Zemlja se 2020. vrtela najbrže u poslednjih 50 godina

Prošle godine je zabeleženo 28 najbržih dana od 1960, a naša planeta se okretala oko svoje ose nekoliko milisekundi brže od proseka.
Zemlja se 2020. vrtela najbrže u poslednjih 50 godina
Foto: Pixabay
To ne bi trebalo da nas zabrinjava, okretanje Zemlje oko ose sve vreme malo varira jer na nju utiču promene atmosferskog pritiska, vetrovi, okeanske struje i kretanje jezgra.
 
Ovakvo jedva primetno povećanje ili smanjenje brzine može biti nezgodno jedino za one koji se bave ultrapreciznim atomskim satovima koji mere koordinisano svetsko vreme (UTC), prema kojem nameštamo svoje satove. Kada rotacija Zemlje odstupi od UTC-a za više od 0,4 sekunde, UTC tada počne da se uskladi. 
 
Dodavanje sekundi
 
Do sada su se tokom usklađivanja krajem juna ili decembra uglavnom dodavale "prestupne sekunde" kako bi se UTC uskladio s astronomskim vremenom. Odnosno, donedavno je ukupni trend rotacije Zemlje usporavao od početka preciznih satelitskih merenja krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih.
 
Od 1972. godine stručnjaci otprilike svakih godinu i po dana dodaju prestupnu sekundu. Poslednje takvo prilagođavanje bilo je 2016. godine, kada je u novogodišnjoj noći u 23 časa, 59 minuta i 59 sekundi dodata jedna "prestupna sekunda", piše Live Science.
 
Međutim, prošle godine su se stvari poklopile drugačije te sada naučnici prvi put razmišljaju o tome da se UTC-u oduzme jedna sekunda. Naime, dan u proseku traje 86.400 sekundi, ali će astronomski dan u 2021. u proseku biti kraći za 0,05 milisekundi. Na kraju godine moglo bi se raditi o zaostatku od 19 milisekundi.
 
Prošle godine smo imali 28 bržih dana od najbržeg 2005.
 
"Ako se stopa rotacije Zemlje ubrza, sasvim je moguće da će biti potrebna negativna prestupna sekunda. Za sada je prerano reći da li će se to stvarno dogoditi", rekao je za "The Telegraph" fizičar Piter Viberli iz instituta National Physics Laboratory u Velikoj Britaniji.
 
"Na međunarodnom nivou se raspravlja o budućnosti prestupnih sekundi. Moguće je da će potreba za negativnom prestupnom sekundom podstaći odluku da se kompletno ukinu prestupne sekunde", dodao je.
 
Astronomski gledano, Zemlja je prošle godine 28 puta srušila prethodni rekord za najkraći astronomski dan postavljen 2005. Tokom najkraćeg dana te godine, 5. jula, naša planeta se okrenula oko svoje ose za 0,0516 milisekundi brže od prosečnih 86.400 sekundi. 
 
Najkraći dan u 2020. godini bio je 19. jula, kada je planeta završila rotaciju 1.4602 milisekunde brže od proseka.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija