Profesorka Ekonomskog fakulteta: Preti nam kriza veća od one 2008.

Profesorka Ekonomskog fakulteta Jelena Žarković upozorila je da bi aktuelna kriza mogla biti teža od globalne ekonomske krize 2008. godine.
Profesorka Ekonomskog fakulteta: Preti nam kriza veća od one 2008.
Foto: Pixabay
Ona je dodala da je inflacija neizbežna i da postoji ozbiljan rizik od stagflacije (stanje u kom inflacija neprestano jača uz istovremeno slabljenje privrednog rasta).
 
Prema njenim rečima, kriza neće samo pogoditi tržište nafte, već i lance snabdevanja, cene hrane i uticaće na svakodnevne troškove, odnosno najpre će pogoditi energetski intenzivne industrije.
 
"To znači, recimo, hemija, petrohemija, čelik, rudarstvo, ali i hrana suštinski zato što vi u prehrambenoj industriji morate da imate uređaje i za rashlađivanje, za zagrevanje, za konzerviranje hrane, tako da je i ona na neki način pogođena", kazala je Žarković.
Dodala je i da rast cene goriva već pogađa avio-saobraćaj, što će se, kako je naglasila, neminovno odraziti i na turizam.
 
"Avio-kompanije su u priličnoj panici, rast cena goriva odraziće se i na povećanu cenu avio-karata. Dakle, turizam će svakako biti na određen način ugrožen", rekla je Žarković za RTS.
 
Ukazala je i na probleme u proizvodnji čipova, podsećajući na poremećaje iz perioda pandemije, kada je postalo jasno koliko su oni važni za savremenu industriju, odnosno od telefona i računara do automobila i vojne tehnologije. 
Prema oceni Žarković, inflacija je neminovna, ali se kao veći problem pojavljuje mogućnost istovremenog pada ekonomske aktivnosti.
 
"Mi smo se tek malo navikli na ovaj prethodni talas koji je bio podstaknut kovidom i dohoci su se prilagodili. Međutim, sada je inflacija prva stvar koju možemo da očekujemo, a druga, to je ono što mi ekonomisti kažemo stagflacija, to je kombinacija inflacije i pada ekonomske aktivnosti", objasnila je ona.
 
Kako je dodala, povećanje cena smanjuje potrošnju, što dalje dovodi do smanjenja proizvodnje i potencijalnih otpuštanja, čime se produbljuje ekonomski pad. 
 
"Ako potrošači manje kupuju, onda će te firme morati da se prilagode, najverovatnije kroz otpuštanje radnika. Onda imate još dodatno smanjenje onoga što mi zovemo agregatna tražnja. Manje se kupuje, manje se troši, i to dodatno smanjuje ukupnu ekonomsku aktivnost", rekla je Žarković.
 
Prema njenim rečima, poseban pritisak očekuje se i u sektoru hrane, odnosno poljoprivrednih proizvoda zbog rasta cena energenata, problema sa đubrivima i povećanja transportnih troškova.
 
"Hrana je u stvari pogođena sa više strana. Ovaj region značajan je proizvođač đubriva, posebno za siromašnije afričke zemlje. Globalna ponuda đubriva će se smanjiti. Uz to imate i rast transportnih troškova", rekla je ona.
 
Ipak, dodaje da Srbija ima određenu prednost jer deo potreba zadovoljava sopstvenom proizvodnjom.
 
"Srbija proizvodi hranu, pa će onaj deo koji možemo da proizvodemo za sebe biti manje pogođen", navodi Žarković.
 
Prema njenim rečima, aktuelna kriza mogla bi biti teža od one iz 2008. godine upravo zbog kombinacije više negativnih faktora.
 
"Ne samo da ćemo imati pad ekonomske aktivnosti kao što smo imali tada, nego ćemo imati još i kombinaciju i inflacije", ukazala je ona.
 
Dodaje da je pad globalne ponude nafte veći nego tokom krize sedamdesetih godina, što dodatno pojačava rizike.
 
"Očekuje se velika kriza koja, naravno, zavisi od toga koliko će ovaj sukob da traje. Ali recimo sve i da se završi danas, vi imate mnoge delove infrastrukture koja je već uništena i vezano za naftu i za gas. Dakle, biće potrebno vreme da se to izgradi i da se te zemlje vrate na nivoe proizvodnje pre rata", poručila je Žarković.
 
Ona je dodala i da već postoje određene preporuke EU za smanjenje potrošnje energije, koje uključuju rad od kuće i manje putovanja. Ukazala je i da se efekti već osećaju i u Srbiji, ali da mere države imaju za cilj ublažavanje rasta cena.
 
"Država se odrekla dela akciza, ali mi ekonomisti kažemo da s tim ne bi trebalo ići suviše dugo, jer vi tako potrošače navikavate da je njima cena povoljna i onda oni ne prilagođavaju svoje ponašanje. Prilagoditi ponašanje bi u ovom slučaju značilo da vi manje trošite energiju, dakle ne idete na posao pet dana u nedelji nego barem jedan ostanete kod kuće", kazala je profesorka.
 
Prema njenim rečima, u aktuelnim okolnostima pojedine zemlje imaju ekonomsku korist.
"Rusija svakako, zato što njen budžet zavisi od prodaje nafte. Oni su to podesili ove godine, njima odgovara svaka cena koja ide iznad 59 dolara", kaže Žarković.
 
Druga stvar je, dodaje, što se sada oružje delimično prebacilo u Zaliv, tako da oni imaju određenu vrstu olakšanja kada je reč o ratu u Ukrajini.
 
"I zato što su SAD popustile u pogledu raznih sankcija koje su postojale na rusku naftu upravo da bi amortizovale taj udar na globalnu ponudu nafte", dodala je Žarković.
 
Kako je naglasila, i Kina ima korist, pre svega zbog povećane potražnje za čistim izvorima energije.
 
"Kako Kina apsolutno dominira svetskim tržištem u proizvodnji čistih izvora energije, naravno tu mislimo i na električne automobile, baterije, solarne panele, tržišna vrednost tih kineskih firmi je enormno skočila upravo u očekivanju da će porasti tražnja za ovim proizvodima", rekla je Žarković.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Prokopije

    06.04.2026 15:28
    prazne pušnice
    Nema privrede, znači nema inflacije, Srbija se snabdeva sa crnih berzi: jer ne može crnje i berzbrižnije
  • Vlajko

    06.04.2026 13:20
    Mi proizvodimo hranu?
    Nerviraju me ovi ekonomisti koji govore da smo u prednosti jer proizvodimo hranu pa necemo biti gladni. Mnogi su u Srbiji i danas gladni a mnogi i zedni. A kriza nije jos ni pocela. Kada zaista pocne, ovaj nas zverinjak ce se pokazati u punom svetlu.
  • dacic

    06.04.2026 00:06
    nema ovde opustanja, uvek napeto i skupo
    jeftinoca i opustanje tek u snovima, ko uspe da sanja
    zahvalnica ide vlastima jer nas drze budnim i napetim ko pracka

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

FAO: Svetske cene hrane porasle drugi mesec zaredom

Svetske cene hrane su u martu porasle drugi mesec zaredom, na naviši nivo od septembra 2025, a poskupljenja su zabeležena u svim kategorijama, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).