Na Mesecu ima 187.000 kilograma smeća

Od kada se sovjetska sonda Luna 2 srušila na površinu Meseca 1959. godine, postavši prvi objekat koji je napravio čovek i koji je stigao do našeg prirodnog satelita, čovečanstvo je sprovelo više od 140 misija na Mesec.
Na Mesecu ima 187.000 kilograma smeća
Foto: Pixabay
Tokom tih misija na Mesec je stiglo 12 ljudi, sedam lunarnih rovera i čak 187.000 kilograma odbačenog materijala. To je približno jednako težini putničkog aviona Boing 747.
 
Međutim, nisu svi ti ostaci samo svemirsko smeće. Deo njih mogao bi da bude koristan za buduća istraživanja Meseca.
Veliki deo otpada čine ostaci opreme za sletanje
 
Značajan deo svemirskog otpada na Mesecu čine ostaci opreme za sletanje iz prethodnih misija, objašnjava Ejdan Kauli, naučni saradnik Evropske svemirske agencije (ESA) za Popular Science.
 
Rane misije istraživanja Meseca, poput NASA programa Apolo, koristile su lunarne module koji nisu bili predviđeni za ponovnu upotrebu.
 
"Modul bi sleteo, a zatim bi se njegov gornji deo vratio u Mesečevu orbitu, gde bi se spojio sa komandnim modulom radi povratka na Zemlju. Donji deo letelice ostajao bi na Mesecu", objašnjava Kauli.
Na Mesecu su ostali i lunarni roveri
 
Masu otpada povećavaju i napušteni lunarni roveri, vozila sa posadom ili bez nje koja su korišćena za istraživanje Mesečeve površine.
 
Među njima je kineski robotski rover Jutu, koji je slao podatke na Zemlju tokom 31 meseca, ali i vozila koja su se srušila prilikom pokušaja sletanja, poput rovera Rašid iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
 
Ostali otpad obuhvata naučnu opremu, kutije sa alatom i sonde namenjene udaru u Mesečevu površinu.
 
Takve sonde namerno udaraju u Mesec radi ostvarivanja određenih naučnih ciljeva, poput snimanja površine iz neposredne blizine ili podizanja kamenja i prašine kako bi mogli da budu analizirani.
 
Fotografije pustog Mesečevog pejzaža mogle bi da stvore utisak da svi ti ostaci jednostavno stoje netaknuti sve do dolaska sledeće ljudske posade.
 
Međutim, stvarnost je drugačija.
 
Predmeti ostavljeni na Mesecu postepeno propadaju
 
Mesec je izuzetno surovo okruženje.
 
"Neprestano je izložen udarima mikrometeorita", objašnjava Kauli.
 
Ovi sićušni komadi svemenskog kamenja, zajedno sa intenzivnim zračenjem, sunčevom svetlošću i velikim temperaturnim promenama, postepeno oštećuju i razgrađuju predmete ostavljene na površini.
 
Na primer, čuvena američka zastava koju su Nil Armstrong i Baz Oldrin postavili na Mesec 1969. godine verovatno je pod uticajem Sunčevog zračenja gotovo potpuno izbledela i postala bela.
 
Mesečevo smeće moglo bi da bude korisno
 
Ipak, čak i oštećeni i dotrajali materijali mogli bi da imaju vrednost za buduća istraživanja Meseca.
 
Kauli objašnjava da bi proučavanje opreme koju su ljudi ostavili na Mesecu moglo da pomogne naučnicima da razumeju kako tamošnji uslovi utiču na različite materijale.
 
Na primer, ispitivanje posledica udara mikrometeorita moglo bi da doprinese razvoju bolje zaštite solarnih ćelija i panela, koji će biti neophodni ako ljudi jednog dana budu živeli na Mesecu.
 
"To bi nam moglo omogućiti da napravimo bolju zaštitu za solarne ćelije i panele, kako ne bi propadali kada ljudi jednog dana budu živeli na Mesecu", kaže Kauli.
Buduće misije mogle bi da ostavljaju manje otpada
 
NASA i Kineska nacionalna svemirska uprava planiraju nove misije sa ljudskom posadom na Mesec u narednih pet godina, što znači da će se količina opreme na njegovoj površini verovatno dodatno povećati.
 
Ipak, postoje razlozi za očekivanje da će buduće misije ostavljati manje otpada.
 
"Danas se sve veća pažnja posvećuje letelicama koje mogu ponovo da se koriste. Možda će modul za sletanje moći da sleti kao jedna celina i zatim ponovo poleti kao jedna celina", kaže Kauli.
 
Letelice koje su trenutno u razvoju, poput Spejs Iksovog sistema Starship Human Landing System (HLS), predviđene su upravo za takav način upotrebe.
 
Naučnici već razmatraju reciklažu otpada na Mesecu
 
Evropska svemirska agencija već istražuje načine na koje bi postojeći otpad mogao ponovo da se iskoristi.
 
Jedan projekat bavio se mogućnošću primene 3D štampanja kako bi se ostaci lunarnih letelica pretvorili u nove materijale.
 
Međutim, takvi postupci moraće da uzmu u obzir činjenicu da je oprema verovatno kontaminirana Mesečevom prašinom, koja se sastoji od oštrih čestica i može dodatno da ošteti mašine.
 
Kauli navodi da bi lagani aluminijum, od kojeg su napravljeni spoljašnji delovi mnogih lunarnih vozila, mogao da se istopi pomoću koncentrisane sunčeve svetlosti.
 
"Umesto da sve donosite sa Zemlje ili iskopavate na Mesecu, mogli biste jednostavno ponovo da koristite staru opremu, baš kao što recikliramo materijale ovde na Zemlji", objašnjava on.
 
Tako bi lunarno "smeće" jednog dana moglo da postane dragocen resurs za prve ljude koji budu živeli na Mesecu.
 
Jer, kako kaže stara izreka, ono što je za jednog čoveka smeće, za drugog je blago.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Teme

MESEC

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

Misteriozni asteroid ubrzava u svemiru

Asteroid 1998 KY26 zbunjuje naučnike jer ubrzava na način koji se ne može jednostavno objasniti uobičajenim silama koje utiču na kretanje svemirskih tela.