Srbija sklopila sporazum sa SAD o strateškoj saradnji u energetici: Šta to znači za našu zemlju?
Srbija i SAD potpisale su pre manje od mesec dana prvi sporazum o strateškoj saradnji, i to u oblasti energetike.
Potpise u Vašingtonu na ovaj sporazum su stavili ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić i američki podsekretar za ekonomski razvoj i energetiku Hoze Fernandez.
Konkretan sadržaj dokumenta još nije poznat, ali zvaničnici na obe strane tvrde da predstavlja važan korak ka još bližoj saradnji dve vlade, ali i privatnih sektora dve države.
Stručnjak za energetiku Željko Marković objašnjava za "Vreme" da je uobičajena praksa da SAD sklapaju ovakve vrste sporazuma i dodaje da oni postoje i sa nekim zemljama u okruženju.
Govoreći o mogućim prednostima strateške saradnje u oblasti energetike između Srbije i SAD, on je naveo da je najveća verovatnoća da će se ugovor ticati kritičnih mineralnih sirovina, obnovljivih izvora energije i što bolje digitalizacije i komunikacije, odnosno uvođenja 5G mreže.
"Informacije koje ja imam govore da se ovde radi o sveobuhvatnom sporazumu koji se tiče i kritičnih minerala, ali i same energetike, odnosno obnovljivih izvora energije, dekarbonizacije našeg prostora, kao i napretka u digitilaziciji. Prema mojim informacijama, američka strana je kroz taj sporazum spremna da nam ubuduće pomogne svojom ekspertizom i povezivanjem sa njihovom privredom", kazao je Marković.
Dodaje da je dekarbonizacija veoma važan cilj naše zemlje, budući da se u Srbiji 70 odsto električne energije i dalje prozvodi sagorevanjem uglja, odnosno lignita, i da će to morati da se promeni na osnovu naših obaveza utvrđenim međunarodnim sporazumima, pre svega Pariskim sporazumom.
U prelaznom periodu, do 2026. godine, kompanije su u obavezi da mere i evropskim partnerima dostavljaju izveštaje o emisijama ugljenika ugrađenim u proizvod koji izvoze. Radi se o propisu SIBAM koji važi na teritoriji Evropske unije, što podrazumeva kontrolu ugljeničnog otiska proizvoda na tom tržištu.
Sektori koji su u prvoj fazi obuhvaćene SIBAM-om čine oko 12 odsto ukupnog izvoza Srbije u Evropsku uniju, dok je udeo gvožđa i čelika čak 72 procenta. To su ujedno i oblasti u kojima su zbog samog procesa proizvodnje potrebna ogromna ulaganja da bi se prilagodili novim zahtevima. Ko to ne bude mogao, plaćaće taksu ili porez za zagađenje. Zbog toga će proizvođači sa manje emisija štetnih gasova biti u boiljem položaju. To je i razlog više za oprez domaćih privrednika koji su izvozno orijentisani.
"Ne samo što ćemo morati da dekarbonizujemo energetski sektor, već će se i prilike na tržištu menjati, tako da će sve manje i manje proizvodnja iz uglja biti konkurentna. Moramo da imamo u vidu i uvođenje taksi koje sadrži EU propis SIBAM, gde će uvoznik naše električne energije u budućnosti morati da plati taksu koja će biti praktično ekvivalentna taksi za CO2 u elektroprivrednom sistemu Evropske unije", objašnjava Marković.
Šansa u hidroelektranama, vetroelektranama i solarnim panelima
Napominje da se zbog toga očekuje međunarodni pritisak na Srbiju da uvede taj sistem oporezivanja plaćanja CO2 emisija, a to se može regulisati povećanjem obnovljivih izvora energije.
"Naša država bi morala da gleda na nove mogućnosti za hidroelektrane, vetroelektrane i solarne panele", ukazuje sagovornik Vremena.
Govoreći o prednostima solara, on je podsetio na situaciju da smo letos uvozili i po gigavat angažovane snage.
"Bugarska, na primer, ima tri gigavata u solaru, a mi imamo 100 megavata. Da smo imali samo polovinu kapaciteta koji je imala Bugarska, ne bismo morali da uvozimo struju. Bilo je sunčano i toplo vreme, solar bi proizvodio struju i nadoknadili bismo tu energiju koja nam je bila potrebna zbog velike potrošnje", precizirao je Marković.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
2
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
6
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
7
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
11
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Predsednica Venecuele: Energetski sporazum sa SAD će ostati na snazi 25 godina
30.08.2026.•
3
Privremena predsednica Venecuele Delsi Rodrigez izjavila je da će energetski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama ostati na snazi 25 godina.
Maldivi uvode porez za strane turističke operatere
30.08.2026.•
0
Parlament Maldiva usvojio je zakon da strani turistički operateri moraju da se registruju kod poreske uprave te zemlje i plaćaju turistički porez.
Svetu preti novo poskupljenje hrane: Šta možemo da očekujemo u Srbiji?
30.08.2026.•
18
Hrana bi, tokom sledeće godine, mogla dodatno da poskupi na globalnom nivou, a jedan od ključnih razloga za to jeste nestašica đubriva.
Produžena zabrana izvoza i smanjenje akcize na gorivo
30.08.2026.•
0
Vlada Srbije je produžila odluke o zabrani izvoza naftnih derivata, kao i o smanjenju akcize na benzin i evrodizel.
Sindikati Folksvagena upozoravaju: Firma bi mogla da ukine do 140.000 radnih mesta
30.08.2026.•
2
Sindikati Folksvagena upozoravaju da bi kompanija mogla da ukine do 140.000 radnih mesta, uključujući već dogovorena smanjenja, dok se istovremeno zaoštravaju odnosi između menadžmenta i predstavnika radnika.
Zalihe gasa u Evropi samo na 63 odsto, počinje zimska briga
30.08.2026.•
0
Zalihe gasa u Evropskoj uniji krajem avgusta bile su popunjene oko 63 odsto, što je znatno ispod prosečnih 80 odsto za ovo doba godine i među najnižim nivoima zabeleženim krajem avgusta.
"Čeka nas teška zima": Suša i nizak vodostaj utiču na cenu struje
29.08.2026.•
14
Niski vodostaji evropskih reka drastično smanjuju rad hidroelektrana, dok je suša uzdrmala snabdevanje i pokrenula berzanski rast cena električne energije u regionu.
Komentari 19
predrag
/®
Pićuka
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar