcioniše samo u slučaju kada neka osoba (ili u ovom slučaju država) nema zadovoljene osnovne potrebe - bezbednost i hranu.
Kada su odnosi i Zapada i Istoka prema Srbiji u pitanju, jasno je da oba Mekgregorova uslova u slučaju naše zemlje nisu zadovoljena, te da će Srbija biti podložna takvoj politici uslovljavanja. Sa jedne, zapadne strane, to su činjenica da je EU glavni trgovinski partner Srbije, da najveći deo investicija dolazi upravo sa Zapada, da smo u okruženju NATO zemalja, od kojih neke imaju veoma bliske odnose sa Vašingtonom, na primer, da postoji niz nerešenih regionalnih pitanja na koja Zapad može da ima veliki uticaj... Dakle, od te strane nam umnogome zavise i bezbednost i hrana, piše NIN.
Sa druge, istočne strane, bezbednosno pitanje nije toliko izraženo, mada ne treba zanemariti moguće uticaje ruskih obaveštajnih službi na situaciju u regionu ili, ili to što je, na primer, avijacija Srbije zavisna od remonta letelica u Rusiji.
Međutim, "hrana" iz Mekgregorove definicije u ovom slučaju je - gas. Srbija iz Rusije uvozi oko 2,2 milijarde od tri milijarde kubika gasa koje troši, što su tri četvrtine. Na stolu je i obnova gasnog ugovora dve zemlje, koji ističe u martu sledeće godine, ali je ruski predsednik Vladimir Putin u razgovoru sa potpredsednikom srpske Vlade Aleksandrom Vulinom, rekao kako bi o njemu već sada trebalo razgovarati. Putin je uz to, pozivajući srpskog kolegu Aleksandra Vučića na samit BRIKS-a u Kazanju, rekao i da je robnotrgovinska razmena dve zemlje u padu.
Veliki pad ekonomskih odnosa
Taj pad je u ovoj godini zaista veliki. Tako je izvoz Srbije u Rusiju u prvih šest meseci ove godine iznosio tek 79,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz u prvoj polovini godine bio na nivou od 73,1 odsto prošlogodišnjeg, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku. To pokazuje i udeo u ukupnom izvozu, odnosu uvozu. Dok je u prvoj polovini 2023. izvoz Srbije u Rusiju činio 4,1 odsto ukupnog izvoza naše zemlje, ove godine on je na 3,2 odsto. Razlika je još drastičnija kada je uvoz Srbije iz Rusije u pitanju. Prošle godine od januara do jula uvoz iz Ruske Federacije činio je 5,3 odsto ukupnog uvoza, a ove godine je tek na 3,7 odsto.
I dok se vrednost robnotrgovinske razmene dve zemlje menjala u određenim granicama kroz godine, u zavisnosti od cena energenata, određenih investicija i slično, o tome da u ekonomskim odnosima dve zemlje "škripi" najbolje svedoči pozicija Rusije među zemljama u koje Srbija izvozi i iz kojih uvozi. Tako je u 2018. i 2019. godini Rusija bila na petom mestu zemalja u koje Srbija izvozi, 2020. je bila šesta, 2021. i 2022. sedma, a 2023. osma. U prvoj polovini 2024. nalazi se tek na desetom mestu.
Kada je uvoz u pitanju, situacija je slična. Ruska Federacija je u 2018. i 2019. bila na petom mestu zemalja iz kojih Srbija uvozi, 2020. na šestom, 2021. i 2022. na sedmom (i pored drastičnog skoka vrednosti uvoza iz te zemlje zbog cene gasa 2022.), a 2023. na osmom, dok je u prvoj polovini ove godine na šestom mestu.
Istraživač Novog trećeg puta Dragoslav Rašeta kaže za NIN da rat u Ukrajini nije značajno uticao na trgovinske odnose Srbije i Rusije s obzirom da oni duže vreme stagniraju odnosno da postoji neki predvidljivi okvir u kom se kreće robna razmena između nas i Rusije.
"Svakako najbitnije polje saradnje jeste energetika i uvoz gasa iz Rusije. Od početka rata Zapad je zauzeo jasan stav i odlučio da prekine svoju zavisnost od Rusije, o čemu svedoče brojni paketi sankcija. Srbija nije uvela ove sankcije, ali jeste otpočela proces diversifikacije, i to veoma uspešno", kaže Rašeta.
Srbija je povukla više poteza kada je u pitanju smanjenje energetske zavisnosti od Rusije, a Rašeta kaže da kada čujemo da zapadni lideri i diplomate govore o približavanju Srbije Zapadu među razlozima navode upravo značajne napore Srbije da diversifikuje svoj gasni portfolio.
"Prethodne godine je u rad pušten konektor sa Bugarskom koji će da snadbeva Srbiju sa 400 miliona kubnih metara gasa (maksimalan protok će biti oko 1,8 milijardi) iz Azerbejdžana i terminala u grčkoj luci Aleksandrupoli, dok je pre samo mesec dana ministarka Đedović potpisala memorandum o saradnji i izgradnji gasnog konektora sa Rumunijom, koji ce Srbiji omogućiti da uvozi gas koji stiže iz pravca Kaspijskog mora, Turske i Grčke", podseća Rašeta.
Na ovaj način smanjuje se uticaj Rusije u regionu, a Srbija nastavlja da se povezuje sa EU kada je u pitanju energetska infrastruktura, objašnjava Rašeta.
"Srbiji ugovor sa Rusijom ističe 2025 god, i u interesu je Beograda da što više umanji zavisnost koja trenutno postoji, tako da mislim da će Srbija ući sa jačom pozicijom u ove pregovore od Rusije i ne bih rekao da Moskva ima dobru ucenjivačku poziciju kada je u pitanju gas".

Foto: Beta/AP
Rašeta navodi da za to postoji više razloga.
"Prvo, Rusija je izgubila svoje najveće tržište, Gasprom je pretrpeo gubitke od više od 7 milijardi dolara prethodne godine, dok Kina namerno prolongira izgradnju gasovoda Moć Sibira 2, kako bi dodatno spustila cenu gasa, koja je i inače bila dosta niža od prosečne evropske (271 dolara prema 481 dolar za ovu godinu). Rusiji je neophodna zarada od prodaje gasa kako bi finansirali agresiju na Ukrajinu. Sa druge strane, ucenjivačka strategija Moskve prema Beogradu mahom leži u potpirivanju nacionalističke/rusofilne baza glasača vladajuće koalicije, tako što predstavlja Putina kao "većeg Srbina" od predsednika Vučića. Kada je u pitanju gas ne verujem da je ovo uspešna strategija jer Srbija može sa lakoćom da predstavi slabost Rusije kao "velikodušnost" kao što je učinila tokom sklapanja prethodnog ugovora kada smo izpregovarali nižu otkupnu cenu", objašnjava on za NIN.
Najbolja cena u Evropi nije uvek najbolja
Međutim, i pre diversifikacije, iako je postojao značajan ucenjivački potencijal preko gasa, on nije bio stoprocentan. Kako je u svom radu o odnosima dve zemlje objasnio ekonomista Ivan Nikolić, na primeru 2022. godine, kada smo sklopili gasni aranžman "pod najpovoljnijim uslovima u Evropi", oni se tako mogu posmatrati samo uslovno. Naime, cena gasa po tzv. naftnoj formuli, koju je Srbija plaćala po tom sporazumu jeste bila najniža u Evropi (za Nemačku je on bio na primer 51 odsto skuplji, za Litvaniju i Slovačku 3,2 puta skuplji).
Međutim, problem je u drugom delu aranžmana, koji se odnosi na sve ostale potrebne količine gasa, koje izlaze iz okvira sporazuma i morale su se plaćati prema atuelnoj ceni na slobodnom tržištu.
"Konkretno, u prvom tromesečju 2022. na ovaj način smo nabavili 487,9 hiljada tona, odnosno 38 odsto uvezenih količina gasa. Ruski gas iz tog kontigenta plaćen je po ceni koja je bila za 4,2 puta veća od onog koji je plaćen po naftnoj formuli", navodi Nikolić u svom radu i objašnjava da se time gubi status "najniže cene u Evropi".
"Cena gasa očigledno nije fiksirana, već se dinamično menja shodno promenama na tržištu. Nekada cena nafte raste, nekada opada. Zato dogovor sa Rusijom nije garancija da ćemo u svakom trenutku imati najnižu cenu", ukazao je on.
Ceo tekst NIN-a čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Ministarstvo: Uljare će po završetku žetve objaviti otkupnu cenu suncokreta
15.09.2025.•
0
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede Srbije dogovorili su danas sa proizvođačima suncokreta i predstavnicima uljara da uljare u narednih mesec dana, po završetku žetve, objave konačnu otkupnu cenu suncokreta.
VIDEO: Svoč na svojim satovima zamenio mesta brojevima tri i devet zbog Trampovih carina
15.09.2025.•
1
Švajcarski proizvođač časovnika Svoč podstaknut američkim carinama od 39 odsto na američki uvoz iz Švajcarske počeo je prodaju specijalne serije satova na kojima je brojevima tri i devet zamenio mesta.
Sve banke obavezne da ponude kredite po nižnim kamatama: Računica na primeru od pola miliona dinara
15.09.2025.•
5
Sve banke u Srbiji su od danas, 15. septembra u obavezi da klijentima ponude potrošačke, gotovinske i stambene kredite po novim, nižim kamatama.
Ponovo menjana Uredba o ograničenju trgovačkih marži: Jedna izmena se tiče svežeg voća i povrća
14.09.2025.•
7
Vlada Srbije je na sednici u četvrtak, 11. septembra usvojila izmene Uredbe o posebnim uslovima za obavljanje trgovine.
Kamiondžije iz Srbije od 12. oktobra u problemu: Upozoravaju na moguću lančanu reakciju
14.09.2025.•
11
Evropska komisija najavila je da će od 12. oktobra početi postepena primena novog Sistema ulaska i izlaska (EES) u zemlje Šengen zone.
Na računima nemačkih banaka 4,2 milijarde evra koje ne pripadaju nikome
14.09.2025.•
2
Na računima nemačkih banaka nalazi se čak 4,2 milijarde evra koji nemaju vlasnika, pokazuje novo istraživanje sprovedeno na zahtev Ministarstva obrazovanja i istraživanja Nemačke.
Investicioni fondovi u Srbiji upravljaju sa više od dve milijarde evra
12.09.2025.•
0
Predsednik Komisije za hartije od vrednosti Srbije Marko Janković izjavio je da su krajem avgusta ove godine investicioni fondovu koji posluju u Srbiji upravljali sa više od dve milijarde evra.
RZS: Potrošačke cene 4,7 odsto više nego prošle godine
12.09.2025.•
3
Cene proizvoda i usluga lične potrošnje u avgustu ove godine, u poređenju sa istim mesecom 2024. godine, povećane su 4,7 odsto, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Sindikat Zastava oružja: Zabrana izvoza ugrozila isplatu plata kragujevačkim oružarima
12.09.2025.•
2
Samostalni sindikat fabrike "Zastava oružje" iz Kragujevca upozorio je da je "zbog zabrane izvoza naoružanja najdirektnije ugrožena isplata zarada zaposlenima" i zatražio hitan sastanak sa nadležnim organima.
Objavljene nove cene goriva
12.09.2025.•
8
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Kompanija DDOR svečano obeležila 80 godina postojanja
11.09.2025.•
0
DDOR osiguranje, jedna od vodećih osiguravajućih kompanija u Srbiji, s ponosom je obeležila 80 godina uspešnog poslovanja.
Narodna banka Srbije zadržala referentnu kamatnu stopu na istom nivou
11.09.2025.•
2
Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na 5,75 odsto.
Sektor informisanja i telekomunikacija imao najveću prosečnu zaradu - 326.000 dinara
11.09.2025.•
4
Najveća prosečna zarada po delatnostima zabeležena je u junu u sektoru informisanja i telekomunikacija od 326.580 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Novo zaduživanje države - ovaj put za 410 miliona evra: Kod koga i šta je potencijalno sporno
11.09.2025.•
10
Vlada Srbije je prošle nedelje uputila Skupštini Srbije predloge zakona o zaduživanju zemlje u ukupnom iznosu od oko 410 miliona evra.
Proizvođač leka Ozempik ukida 9.000 radnih mesta
10.09.2025.•
0
Danska farmaceutska kompanija Novo Nordisk, matična kompanija leka Ozempik za dijabetičare, saopštila je da će ukinuti 9.000 radnih mesta širom sveta, što predstavlja više od 11 odsto njenog platnog spiska.
Nenadić: Nepal i Srbiju deli samo jedan poen po percepciji korupcije
10.09.2025.•
5
Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija izjavio je da se Nepal i Srbija prema indeksu percepcije korupcije smatraju veoma korumpiranim zemljama.
Većina domaćinstava u Srbiji preživljava od plate do plate: Koliko vrede ekonomske mere?
10.09.2025.•
28
Dok Vlada uvodi ekonomske mere, propisane kako bi pomogle građanima sa nižim primanjima i pospešile kupovnu moć, nameće se pitanje koliko će one zaista postići željeni efekat.
Cene nafte porasle nakon napada Izraela na teritoriju Katara
09.09.2025.•
2
Cene nafte porasle su danas za oko jedan odsto i to Brenta na 67 dolara po barelu, a američke sirove nafte WTI (West Texas Intermediate) na iznad 63 dolara po barelu.
Novi zakon o izvršenju ne garantuje svima zaštitu: Ko ipak može ostati bez doma?
09.09.2025.•
4
Građani koji imaju bilo kakva dugovanja, bilo prema bankama, ili prema komunalnim preduzećima, moraju pažljivo pročitati predlog Zakona o izvršenju i obezbeđenju.
Digitalni evro je uskoro među nama
09.09.2025.•
8
Subota, 25. oktobar, biće značajan dan za Evropsku uniju, zapravo za sve koji se oslanjaju na evro, monetu najlukrativnije političke zajednice na svetu.
Minimalac u Srbiji u 2026. će biti 551 evro
09.09.2025.•
16
Ministar finanasija Siniša Mali i ministarka za rad Milica Đurđević Stamenkovski saopštili su da će zvaničan predlog biti da minimalna zarada od 1. januara iznosi 551 evro ili 64.554 dinara.
Komentari 19
eraz
@Steva
Steva
dule
06.10.2024 • 22:23
Liman VI
06.10.2024 • 20:42
Moskva i Peking nas još uvek nikada nisu izlagali restrikcijama i sankcijama. Za Zapad dobro znamo.
Nije tačno,u bolnici u Novom SAdu usred zime u januaru mesecu 2010-2011 nije radilo grejanje zbog gasa pa su delili po dva ćebeta da se pcijenti nebi smrzvali.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar