VIDEO: U Japanu roboti brinu o starijim ljudima

Zapadna društva sve su starija i imaju sve manje mladih radnika, zbog čega im preti nestašica onih koji će se baviti brigom za starije osobe, ali Japan je rešenje pronašao u - robotima.
U mnogim zapadnim društvima postalo je uobičajeno da se za građane trećeg doba brinu njihova, ne više toliko mlada deca ili stariji. Mladih radnika je sve manje, a retki žele da rade taj težak i slabo plaćen posao. Japan je tom problemu doskočio uz pomoć robota.
 
U "Minami Tsukubi", domu za starije i nemoćne u blizini Tokija, negovateljica Asami Koniši na kukovima nosi robotsku spravu koja joj olakšava rad.
 
"Stvarno mi pomaže kad treba da podignem težeg muškog pacijenta", otkriva ta 34-godišnjakinja.
 
Takav i drugi "kiborg" uređaji koje proizvodi kompanija "Cyberdyne Inc" daju snagu onom koji ih nosi, ali mogu ljudima da vrate i mobilnost, kao i da im omoguće stajanje ili hodanje.
 
Sprave "Cyberdyne"-a očitavaju bioelektrične signale koji se šalju iz mozga u mišiće i tako korisnicima omogućuju kretanje.
 
"Spajamo ljudske i robotske informacione sisteme", ističe Jošijuki Sankai, inženjer koji je osnovao tu kompaniju 2004. godine.
 
I druge, veće i poznatije japanske kompanije razvijaju robote koji pomažu starijima i nemoćnima.
 
Panasonic izrađuje robotski krevet koji se pretvara u invalidska kolica.
 
Sony električni štenci i druge robotske životinje koriste se u terapiji za usamljenost i demenciju.
 
"Samo kad ga pogledaju ljudi se nasmeju i tako vežbaju mišiće lica", naglašava Kenšin Noguči, menadžer "Minami Tsukube" zadužen za promociju, govoreći o Paru, krznenoj robotskoj bebi foke koju je dizajnirao japanski AIST.
 
 
Paro košta oko 3.700 dolara i reaguje na dodir, zvuk i svetlost. Kad mu se dotaknu brkovi, pomeraju se njegova glava i peraje. Taj robot trepće i ispušta zvukove foke, a u "Minami Tsukubi" stoji na šalteru na ulazu, gde ga stanovnici doma maze ili grle u prolazu.
 
U tokijskom domu "Shintomi" stariji se rekreiraju uz Pepera, oko metar visokog humanoidnog robota velikih očiju koji predvodi zajedničko pevanje. Telekomunikacioni i finansijski džin "SoftBank" je prodao oko 16.000 primeraka tog robota, većinom u Japanu.
 
Peper komunicira s ljudima, odgovara na jednostavna pitanja poput "gde je toalet", a ume da se nađe i u ulozi prodavca. Trenutno ih u SAD-u radi nekoliko stotina, nudeći proizvode poput piva.
 
 
Jedan od glavnih razloga vodeće uloge Japana u naprednoj robotici u zdravstvu je loša demografska slika te države.
 
Japanaca je sve manje i sve su stariji – već je gotovo četvrtina stanovništva starija od 65 godina, a do 2050. se očekuje da će taj procenat biti veći od 40 odsto. Već danas se tamo stariji brinu za starije.
 
Roboti su dugo deo japanske popularne kulture, ali ih Amerikanci ne prihvataju tako brzo. Stručnjaci smatraju da je to delom zbog nerealističnih očekivanja i straha. Američki potrošači žele robote koji će biti kao ljudi, a bojazan od kiborga i veštačke inteligencije pojačali su filmovi poput Terminatora i Matriksa.
 
Iako SAD ne stari toliko brzo kao Japan, Amerikanaca starijih od 65 već ima više od 52 miliona. Očekuje se da će ih do 2060. biti dvostruko više i da će jedan od četiri Amerikanca biti tog doba.
 
U isto vreme SAD, kao i druge razvijene ekonomije poput Nemačke ili Južne Koreje, gube udeo mlađih radnika, onih koji su najsposobniji da brinu za starije.
 
Projekcije predviđaju da će u narednih deset godina potražnja za tim poslom narasti za 40 odsto, ali i da će doći do nestašice radnika jer je reč o slabo plaćenom a napornom i fizički iscrpljujućem radnom mestu.
 
U "Minami Tsukubi" zbog toga smatraju da bi upravo roboti mogli da pomognu da radnici budu duže aktivni i njima žele da privuku mlađe ljude stvarajući osećaj visokotehnološkog okruženja.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija