Profesorka Ekonomskog fakulteta: Preti nam kriza veća od one 2008.
Profesorka Ekonomskog fakulteta Jelena Žarković upozorila je da bi aktuelna kriza mogla biti teža od globalne ekonomske krize 2008. godine.
Ona je dodala da je inflacija neizbežna i da postoji ozbiljan rizik od stagflacije (stanje u kom inflacija neprestano jača uz istovremeno slabljenje privrednog rasta).
Prema njenim rečima, kriza neće samo pogoditi tržište nafte, već i lance snabdevanja, cene hrane i uticaće na svakodnevne troškove, odnosno najpre će pogoditi energetski intenzivne industrije.
"To znači, recimo, hemija, petrohemija, čelik, rudarstvo, ali i hrana suštinski zato što vi u prehrambenoj industriji morate da imate uređaje i za rashlađivanje, za zagrevanje, za konzerviranje hrane, tako da je i ona na neki način pogođena", kazala je Žarković.
Dodala je i da rast cene goriva već pogađa avio-saobraćaj, što će se, kako je naglasila, neminovno odraziti i na turizam.
"Avio-kompanije su u priličnoj panici, rast cena goriva odraziće se i na povećanu cenu avio-karata. Dakle, turizam će svakako biti na određen način ugrožen", rekla je Žarković za RTS.
Ukazala je i na probleme u proizvodnji čipova, podsećajući na poremećaje iz perioda pandemije, kada je postalo jasno koliko su oni važni za savremenu industriju, odnosno od telefona i računara do automobila i vojne tehnologije.
Prema oceni Žarković, inflacija je neminovna, ali se kao veći problem pojavljuje mogućnost istovremenog pada ekonomske aktivnosti.
"Mi smo se tek malo navikli na ovaj prethodni talas koji je bio podstaknut kovidom i dohoci su se prilagodili. Međutim, sada je inflacija prva stvar koju možemo da očekujemo, a druga, to je ono što mi ekonomisti kažemo stagflacija, to je kombinacija inflacije i pada ekonomske aktivnosti", objasnila je ona.
Kako je dodala, povećanje cena smanjuje potrošnju, što dalje dovodi do smanjenja proizvodnje i potencijalnih otpuštanja, čime se produbljuje ekonomski pad.
"Ako potrošači manje kupuju, onda će te firme morati da se prilagode, najverovatnije kroz otpuštanje radnika. Onda imate još dodatno smanjenje onoga što mi zovemo agregatna tražnja. Manje se kupuje, manje se troši, i to dodatno smanjuje ukupnu ekonomsku aktivnost", rekla je Žarković.
Prema njenim rečima, poseban pritisak očekuje se i u sektoru hrane, odnosno poljoprivrednih proizvoda zbog rasta cena energenata, problema sa đubrivima i povećanja transportnih troškova.
"Hrana je u stvari pogođena sa više strana. Ovaj region značajan je proizvođač đubriva, posebno za siromašnije afričke zemlje. Globalna ponuda đubriva će se smanjiti. Uz to imate i rast transportnih troškova", rekla je ona.
Ipak, dodaje da Srbija ima određenu prednost jer deo potreba zadovoljava sopstvenom proizvodnjom.
"Srbija proizvodi hranu, pa će onaj deo koji možemo da proizvodemo za sebe biti manje pogođen", navodi Žarković.
Prema njenim rečima, aktuelna kriza mogla bi biti teža od one iz 2008. godine upravo zbog kombinacije više negativnih faktora.
"Ne samo da ćemo imati pad ekonomske aktivnosti kao što smo imali tada, nego ćemo imati još i kombinaciju i inflacije", ukazala je ona.
Dodaje da je pad globalne ponude nafte veći nego tokom krize sedamdesetih godina, što dodatno pojačava rizike.
"Očekuje se velika kriza koja, naravno, zavisi od toga koliko će ovaj sukob da traje. Ali recimo sve i da se završi danas, vi imate mnoge delove infrastrukture koja je već uništena i vezano za naftu i za gas. Dakle, biće potrebno vreme da se to izgradi i da se te zemlje vrate na nivoe proizvodnje pre rata", poručila je Žarković.
Ona je dodala i da već postoje određene preporuke EU za smanjenje potrošnje energije, koje uključuju rad od kuće i manje putovanja. Ukazala je i da se efekti već osećaju i u Srbiji, ali da mere države imaju za cilj ublažavanje rasta cena.
"Država se odrekla dela akciza, ali mi ekonomisti kažemo da s tim ne bi trebalo ići suviše dugo, jer vi tako potrošače navikavate da je njima cena povoljna i onda oni ne prilagođavaju svoje ponašanje. Prilagoditi ponašanje bi u ovom slučaju značilo da vi manje trošite energiju, dakle ne idete na posao pet dana u nedelji nego barem jedan ostanete kod kuće", kazala je profesorka.
Prema njenim rečima, u aktuelnim okolnostima pojedine zemlje imaju ekonomsku korist.
"Rusija svakako, zato što njen budžet zavisi od prodaje nafte. Oni su to podesili ove godine, njima odgovara svaka cena koja ide iznad 59 dolara", kaže Žarković.
Druga stvar je, dodaje, što se sada oružje delimično prebacilo u Zaliv, tako da oni imaju određenu vrstu olakšanja kada je reč o ratu u Ukrajini.
"I zato što su SAD popustile u pogledu raznih sankcija koje su postojale na rusku naftu upravo da bi amortizovale taj udar na globalnu ponudu nafte", dodala je Žarković.
Kako je naglasila, i Kina ima korist, pre svega zbog povećane potražnje za čistim izvorima energije.
"Kako Kina apsolutno dominira svetskim tržištem u proizvodnji čistih izvora energije, naravno tu mislimo i na električne automobile, baterije, solarne panele, tržišna vrednost tih kineskih firmi je enormno skočila upravo u očekivanju da će porasti tražnja za ovim proizvodima", rekla je Žarković.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Manjak dizela u Evropi
14.10.2026.•
0
Ratovi na obodu Evrope i na Bliskom istoku sve više počinju da utiču i na svakodnevni život na Starom kontinentu.
Vlada Srbije objedinjuje podatke o svim taksama i naknadama na jednom mestu
14.10.2026.•
0
Vlada Srbije objedinjuje podatke o taksama i naknadama na jednom mestu.
Nivoi rizika "polovnjaka" u Srbiji: Više od 40 odsto prodatih automobila imalo udes ili skrivena oštećenja
14.10.2026.•
6
Srbija se nalazi na 18. mestu, od ukupno 23, prema nivou rizika s kojim se kupci suočavaju prilikom kupovine polovnih automobila, što je napredak za jedno mesto u odnosu na prethodnu godinu.
Vlada Srbije iz budžetske rezerve preusmerila 2,2 milijarde dinara na projekte i izbore
13.10.2026.•
5
Vlada Srbije je iz tekuće budžetske rezerve preusmerila 2,2 milijarde dinara na različite projekte, izbore i pomoć opštinama, objavio je Forbs Srbija.
Radiće se Studija o proceni uticaja na životnu sredinu za naftovod od Novog Sada do Mađarske
13.10.2026.•
0
Ministarstvo zaštite životne sredine donelo je rešenje kojim se daje saglasnost na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje budućeg magistralnog naftovoda koji će spajati Mađarsku i Srbiju.
Vlast se zaduživala, sada rastu kamate
13.10.2026.•
7
Prema donedavnom predsedniku države, 41,93 milijarde dolara javnog duga je tek 43,7 odsto nacionalnog BDP-a, pa je Srbija primetno ispod u Evropskoj uniji dopuštene zaduženosti od 60 odsto.
EU ograničava uvoz hibridnih vozila iz Kine
13.10.2026.•
9
Evropska unija ograničiće od decembra uvoz hibridnih automobila iz Kine na 350.000 vozila godišnje.
Međugodišnja inflacija u Srbiji u septembru bila 4,1 odsto
12.10.2026.•
7
Međugodišnja inflacija u Srbiji u septembru ove godine bila je 4,1 odsto, a mesečna 0,2 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Bruto devizne rezerve u septembru smanjene za 946 miliona evra
12.10.2026.•
4
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas da su bruto devizne rezerve na kraju septembra ove godine iznosile 29,8 milijardi evra i da su u odnosu na kraj avgusta smanjene za 946,2 miliona evra.
Hladniji dani i skuplji gas
12.10.2026.•
6
Hladne noći i jutra početkom oktobra su nas podsetile da dolaze hladniji dani i sezona grejanja.
Vlada produžila smanjenje akciza na derivate nafte do 18. oktobra
11.10.2026.•
2
Vlada Srbije u tehničkom mandatu produžila je odluku o smanjenju akciza na derivate nafte, koje iznosi 25 odsto.
Kristofer Hil: Srbija posle izbora više neće moći da kupuje vreme za NIS, opcija B je nacionalizacija
11.10.2026.•
57
Srbija uoči predstojećih izbora neće biti pod velikim pritiskom Trampove administracije po pitanju NIS-a, ali nakon izbornog dana treba očekivati drugačiju dinamiku u kojoj više neće biti beskonačnog odlaganja.
Mala statistika: Koliko je registrovano novih vozila ove godine, koja su najprodavanija...
11.10.2026.•
3
U prvih devet meseci ove godine u Srbiji je prvi put registovano 33.448 novih putničkih i lakih komercijalnih vozila.
Đedović Handanović: Đerdap 3 može da postane strateški energetski projekat Srbije i SAD
10.10.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike u tehničkom mandatu Dubravka Đedović Handanović izjavila je da projekat reverzibilne hidroelektrane (RHE) "Đerdap 3" može da postane strateški energetski projekat Srbije i SAD.
Arsić: Otkazivanje Ekspo izložbe bilo bi politički i ekonomski neprihvatljivo, Srbiji prete i tužbe
10.10.2026.•
25
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Milojko Arsić ocenio je da bi otkazivanje specijalizovane izložbe Ekspo bilo politički i ekonomski neprihvatljivo, jer je Srbija preuzela međunarodnu obavezu da je organizuje.
Koliko će nas koštati grejanje ove zime: Od 60.000 do 250.000 dinara za stan od 60 kvadrata
10.10.2026.•
16
Grejanje stana od 60 kvadratnih metara tokom šest meseci moglo bi da košta od oko 60.000 do čak 250.000 dinara, u zavisnosti od energenta i načina grejanja, pokazuje analiza Agencije za energetiku Srbije.
U Beogradu se okuplja 600 poslovnih ljudi iz regiona: Kako do veće prodaje i novih poslovnih prilika?
09.10.2026.•
0
Kako povećati prodaju, unaprediti poslovne rezultate i pronaći nove partnere neka su od pitanja o kojima će razgovarati direktori i menadžeri kompanija iz Srbije i regiona na 3. SALES kongresu 12. oktobra u Crowne Plaza.
Objavljene nove cene goriva
09.10.2026.•
4
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 sati.
Ministarstvo: Povećava se značaj rudarstva za srpsku privredu
09.10.2026.•
7
Pomoćnik ministra rudarstva i energetike u Vladi Srbije u tehničkom mandatu Ivan Janković izjavio je da rudarstvo ima sve veći značaj za srpsku privredu, energetsku sigurnost i industrijski razvoj.
Cena nafte pala nakon Trampovih poslednjih izjava o Iranu
09.10.2026.•
8
Cena sirove nafte Brent, koja se koristi kao globalni standard za cenu nafte, danas je pala.
MAT: Realni BDP Srbije za osam meseci porastao oko 3,6 odsto
08.10.2026.•
8
Realni bruto domaći proizvod (BDP) Srbije je u prvih osam meseci 2026. međugodišnje porastao za oko 3,6 odsto.
Komentari 16
Vojvodina naša dika
Prokopije
Vlajko
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar