Najavljeno da će Srbija otkupiti pet odsto udela u NIS-u, ali nešto ne štima u računici
Ako pretpostavimo da će na kraju igrokaza nazvanog sankcije NIS-u, a nakon dobijanja saglasnosti američkog OFAC-a, mađarski MOL biti vlasnik 56,15 odsto akcija srpskog NIS-a, u sadašnjoj računici nešto ne štima.
Foto: Beta/AP (Darko Vojinović)
Naime, prema saopštenju ove kompanije, a nekoliko sati nakon što je resorna ministarka Dubravka Đedović Handanović saopštila da je preliminarni dogovor MOL-a i Gaspromnjefta postignut, MOL je budući vlasnik upravo ovog paketa akcija. Onog koji se još nalazi u rukama ruskih kompanija, piše Forbes Srbija.
I ništa tu ne bi bilo sporno da ova vest nije dodatno začinjena dvema informacijama. Obe je, takođe, saopštila pomenuta ministarka, a onda i sam MOL. Prva kaže kako je u igrokaz ipak uključen i arapski ADNOC, ali ostaje da se vidi u kom obimu. Druga kaže da će Srbija, takođe povećati svoj udeo u NIS-u za pet odsto. To bi joj, tvrdi Đedović, omogućilo veće vlasničko učešće, a time i mogućnost da ubuduće aktivnije učestvuje u sudbini NIS-a.
Ovaj potonji deo rečenice više je no jasan. Pošto se sada "nasankala" i praktično mesecima bila onemogućena da na bilo koji način kao manjinski vlasnik utiče na sudbinu naftne kompanije od koje zavisi praktično cela država, ministarka očigledno želi da poruči da je lekcija naučena. Srbija to sebi više neće i ne sme da dozvoli. Jedino što je izostalo kompletno objašnjenje kako će se to i ostvariti.
Ko je višak u računici
MOL, dakle, bez sumnje želi da bude većinski vlasnik NIS-a. I sigurno neće pristati da njegov udeo u ovoj kompaniji bude manji od 50 odsto plus jedna akcija. Ili još logičnije 51 odsto.
Ako se to ispostavi tačnim, MOL bi preostali udeo do ovih 56,15 koliko kupuje trenutno, mogao da prepusti arapskom partneru. Koji mu je, iz nekog razloga, važan. Ili je važan OFAC-u, odnosno Rusima, tu stvari nisu baš najjasnije. Inače, reč je o kompaniji koja je vlasnik četvrtine udela u OMV-u.
Dakle, ADNOC bi mogao u nekom trenutku da postane vlasnik oko pet ili šest odsto akcija NIS-a koje prema današnjem saopštenju planira da kupi MOL. To bi, prema onome što je saopšteno, tek trebalo da bude predmet razgovora.
MOL bi u tom slučaju zadržao većinski paket, upravljanje i odlučivanje, što je i logično. Jer, zbog nepostojanja institucija i slabašne zaštite manjinskih akcionara nema te velike kompanije koja bi pristala da uloži svoje milijarde, a da nema većinski deo i mogućnost da upravlja.
Gde je Srbija tu
Srbija bi u tom slučaju, zadržala sadašnji udeo od nešto manje od 30 odsto i ostatak svakako jeste u rukama malih akcionara. Ipak, priča se ovde ne završava. Jer, u ovakvoj kombinaciji nije sasvim jasno čije akcije će onda kupiti Srbija ako ministarka kaže da će svoj udeo, doduše u budućnosti, povećati za pet odsto.
Jer, ako bi kupila u budućnosti od MOL-a on ne bi više bio većinski vlasnik. A ako bi kupila od Arapa koji bi onda izašli iz vlasništva, postavlja se pitanje zašto se to ne uradi odmah. Teško je poverovati da država nema para da kupi pet odsto akcija NIS-a a pominjala je da novac nije problem da kupi ceo ruski udeo.
Znači do novca nije. Ostaje jedino zaključak da je do političke igre. Odnosno, ili OFAC-u, a moguće i Rusima, smeta trenutno povećanje našeg udela u NIS-u i sigurniji su u ADNOC ili je priča o povećanju udela Srbije od pet odsto samo zamazivanje očiju jasnosti kojoj je prethodnih godinu dana na prilično eksplicitan način postalo jasno šta se desi kada strateški resursi pređu u ruke stranaca. I kada naša sudbina, u ovom slučaju naftna sudbina, zavisi od nečijih drugih sukoba.
Moguće je da Srbija nikada i neće povećavati svoj udeo u NIS-u, zaključuje Forbes Srbija u svom tekstu koji ceo možete pročitati OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Da li Vučić kopira Orbana: "Novac nije dovoljan da vrati ljude koji su otišli iz zemlje"
23.07.2026.•
0
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je projekat subvencionisanja i davanja podrške dijaspori koja hoće da se vrati u Srbiju.
Životni standard u Srbiji za 10 godina: Veće plate i BDP, ali zaostatak za EU ostaje
23.07.2026.•
20
Pre deset godina Srbija se po mnogim ekonomskim pokazateljima nalazila iza proseka Evropske unije, u međuvremenu neki su rezultati popravljeni, ali u nekim parametrima i dalje zaostajemo, prenosi Eurostat.
Zbog niskog Dunava otežan uvoz goriva, odobreno korišćenje rezervi: Šta kažu vlasnici benzinskih pumpi?
23.07.2026.•
8
Snabdevanje naftnim derivatima pumpi u Srbiji će se normalizovati jer je Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo Naftnoj industriji Srbije (NIS) i uvoznim kompanijama da koriste sopstvene operativne rezerve.
Šta donosi preskupi "Đerdap 3"?
23.07.2026.•
16
Započeta izgradnja energana na vetar, odnosno sunčevu energiju ukazuje da ćemo sve ubrzanije napuštati ekološki neprihvatljiv ugalj kao gorivo.
Google kažnjen sa 890 miliona evra zbog favorizovanja sopstvenih proizvoda
23.07.2026.•
2
Evropska komisija izrekla je kazne kompaniji Google u iznosu od 890 miliona evra zbog kršenja Zakona o digitalnim tržištima , pošto je utvrdila da je tehnološki gigant pomoću pretraživača favorizovao sopstvene proizvode.
Memorandum Srbije i Rumunije o Đerdapu 3: Obe strane se složile - sve da bude tajno
23.07.2026.•
20
Memorandumi nisu pravno obavezujući dokumenti. To potvrđuje i nedavno potpisani Memorandum o razumevanju o olakšavanju razmene informacija u vezi sa projektom reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3.
Đedović Handanović: Naftnim kompanijama dozvoljeno korišćenje operativnih rezervi
23.07.2026.•
3
Ministarstvo rudarstva i energetike odobrilo je naftnim kompanijama koje su podnele zahtev korišćenje operativnih rezervi evro dizela radi obezbeđivanja sigurnog snabdevanja domaćeg tržišta.
Amazon otpušta radnike u timu za razvoj opšte vestačke inteligencije
23.07.2026.•
0
Američka kompanija Amazon je otpustila deo zaposlenih u svom odeljenju za razvoj opšte veštačke inteligencije (AGI).
Poskupljenje struje neminovno: Ekonomista Đogović o tome čeka li nas inflatorni udar na jesen
23.07.2026.•
11
Srbija je u junu zabeležila pad inflacije koja je u odnosu na prethodni mesec porasla za svega 0,2 odsto i tako na kraju prve polovine godine iznosila 2,7 odsto međugodišnje, zahvaljujući pre svega iznenađujuće dobroj po
Više od 2.300 kredita dobilo olakšice u prvom tromesečju: Najčešći razlog gubitak posla
22.07.2026.•
0
U prvom tromesečju 2026. rešeni su zahtevi za olakšice koje su korisnici podneli za ukupno 2.321 partiju kredita, gde je ukupan dug po tim kreditima iznosio oko 2,3 milijarde dinara, saopštila je Narodna banka Srbije.
Srbija iznad proseka EU po broju radnika na određeno: Skoro svaki sedmi nema ugovor za stalno
22.07.2026.•
6
U Srbiji 14,5 odsto zaposlenih kod poslodavca radi po ugovoru na određeno, znatno više od proseka EU, koji iznosi 9,9 odsto, pokazali su podaci Eurostata za 2025, objavila je danas Nova ekonomija.
Srbija privatizuje "Jat apartmane" na Kopaoniku: Početna cena 5,16 miliona evra
22.07.2026.•
5
Ministarstvo privrede Srbije objavilo je poziv za privatizaciju preduzeća "Jat apartmani Kopaonik", po početnoj ceni od 5,2 miliona evra, a kupac mora da bude domaće pravno lice registrovano za hotelsku delatnost.
Tramp se sprema da uvede nove carine: To bi pogodilo 60 zemalja
22.07.2026.•
1
Američki predsednik Donald Tramp spreman je da već ove nedelje uvede nove carine desetinama zemalja, nakon što isteknu važeće carine od deset odsto.
Agencija Fič: Dug bogatih zemalja u 2026. dostići će rekordnih 75,8 biliona dolara
22.07.2026.•
1
Ukupan državni dug razvijenih ekonomija dostignuće do kraja 2026. godine rekordnih 75,8 biliona dolara (oko 65,2 biliona evra), usled trajno visokih budžetskih deficita, geopolitičkih tenzija i sve većih rashoda država.
Raspisan tender za dokumentaciju za RHE Đerdap 3 vredan 625 miliona dinara
21.07.2026.•
2
Ministartsvo rudarstva i energetike raspisalo je nabavku za Izradu planske i dela tehničke dokumentacije za realizaciju Projekta izgradnje reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3, objavljeno je na Portalu javnih nabavki.
Šta je sa Rio Tintom i projektom Jadar: Promenjeno rukovodstvo, ne odustaju od vađenja litijuma
21.07.2026.•
11
Australijanac Čed Bluit, dugogodišnji prvi čovek kompanije Rio Tinto, pre nedelju dana zvanično je napustio funkciju direktora Rio Sava Exploration, ćerke firme rudarskog giganta u Srbiji.
Tramp uvodi Kanadi dodatne carine od 50 odsto zbog "diskriminacije američkih proizvoda"
21.07.2026.•
6
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je uredbe kojima se uvode dodatne carine od 50 odsto na više kategorija proizvoda iz Kanade, zbog "diskriminatornog odnosa prema američkim proizvodima i industriji".
Sud privremeno pauzirao spajanje Vorner Brosa i Paramaunta
21.07.2026.•
1
Američki federalni sudija naredio je Paramaunt-Skajdensu i Vorner Bros-Diskaveriju da na barem dve sedmice zaustave svoje mega-spajanje vredno 81 milijardu dolara.
Evropska komisija kaznila Aliekspres sa 550 miliona evra
20.07.2026.•
4
Evropska komisija kaznila je Aliekspres zbog toga što platforma nije smanjivala rizike u vezi sa prodajom nelegalnih, nebezbednih i falsifikovanih proizvoda na tržištu Evropske unije.
Projekat star pola veka ponovo na stolu: Šta znamo o Đerdapu 3 i otkud Amerikanci?
20.07.2026.•
10
Gvozdena kapija 3, odnosno Đerdap 3, jedan je od strateških projekata Srbije, ali i jedna od ključnih tema strateškog dijaloga sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Koje industrije Srbija štiti ove godine?
20.07.2026.•
2
Uobičajena narudžbina metalne žice iz Hrvatske jednu srpsku firmu krajem juna koštala je znatno više od očekivanog. Obračunata carina bila je nekoliko puta veća nego prilikom ranijih uvoza.
Komentari 35
Tarataratarabica
Geza von Delvidek
Vladimir
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar