Najveći AI data centri proizvedu za godinu dana više gasova staklene bašte nego cela Danska

Četiri stotine data centara u SAD ispustilo je za godinu dana veću količinu gasova staklene bašte nego čitava Danska, a to je bilo pre no što je bum veštačke inteligencije zaista počeo.
Najveći AI data centri proizvedu za godinu dana više gasova staklene bašte nego cela Danska
Foto: 021.rs (ilustracija)
Ovo pokazuje objavljena studija Univerziteta Harvard. U međuvremenu, na klimskim pregovorima COP31 Ujedinjenih nacija u Antaliji, u Turskoj, danas je usvojeno obećanje, u vidu obaveze dobrovoljnog tipa, da kompanije i države sveta ubuduće napajaju data centre čistom energijom i da u pogledu potrošnje energije, vode i emisija gasova budu transparentnije.
"Ne možemo danas tražiti od ljudi da prihvate veće račune, veće zagađenje koje zagreva planetu i dublju nejednakost u zamenu za obećanja o boljem sutra. Tvrdnje o budućim uštedama emisija ne mogu opravdati rastuće zagađenje sada, što klimatske katastrofe čini još gorim", rekao je šef Ujedinjenih nacija za klimu Sajmon Stil tokom predstavljanja obećanja.
 
Obećanje sadrži i poziv da se moć veštačke inteligencije usmeri na rešavanje do sada nerešivog problema klimatskih promena, što odražava rastuću zabrinutost zbog sve većeg uticaja AI na životnu sredinu.
Politička reakcija na ovaj problem pokazala se na izborima u SAD, i u velikim protivljenjima lokalnih zajednica na izgradnju novih data cenatra na njihovim područjima.
 
Eksplozija novih i planiranih data centara takođe je podstakla potragu za novim izvorima proizvodnje energije, što je dovelo dotle da najveće tehnološke kompanije ne uspevaju da ostvare svoje klimatske ciljeve.
 
Njihova potrošnja električne energije porasla je za 240 odsto u periodu između 2022. i 2025. godine, pokazuje novi izveštaj incijative "Klimatska akcija protiv dezinformacija".
 
Istraživači sa Harvarda su proučili 403 najveća američka data centra između maja 2024. i aprila 2025. godine koristeći dostupne podatke i modeliranje kako bi analizirali njihovu potrošnju električne energije i emisije.
 
Procenili su da je potrošnja električne energije u centrima proizvela oko 25,7 miliona tona ugljen-dioksida, piše u studiji objavljenoj danas u časopisu Nature Sustainability.
 
Više od polovine potrošnje električne energije tih data centara – 82 teravat-sata – dovoljno za napajanje skoro sedam miliona domova tokom jedne godine – potiče od sagorevanja fosilnih goriva, koja su glavni pokretač globalnog zagrevanja, otkrili su istraživači.
 
Procena emisija je dva do tri puta veća od one koju su pokazale prethodne studije, rekla je viša autorka studije Frančeska Dominiči, koja je profesorka biostatistike na Harvardu.
 
"To je ekvivalentno emisiji CO2 cele (američke savezne) države poput Mičigena ili neke male evropske zemlje. Planovi za još 2.000 data centara čine tu količinu zabrinjavajućom za budućnost, vraćamo se unazad, odmičući se od cilja kontrole emisije CO2", rekla je Dominiči.
Nekoliko spoljnih stručnjaka za klimu, energiju i veštačku inteligenciju reklo je da nova studija ima smisla i da je došla do realnih zaključaka, smatrajući da je upotreba modeliranja razumna, pošto kompanije nisu transparentne po pitanju potrošnje energije i zagađenja.
 
"Ne možemo efikasno upravljati uticajima na životnu sredinu bez pouzdanih merenja i objavljivanja", rekao je Fengći Ju, naučnik za energetske sisteme sa Univerziteta Kornel koji nije bio deo studije.
 
On je dodao i to da "na kraju krajeva, ekološki otisak veštačke inteligencije nije fiksan. Zavisi od toga gde gradimo data centre, koliko oni efikasno rade i kako ih snabdevamo električnom energijom".
 
"Zavet o veštačkoj inteligenciji u Antaliji", koji su pokrenuli domaćini pregovora o klimi u UN, Turska, i Međunarodna telekomunikaciona unija, kaže da data centri treba da koriste čistu energiju i efikasne energetske i vodne sisteme.
 
U dokumentu iz Antalije se poziva i na odgovorno projektovanje i upravljanje sistemima veštačke inteligencije, uz korišćenje ekoloških standarda, ponovo korišćenje ili reciklirajuću infrastrukturu i hardver.
 
Navodi se da bi uticaji data centara na životnu sredinu trebalo da se procene i podele, a potpisnici bi trebalo da podrže korišćenje veštačke inteligencije kao klimatskog rešenja.
 
Predsednik COP31 Murat Kurum rekao je da svetski lideri na pregovorima moraju otvoreno da razgovaraju o rastućoj potrošnji energije veštačke inteligencije i da počnu da postavljaju uslove.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Nauka i tehnologija

Misteriozni asteroid ubrzava u svemiru

Asteroid 1998 KY26 zbunjuje naučnike jer ubrzava na način koji se ne može jednostavno objasniti uobičajenim silama koje utiču na kretanje svemirskih tela.