Nafte nema dovoljno, a inflacija raste
Prošlo je dva meseca od početka rata na Bliskom istoku. Dobro je da poslednjih dana nema previše pucanja i razaranja.
Uspostavljeno je krhko primirje i samo povremeno poneka iranska raketa pogodi (danski) brod koji pokušava da prođe kroz Ormuški moreuz, a da ne plati (juanima) taksu koju je Teheran u ratnim prilikama uveo.
Takođe, američki ratni brodovi ponekad uspevaju da tankeru obezbede prolaz bez plaćanja nameta, ali manje su efikasni u pokušaju da blokiraju iranski izvoz "crnog zlata" u Kinu.
Blokiranje Ormuskog moreuza
Za poslednjih desetak dana Iranci su uspeli da, preko pakistanskih teritorijalnih voda u koje Ameri nemaju pristup, Kinezima isporuče otprilike desetak miliona barela nafte, što je približno 60 odsto izvoza za isti period u mirnim vremenima.
Međutim, ostali kupci, pogotovo oni koji fosilne energente nabavljaju od drugih zemalja Persijskog zaliva, prolaze mnogo gore i naftu moraju da traže na drugim stranama.
Dakle, protok robe kroz moreuz je beznačajan i dnevno teško da prođe više od šest, sedam brodova naspram sto i dvadeset koliko je, u proseku, tokom 24 časa prolazilo sve do pre dva, tri meseca. Ukoliko se ne uspostavi slobodna plovidba kroz ovaj tesnac, nafte i gasa će širom sveta i dalje nedostajati, a cene oba energenta će se održavati na visokom nivou.
Tako se barel crnog zlata poslednjih dana plaća oko 112 dolara za barel, a 30. aprila cena je dostigla 126,10 dolara, najviše unazad četiri godine. Podsetimo se, pre sukoba, "crno zlato" se mesecima prodavalo za 58 do 65 dolara.
Manjak od deset odsto
Mnogi se nadaju da petrohemijske kompanije i rafinerije locirane u drugim delovima sveta mogu nadoknaditi ono što nedostaje. Ali, iz Persijskog zaliva decenijama je pristizalo oko 22 odsto utrošene nafte. To je između osam i dvanaest miliona.
Dnevno se u svetu proizvede, odnosno potroši, oko 103 miliona barela (14,5 miliona tona) nafte, od čega je četvrtina za domaće potrebe. Tri četvrtine, 75 miliona tona, iznese se na tržište i prodaje preko berze. To znači da nedostajućih osam do dvanaest miliona barela nafte čini deset do petnaest odsto količine koja se prometuje. I tako svaki dan.
Istorija i krize iz osamdesetih godina nam govore da je u to vreme veliku paniku izazvao manjak od samo deset odsto potrebnih količina nafte. Drugim rečima, sadašnji minus ima izuzetno veliki potencijal i mogu nastati goleme nevolje.
Naravno da i naftne kompanije i belosvetski trgovci, za koje su ovakve situacije sjajna prilika za ekstremne zarade, dodatno podstiču paniku i podižu cene do nebesa. Ako bi se sadašnji manjak otegao na pola godine neprekidnog trajanja, procene su da bi cena nafte dostigla 160, pa i 170 dolara po barelu.
Politika "kolektivnog Zapada"
Logično je da se mnogi, posebno zemlje bez sopstvenih energetskih resursa, pitaju može li Svetski savet za energiju reagovati. Može i već je iz globalnih rezervi u promet pustio 120 miliona barela nafte, a planira da na tržište plasira još 400 miliona barela.
Količine deluju ogromno, ali su dovoljne da najviše mesec i po dana nadoknade nastali minus nafte. Znatno više bi se postiglo ako bi Rusija i Kazahstan na tržište plasirali svoje rezerve. No, politika takozvanog "kolektivnog Zapada" se zasniva upravo na strogoj i sve tvrđoj zabrani Rusiji da trguje fosilnim gorivima, a potrebne su godine pripreme i razvoja pojedinih nalazišta kako bi druge zemlje bogate sirovom naftom, poput Venecuele, mogle duže vreme i ozbiljnim količinama intervenisati u ovakvim prilikama.
Običan čovek predstavu o nafti stvara pre svega na ličnom iskustvu potrebe za gorivom. Dakle, prema onome koliko je nafta potrebna za lični automobil i porodični stil života i potrošnje. Poslednjih godina je pod uticajem intenzivnog prelaska na električna vozila, pa su mu dizel i benzin (odnosno nafta) sve manje potrebni.
Ali, čim dođe u dodir sa autobusima, pogotovo kamionima, već vidi da fosilna goriva i dalje ostaju temelj energetske potrošnje. Električne baterije su suviše slabe da bi pokretale kamione sa 25 tona tereta, a i njihova primena za pogon autobusa je mnogo sporija nego kada su u pitanju lična vozila.
Bombom na bombu
Potreba za naftom je još izraženija kada su u pitanju avioni i brodovi, gde se o novom energetskom napajanju radi još uvek pretežno na laboratorijskom nivou. Drugim rečima, nafta će se još dugo koristiti kao energent, a treba se podsetiti da se nafta koristi za izradu mnogih proizvoda bez kojih savremeni čovek ne može da živi. Plastika se dobija iz nafte, baš kao i asfalt, mnoge vrste tekstila... i još mnogo toga.
Ako sukob na Persijskom poluostrvu potraje, situacija sa gasom može biti i nepovoljnija nego prilike sa naftom. Iz bliskoistočnih država stiže oko 20 odsto potreba za plinom, a čuvanje gasa moguće je samo u posebnim skladištima, što ograničava rezervne kapacitete.
Distribucija je ograničena izgradnjom gasovodne mreže, dok je transport brodovima tehnološki veoma složen, skup i troši mnogo energije na zaleđivanje, potom odleđivanje plina. Sve to ograničava upotrebu, kao i mogućnosti nadoknade eventualnih manjkova.
U aktuelnom slučaju posebna nevolja je snažno razaranje postrojenja za proizvodnju i tankovanje plina u Kataru, najveće na svetu. Havarije na gasnim postrojenjima su ogromne, to je kao da "bomba padne na bombu".
Posledice su teške i revitalizacija traje dugo, u slučaju katarskih postrojenja rok obnove se procenjuje na tri do pet godina. Ne čudi da je cena gasa na berzi u Holandiji sa 45 narasla na preko 130 evra po megavatu.
Poslednja šansa
Jedina mogućnost poboljšanja prilika je da se Evropa, koja godišnje troši 450 milijardi kubika gasa, od čega 350 uvozi, ponovo orijentiše na tradicionalnu nabavku iz Rusije. Ali, politički stav Brisela je da u pogledu prekida saradnje sa Moskvom kada je plin u pitanju bude još odlučniji i beskompromisniji.
Skuplji energenti utiču na rast cena bezmalo svih čoveku potrebnih potrepština. Ništa kao energija ne podstiče inflaciju toliko pouzdano i kontinuirano. Stoga je i u sadašnjoj situaciji jedini siguran način da se cene energenata i preteća inflacija umire zaustavljanje rata na Bliskom istoku i oslobađanje Ormuskog moreuza za plovidbu. Time bi se svetsko naftno tržište na prirodan način oporavilo.
Međutim, pitanje je kojim putem će se na Bliskom istoku stvari razvijati. Istina je da se trenutno minimalno puca, ali do planiranog drugog susreta predstavnika SAD i Izraela sa jedne i Irana sa druge strane nije došlo.
Iranski trofazni plan nije prihvaćen od SAD i kontakti dve strane se i dalje odvijaju posredno, preko Pakistana. Sredinom maja američki predsednik putuje u Kinu i možda je ta poseta poslednja prilika da se postigne dogovor o trajnijem prekidu sukoba i uspostavi mira.
Ako očekivani rezultat izostane, izgledi da se ubijanja i razaranja obnove su veliki. Ostatak sveta bi se u tom slučaju na duže vreme suočio sa još većim nedostatkom nafte i žešćim inflacionim pretnjama.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
"Ti prijavu, mi priliku": Delta Holding otvara prijave za 15. generaciju Mladih lidera
18.11.2026.•
0
Kompanija Delta Holding otvorila je prijave za 15. generaciju programa "Mladi lideri", pružajući mladima priliku da započnu karijeru u različitim kompanijama članicama jednog od najvećih poslovnih sistema u regionu.
Nevolje sa energentima pred zimsko uvećanje potrošnje
18.11.2026.•
1
Oktobar je bio svežiji nego što smo navikli poslednjih godina, dok su noćne temperature već početkom novembra otišle ispod nule.
Ministarstvo: Informacije od JANAF-a o isporuci nafte za NIS do kraja nedelje, tržište snabdeveno
18.11.2026.•
0
Tržište Srbije uredno je snabdeveno naftnim derivatima, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike u tehničkom mandatu navodeći da su u toku radovi na sanaciji oštećene deonice Jadranskog naftovoda.
Poštanska štedionica do sada isplatila petinu novca građanima koji su imali račune u Alta banci
18.11.2026.•
0
Banka Poštanska štedionica je za tri radna dana i jednu subotu isplatila više od petine sredstava namenjenih isplati osiguranih depozita Alta banke u stečaju, odnosno više od 3,1 milijarde dinara i 48 miliona evra.
Srpsko svinjarstvo pred kolapsom: Očekuje se zatvaranje velikog broja farmi
18.11.2026.•
2
Stanje u srpskom svinjarstvu je izuzetno loše i neminovno je za očekivati da će se veliki broj farmi zatvoriti, saopštilo je danas Udruženje odgajivača svinja Srbije.
Jorgovanka Tabaković prvi put pred novinarima nije održala prezentaciju Izveštaja o inflaciji
18.11.2026.•
13
Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković odbila je da drži konferenciju za novinare na kojoj je trebalo da bude predstavljen novi Izveštaj o inflaciji.
Projekcija NBS: Prosečna inflacija u ovoj godini 3,2 odsto, sledeće 4,9 odsto
18.11.2026.•
0
Narodna banka Srbije objavila je Izveštaj o inflaciji u kojem je navedeno da će prosečna inflacija u ovoj godini iznositi 3,2 odsto, a da će u 2027. godini umesto ranije prognoziranih 4,3 odsto biti 4,9 odsto.
Evropska komisija preliminarno utvrdila: Temu krši zakon zbog nebezbednih proizvoda
18.11.2026.•
1
Evropska komisija objavila je da kineska platforma za internet trgovinu Temu, prema preliminarnim rezultatima istrage, krši Zakon o digitalnim uslugama (DSA).
Direktor za strategiju MOL Grupe: Pripreme za kupovinu NIS-a ušle u novu fazu
18.11.2026.•
0
Pripreme za transakciju u vezi sa NIS-om ušle su u novu fazu, rekao je direktor za strategiju mađarske MOL Grupe Đerđ Bača.
NBS oduzela dozvolu za rad Alta lizingu, sledi likvidacija
18.11.2026.•
0
Izvršni odbor Narodne banke Srbije oduzeo je dozvolu za obavljanje poslova finansijskog lizinga Alta lizingu.
Prognoza Evropske komisije: Rast ekonomije u Srbiji kratkoročan, sledi usporavanje
17.11.2026.•
6
Ekonomski rast Srbije ojačaće na kratak rok, vođen domaćom tražnjom, na 3,3 odsto ove godine i 3,8 odsto sledeće da bi zatim usporio na 2,9 odsto u 2028, predviđa Evropska komisija u jesenjim ekonomskim prognozama.
Poštanska štedionica: Deponentima Alta banke do sada isplaćeno 32,84 miliona evra i 1,98 milijardi dinara
17.11.2026.•
3
Deponentima Alta banke u stečaju isplaćeno je 32,84 miliona evra i 1,98 milijardi dinara.
PKS-u četiri milijarde dinara od članarine: Treba li ovaj namet ukinuti i šta planira Studentska lista
17.11.2026.•
22
Plaćanje članarine Privrednoj komori Srbije (PKS) je obaveza za sve registrovane privredne subjekte, uz određene izuzetke.
Uprkos podršci Trampa i Maska: Nvidija ne razmatra povratak Džensena Huanga
17.11.2026.•
1
Upravni odbor kompanije Nvidija ne razmatra povratak Džensena Huanga na mesto izvršnog direktora, uprkos sve glasnijim zahtevima za njegov povratak.
Majkrosoft utvrdio: Višemesečni softverski propust izazvao globalni prekid rada
17.11.2026.•
5
Kompanija Majkrosoft utvrdila je da je višemesečni softverski propust, u kombinaciji sa problemima u internim mrežnim vezama i smanjenim kapacitetom servera, izazvao globalni prekid rada njenih usluga.
Akcionari tužili Intel jer je vrednost akcija u jednom danu pala 29 odsto
17.11.2026.•
1
Akcionari Intela podneli su tužbu protiv kompanije zbog obmanjivanja investitora i prikrivanja posledica usporavanja prodaje ličnih računara, što je doprinelo padu vrednosti akcija firme za 29 odsto u jednom danu.
Vasalo: Borba protiv korupcije i vladavina prava ključni za predvidivo poslovno okruženje
16.11.2026.•
2
Borba protiv korupcije, nezavisno pravosuđe, transparentne javne nabavke i efikasne institucije su ključni za stvaranje predvidivog poslovnog okruženja, ravnopravnu tržišnu konkurenciju i privlačenje investicija.
Predsednik Saveta guvernera NBS o povećanju referentne kamate: Utiče samo na korisnike dinarskih kredita
16.11.2026.•
2
Predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije Ivan Nikolić izjavio je da povećanje referentne kamatne stope NBS za 0,25 odsto, na 6,0 odsto, utiče samo na korisnike dinarskih kredita.
Mercedes obustavlja sva ulaganja u pogone u Nemačkoj
15.11.2026.•
8
Nemački proizvođač automobila Mercedes obustavlja sva ulaganja u svoje pogone u Nemačkoj i razmatra zatvaranje pojedinih pogona, kako bi se izborio sa visokim troškovima proizvodnje, navodi se u dopisu zaposlenima.
Predsednica Evropske centralne banke: Inflacija će verovatno ostati visoka
15.11.2026.•
2
Inflacija će u bliskoj budućnosti verovatno ostati visoka, a Evropska centralna banka će razmotriti detaljnu strukturu bazne inflacije kako bi odredila svoje naredne korake u vezi sa kamatnim stopama sledećeg meseca.
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru povećana na 4,4 odsto
15.11.2026.•
1
Međugodišnja inflacija u Srbiji u oktobru ove godine povećana je na 4,4 odsto, a mesečna 0,8 odsto, objavio je Republički zavod za statistiku.
Komentari 4
Plaćač poreza
Takođe, trenutno preti Jermeniji ratom zbog njene želje da se pridruži Evropskoj Uniji. Uz sve to, ceo svet je svedok da putler postaje sve paranoičniji. rusija nikada nikome nije bila prijatelj.
AAA
Anonimus
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar