VIDEO: Šta ako asteroid udari u Mesec 2032. godine i kolike su šanse za to?
U svakoj situaciji postoji svetla strana. Godine 2032. sam Mesec bi mogao imati posebno svetlu stranu ako ga pogodi asteroid širok 60 metara.
Foto: 021.rs (ilustracija/AI)
Šanse za takav događaj su i dalje relativno male (oko četiri odsto), ali nisu zanemarljive.
I naučnici se već pripremaju i za loše (ogromni rizici za satelite i veliki meteori koji bi mogli padati po brojnim delovima planete), ali i za dobro (jedinstvena prilika da se prouče geologija, seizmologija i hemijski sastav našeg najbližeg svemirskog suseda), piše ScienceAlert.
Novi rad autora Yifan He sa Univerziteta Tsinghua i saradnika, objavljen kao preprint na sajtu arXiv, osvetljava pozitivnu stranu moguće nauke koju bismo mogli sprovesti ako do sudara zaista dođe.
Dana 22. decembra 2032. asteroid 2024 YR4 ima četiri odsto šanse da zapravo udari u Mesec. Ako se to dogodi, oslobodiće energije jednake onoj koju bi izazvala srednje jaka termonuklearna bomba u našeg nebeskog suseda.
To bi bilo milion puta jače od poslednjeg velikog udara na Mesec, koji se desio 2013. i izazvan je mnogo manjim meteorom.
Ako zaista udari u Mesec, biće to slučajan, ali koristan događaj za fizičare koji proučavaju udare visoke energije. Iako mogu praviti modele kako bi simulirali udar, posmatranje stvarnog događaja pružiće podatke koji do sada nikada nisu mogli biti prikupljeni.
Udar će ispariti stene i proizvesti plazmu, i biće jasno vidljiv iz Pacifičkog regiona, gde će u trenutku udara biti noć.
Čak i danima nakon udara, bazeni rastopljenog materijala će se još hladiti, omogućavajući teleskopima poput Džejms Veba da snime detalje tog procesa i prouče kako se formiraju krateri na Mesecu.
Krater koji bi nastao trebalo bi da bude oko kilometar širok i 150–260 metara dubok, sa bazenom lave širokim 100 metara u centru.
Udar će takođe izazvati globalni "mesečev zemljotres" magnitude pet stepeni Rihterove skale. To bi bio najjači mesečev zemljotres ikada detektovan bilo kojim seizmometrom na Mesecu - a očekuje se još više pre tog datuma, jer se svemirske agencije utrkuju da se vrate na Mesec i pokriju ga naučnom opremom.
Praćenje širenja potresa izazvanog udarom pomoći će u proučavanju unutrašnjosti Meseca i razumevanju njegovog sastava bez upotrebe veštačkih eksplozija.
Poslednji deo naučne slagalice biće oblak ostataka koji nastanu udarom. Očekuje se da će do 400 kg tih ostataka preživeti povratak u Zemljinu atmosferu, što bi predstavljalo svojevrsnu besplatnu misiju povratka uzoraka sa Meseca - uprkos tome što bi uzorci bili ugljenisani pri ulasku u atmosferu.
Ako ste ikada gledali epizodu "The Eye" iz serije Andor ili čitali roman "Seveneves" Nila Stivensona, onda znate koliko spektakularan ovakav prikaz može biti.
Na vrhuncu, tačno oko katoličkog Božića 2032. godine, simulacije očekuju do 20 miliona meteora na sat kako udaraju u našu atmosferu, a većina njih na "prednjoj ivici" planete biće vidljiva golim okom. Među njima će biti i 100–400 vatrenih lopti (tj. većih komada) po satu.
Ali postoji i loša strana svega ovoga. Tih 400 kg meteora mora negde da padne, a izgleda da će se najverovatnije sručiti na Južnu Ameriku, Severnu Afriku i Arapsko poluostrvo.
To nisu najgušće naseljeni regioni sveta, ali čak i nekoliko kilograma svemirskog kamena koji padne na Dubai moglo bi izazvati štetu. Možda još opasniji je rizik po satelitske megakonstelacije koje igraju ključnu ulogu u navigaciji i internetu u savremenom društvu.
Takav događaj mogao bi pokrenuti Keslerov sindrom i srušiti celu mrežu za nekoliko godina, onemogućavajući i bezbedno slanje novih objekata u orbitu.
Zbog rizika, neke svemirske agencije već razmatraju misiju za preusmeravanje koja bi gurnula asteroid 2024 YR4 van potencijalne putanje sudara sa Mesecom, ali ništa još nije odlučeno.
Nije ni sam udar siguran - šanse su samo četiri odsto da se desi - ne kao dobitak na lutriji, ali ni previše verovatno kao bacanje savršene "dvadesetke" u D&D igri.
Ako se te šanse povećaju u narednim godinama, kao čovečanstvo moraćemo da odlučimo da li vredi uložiti trud da ga sklonimo. A ako to učinimo, mogli bismo propustiti priliku za neverovatnu nauku - ali možda spasemo celu našu orbitalnu infrastrukturu i poneki ljudski život uz to.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija
VIDEO: Evropska svemirska agencija lansirala satelit Smajl
19.05.2026.•
0
Evropska svemirska agencija uspešno je lansirala satelit Smajl koji će u okviru tri godine duge misije iz orbite detaljno proučavati magnetno polje Zemlje i interakciju tog prirodnog zaštinog omotača sa solarnim olujama.
Naučnici sve bliže brisanju loših sećanja: Da li bi trebalo to da radimo?
18.05.2026.•
3
Možda ćemo uskoro moći zauvek da izbrišemo bolna sećanja. Ali zaboravljanje ima svoju cenu.
Instagram ukinuo end-to-end enkripciju poruka
18.05.2026.•
0
Korisnici Instagrama više ne mogu da šalju privatne direktne poruke, jer je ta funkcija isključena širom sveta.
Afrika se polako deli, buduća mapa sveta mogla bi da izgleda drugačije
17.05.2026.•
1
Ispod površine podsaharske Afrike odvija se proces koji bi za nekoliko miliona godina mogao potpuno da izbriše mapu sveta kakvu poznajemo.
Super-Zemlje sve češće locirane, ali prave kopije Zemlje i dalje izmiču naučnicima
17.05.2026.•
1
Naučnici sve češće otkrivaju takozvane "super-Zemlje", ali planete koje bi zaista bile gotovo identične našoj Zemlji i dalje ostaju veoma teško uočljive, upozoravaju astronomi.
Prijateljski nastrojeni četbotovi prave više grešaka i više nerviraju korisnike
17.05.2026.•
0
Dve akademske studije pokazale su da "prijateljski" četbotovi nisu uvek toliko korisni koliko se očekuje.
VIDEO Tojotin robot pogađa slobodnjake bolje od NBA zvezda
17.05.2026.•
0
Najveći svetski proizvođač automobila ozbiljno se bavi i razvojem humanoidnih robota.
WWF: Srbija od sutra u ekološkom dugu
15.05.2026.•
3
Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) saopštila je da Srbija sutra ulazi u tzv. ekološki dug, koji predstavlja dan kada neka zemlja potroši više prirodnih resursa nego što će ih proizvesti u tekućoj godini.
Mreža X uvodi novu funkciju "Istorija"
15.05.2026.•
0
Društvena mreža X uvodi novu funkciju, nazvanu Istorija (History), koja korisnicima omogućava da na jednom mestu pregledaju sačuvane objave, "lajkovane" sadržaje, video-snimke i članke koje su ranije gledali ili čitali.
Uran i Neptun bi mogli biti puni stena
14.05.2026.•
1
Uran i Neptun su dve planete koje su istorijski klasifikovane i smatrane "ledenim divovima", a koje kruže daleko na hladnim ivicama našeg Sunčevog sistema.
Kina započela prvi svemirski eksperiment sa humanim veštačkim embrionima
14.05.2026.•
0
Kina je započela prvi svemirski eksperiment sa humanim veštačkim embrionima.
Meta pokreće "incognito chat" za privatne AI razgovore na Whatsapp-u
14.05.2026.•
0
Kompanija Meta saopštila je da uvodi novu funkciju "Inkognito ćaskanje" (Incognito Chat) za svog asistenta veštačke inteligencije (AI) u aplikaciji WhatsApp, s ciljem jačanja zaštite privatnosti korisnika.
Pobuna u Guglu: Zaposleni protiv saradnje sa Pentagonom
13.05.2026.•
1
Zaposleni u kompaniji Gugl pokrenuli su niz protesta zbog korišćenja proizvoda veštačke inteligencije (AI) ove kompanije u poverljivim vojnim operacijama.
VIDEO: Pogledajte kako humanoidni roboti spremaju sobu
13.05.2026.•
0
Američka kompanija za robotiku Figure predstavila je svoje humanoidne robote, koji obavljaju kućne zadatke u koordinisanoj demonstraciji spremanja sobe.
Polovina mladih u Srbiji koristi AI svakog dana
12.05.2026.•
3
Generacija Z u Srbiji veštačku inteligenciju (AI) koristi gotovo rutinski - više od 80 odsto mladih smatra je delom svoje svakodnevice, a skoro polovina AI je i upotrebljava svakog dana.
Zemlja bez (mnogo) inovacija
12.05.2026.•
4
Neverovatno je koliko su Srbija i Srbi ponosni na Nikolu Teslu i Mihajla Pupina, gorostase u primeni naučnih saznanja i pronalazače najvišeg svetskog renomea ponikle na ovim prostorima.
VIDEO: U Tokiju otvorena laboratorija u kojoj medicinske eksperimente sprovode samo roboti
10.05.2026.•
0
Univerzitet u Tokiju otvorio je laboratoriju u kojoj roboti sprovode medicinske eksperimente koje su ranije obavljali ljudi, a cilj je da se vremenom automatizuje skoro čitav proces istraživanja.
Svemirski teleskop Džejms Veb prvi put direktno proučavao površinu egzoplanete
10.05.2026.•
0
Astronomi koji koriste svemirski teleskop "Džejms Veb" po prvi put su direktno analizirali površinu planete van našeg Sunčevog sistema.
EU zabranjuje AI alate za lažne intimne fotografije bez pristanka
10.05.2026.•
0
EU je postigla privremeni dogovor o pojednostavljivanju pojedinih delova zakona o veštačkoj inteligenciji, uz uvođenje zabrane AI alataza seksualne eksplicitne slike, uključujući takozvane "nudifaj" aplikacije.
Megacunami formiran prošle godine na Aljasci je drugi najviši ikada zabeležen
07.05.2026.•
1
Megacunami visok 482 metra, koji je formiran prošle godine na Aljasci kada se deo planine urušio u more, drugi je najviši ikada zabeležen i podsetnik na rizike koje predstavlja topljenje glečera.
Nova debata o Plutonu: Mogao bi ponovo biti proglašen planetom
07.05.2026.•
1
Skoro 20 godina nakon kraja debate o njegovom statusu, Pluton je ponovo u centru pažnje.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar