NASA snimila neobičan prizor na Marsu: Na zaleđenim dinama kao da raste šuma

Prema svemu što čovečanstvo do sada zna, a to znanje je prilično obimno, na Crvenoj planeti ništa ne raste.
NASA snimila neobičan prizor na Marsu: Na zaleđenim dinama kao da raste šuma
Foto: NASA
Nijedan rover niti orbiter nikada nije pronašao ni trag algi, kaktusa ili kakve zakržljale biljke.
 
Zbog toga fotografija koju je NASA-in Mars Reconnaissance Orbiter snimio 2008. godine deluje još neobičnije. Na njoj izgleda kao da šumarci kržljavog drveća uspravno rastu na vrhovima zaleđenih dina u blizini severnog pola Marsa.
 
Međutim, sve je stvar perspektive.
Ako se fotografija okrene naopako, duge, tamne pruge na svetloj površini leda i peska mnogo više liče na ono što zaista jesu: tamni pesak iz unutrašnjosti dina, koji se pokrenuo i počeo da klizi niz njihove padine usled sezonske sublimacije leda od ugljen-dioksida, prenosi ScienceAlert.
 
Kako na Marsu nastaju neobične šare?
 
Mars je, poput Zemlje, nagnut u odnosu na Sunce, zbog čega i na njemu postoje godišnja doba. Međutim, Mars se u mnogo čemu razlikuje od naše planete, pa i sezonske promene mogu da izgledaju sasvim drugačije.
Tokom izuzetno hladne marsovske zime, umesto vodenog leda koji preovlađuje na Zemlji, ugljen-dioksid iz atmosfere smrzava se u obliku snega i mraza, prekrivajući polarni pejzaž slojem suvog leda.
 
Kada duga zima počne da ustupa mesto proleću, taj led se ne topi u tečnost kao sneg i mraz na Zemlji, već sublimira, odnosno direktno prelazi iz čvrstog u gasovito stanje i vraća se u atmosferu.
 
To je proces koji može znatno da promeni površinu.
 
Čak je i slaba Sunčeva toplota koja dopire do Marsa dovoljna da zagreje led na vrhovima dina, zbog čega on slabi i puca.
 
Sunčeva svetlost takođe može da prodre kroz poluprovidni led i zagreje ga odozdo. Tada dolazi do nagomilavanja gasa koji na kraju može naglo da izbije na površinu, noseći sa sobom pesak.
 
Dok se pesak obrušava niz strme padine dina, ostavlja duge, tamne tragove koji, posmatrani odozgo, podsećaju na stabla i grane drveća.
 
Pejzaž koji se neprestano menja
 
Ove peščane lavine nisu samo teorijska pretpostavka. Na fotografiji iz 2008. godine kamera HiRISE zabeležila je i mali oblak prašine koji je podigao materijal dok se obrušavao niz dinu.
U istraživanju iz 2011. godine, pokojna planetarna naučnica Kendis Hansen-Koharček sa Instituta za planetarne nauke i njene kolege uporedili su snimke dina u severnoj polarnoj oblasti, nastale tokom uzastopnih marsovskih godina.
 
Otkrili su da se pejzaž može dramatično promeniti. Na nekim dinama pojavili su se novi žlebovi i udubljenja, dok su se u podnožjima drugih nagomilale nove naslage peska.
 
Na pet dina koje su istraživači merili, donje ivice padina pomerile su se između 2,2 i 4,7 metara tokom samo jedne marsovske godine.
 
Do leta led potpuno nestaje, a sa njim iščezavaju i tamne pruge. Marsovski vetrovi zatim preraspodeljuju pesak i postepeno izravnavaju padine dina.
 
Međutim, kada se zima vrati, dine se ponovo zaleđuju, stvarajući uslove da se narednog proleća još jednom pojave neobične, kratkotrajne "šume" na površini Marsa.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Teme

Mars

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

Na Mesecu ima 187.000 kilograma smeća

Od kada se sovjetska sonda Luna 2 srušila na površinu Meseca 1959. godine, postavši prvi objekat koji je napravio čovek i koji je stigao do našeg prirodnog satelita, čovečanstvo je sprovelo više od 140 misija na Mesec.

Misteriozni asteroid ubrzava u svemiru

Asteroid 1998 KY26 zbunjuje naučnike jer ubrzava na način koji se ne može jednostavno objasniti uobičajenim silama koje utiču na kretanje svemirskih tela.