Ekspo i naoružanje su prioriteti: Šta pokazuje budžet Srbije za 2026. godinu?
Budžet Srbije za narednu godinu pokazuje da su prioriteti, pored tradicionalnih investicija u saobraćajnu infrastrukturu, naoružanje i Ekspo 2027.
Foto: 021.rs
Osim toga, Nova Ekonomija piše da se prostor za raznorazne egzotične projekte smanjio.
Tako se već odavno više ne spominje jarbol od dva miliona evra ili premeštanje Savskog mosta u park na Ušću za 15 miliona evra, niti ih poimence ima u budžetu.
Od projekata koji izazivaju pažnju javnosti, u trenutku globalne, ali i lokalne neizvesnosti i očiglednog ekonomskog usporavanja, ističe se jedino plan da se izgradi akvarijum i da se za to potroši milijardu dinara naredne godine. U kapitalnom budžetu Ministarstva finansija za naredne tri godine planira se samo jedna milijarda dinara koji će se potrošiti u 2026. za akvarijum koji bi trebalo da bude blizu nekadašnjeg Hotela Jugoslavija.
Međutim, u ovoj godini bilo je planirano da se potroši 2,36 milijardi dinara za akvarijum, a do kraja novembra ni dinar za tu namenu nije potrošen, pa Nova Ekonomija pita da li će se taj akvarijum uopšte i graditi.
Istovremeno, u nekim oblastima uopšte nema investicija, kao na primer u obrazovanju koje ima velike infrastrukturne probleme.
Delfinarijum umesto zakona o roditelju-negovatelju
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prošle godine je najavljivao i delfinarijum koji bi trebalo da se nalazi u Surčinu u okviru Ekspoa, ali ovaj projekat se nigde ne pominje poimenice u republičkom budžetu, pa se ni ne zna koliko će to koštati. On se svojevremeno pozvao na "svetska istraživanja" koja pokazuju da delfini blagotvorno deluju na decu sa autizmom.
Nova Ekonomija ističe da je zbunjujuća otkud takva briga za decu sa smetnjama u razvoju kada se uzme u obzir da su poslanici vladajuće većine tri puta do sada odbili da glasaju za usvajanje zakona o roditelju-negovatelju.
Od 2013. godine se pozivaju vlasti da usvoje zakon, a nedavno je nadležno ministarstvo konačno krenulo u izradu zakona, mada nacrt odavno već stoji u fiokama.
Pored akvarijuma, znatna sredstva će se izdvajati naredne tri godine za Prirodnjački muzej koji bi takođe trebalo da se gradi u parku na Ušću. U 2026. godini 2,9 milijardi dinara, 3,7 milijardi dinara u 2027. i 1,6 milijardi u 2028. godini. Ukupno bi za ovaj muzej, sudeći prema revidiranoj Fiskalnoj strategiji, trebalo da se izdvoji 10,8 milijardi dinara ili više od 90 miliona evra.
Zanimljivo je, dodaje Nova Ekonomija, da je za oba projekta najavljivano da će biti gotovi do specijalizovane svetske izložbe EKSPO 2027, koja počinje u maju 2027. godine, ali sudeći prema ovim planovima u budžetima nisu velike šanse za to.
Projekti kasne
Pored muzeja i akvarijuma za koje je kašnjenje, čini se, neminovno, sada je već dilema i da li će Nacionalni stadion biti gotov na vreme. Kada je delovalo da sve ide kao po loju, predsednik je uveravao da će stadion biti gotov do 1. decembra 2026. godine. Sada se već nada da će grubi radovi biti gotovi do kraja februara 2027. Nekada se planiralo da ceremonija otvaranja Ekspoa bude na njemu, a sada "bi bilo dobro" i da se na njemu održe neki događaji tokom izložbe.
Ovo nije ni čudo, pošto je od planiranih 18,5 milijardi dinara ove godine iz kapitalnog dela budžeta Ministarstva finansija za 11 meseci isplaćeno svega 143 miliona dinara ili 0,8 odsto.
Nacionalni stadion od 75 milijardi dinara je upravo taj projekat koji, kako navodi Nova Ekonomija, svi pominju kao nepotrebno arčenje para dok osnovne, egzistencijalne potrebe građana po Srbiji, od vodovoda i kanalizacije do oronulih škola, nisu zadovoljene.
Zato je za Ekspo za 11 meseci ove godine potrošeno 30 milijardi od planiranih 46 milijardi dinara. Od ove godine je već potrošeno 47 milijardi dinara za ovaj megalomanski projekat, a u narednoj godini je planirano još 42,5 milijardi dinara. Iako je više puta napominjano da objekti u okviru Ekspoa moraju biti završeni do decembra 2026. godine kako bi gosti mogli da urede svoje paviljone, planira se još i trošak od 14,5 milijardi dinara i u 2027. godini.
Kako se navodi u analizi budžeta i fiskalne strategije Nacionalnog konventa o EU, a koji je radio Centar za visoke ekonomske studije, realizacija projekata usko povezanih sa projektom Beograd Ekspo 2027, uključujući i Nacionalni stadion, što je ukupno oko tri milijarde evra, kasni za 270 miliona evra u 2025. godini, sa manjim kašnjenjem u 2026. godini od oko 14 miliona evra, ali i prebacivanjem oko 10 odsto ukupne vrednosti izgradnje u samu 2027. godinu. To je zapravo 14 odsto ukoliko se posmatraju samo Ekspo i Nacionalni stadion ili oko 260 miliona evra. Za Nacionalni stadion se oko 10 odsto vrednosti ili 62 miliona evra prebacuje čak u 2028. godinu.
U njihovoj analizi se napominje da kasni i realizacija još ukupno 14 projekata, među kojima je pruga Beograd–Budimpešta čiji je završetak jednim delom prebačena u 2026. godinu sa oko 83 miliona evra.
"Međutim, 16 projekata napredovalo je brže od plana, neki od njih značajno, tako da je ukupna realizacija u 2025. godini veća od plana za oko 360 miliona evra", napominju u analizi.
Više novca za Rafale, nego za zdravstvo
Ukupni kapitalni rashodi države u narednoj godini, prema budžetu, beleže relativni pad, sa 7,1 odsto BDP-a u 2025. na 6,7 odsto BDP-a u 2026. godini.
Kako se navodi u oceni budžeta Fiskalnog saveta, osetno rastu jedino ulaganja u odbranu, dok svi drugi sektori beleže stagnaciju ili blagi pad.
"Prema podacima iz budžetskog plana, najdominantnije komponente kapitalnog budžeta za 2026. godinu jesu investicije u oblasti odbrane i bezbednosti od 1,4% BDP-a, koje nemaju visoke multiplikatore, i izdaci za Ekspo i prateću infrastrukturu od 0,7% BDP-a, čija je ekonomska isplativost i dalje upitna", napominju u Savetu.
Ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu ostaju visoka, oko dva odsto BDP-a, ali kako Savet navodi u oceni budžeta, ona se i nominalno i relativno smanjuju u odnosu na ovu godinu.
Najveći dobitnik u budžetu je Ministarstvo odbrane, ili bolje reći, proizvođač francuskih aviona "rafal".
Naime, ulaganja u odbranu rastu sa 121 milijarde u 2025. na 148 milijardi dinara u ovoj godini, što je uvećanje od 27 milijardi dinara.
"Ovo zapravo predstavlja neto prirast čiji je glavni pokretač samo jedna stavka, nabavka vojnih aviona 'rafal', koja se uvećava za 42,7 milijardi dinara, sa 55 na 97,7 milijardi, dok izdaci za redovne investicije u vojnu opremu opadaju za 15 milijardi dinara. Ilustracije radi, ovaj rast investicija za 'rafale' veći je od ukupnih javnih investicija opšte države u zdravstvo, a nivo ulaganja predviđen za ove vojne avione gotovo je dvostruko veći od ulaganja u izgradnju železničke infrastrukture", primećuju u Fiskalnom savetu.
Dakle, Nova Ekonomija zaključuje da od tri prioriteta države u narednoj godini, jedan donosi samo trošak, jedan podstiče ekonomiju samo dok se gradi, ali povraćaj uloženih sredstava je na dugačkom štapu, dok jedino ulaganja u puteve i železnicu mogu doprineti boljem kvalitetu života i usput i podstaknuti ekonomsku aktivnost.
Ceo tekst Nove Ekonomije možete pročitati OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
2
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
4
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
3
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Komentari 24
dacic
Dragan
Dragan
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar