Krađa kakva je moguća u naprednjačkoj Srbiji

Vest da je Davor Macura izneo 45 milijardi iz depoa svoje Alta banke je u momentu šokirala srpsku javnost.
Krađa kakva je moguća u naprednjačkoj Srbiji
Foto: 021.rs
Od devedesetih smo imali prilike da vidimo mahinacije Jezde i Dafine, petnaestak godina kasnije propast pet (domaćih) banaka je ovo društvo koštala najmanje milijardu evra. 
 
Međutim, nikada na ovim prostorima nije viđena ovako drska krađa novca koji su građani i preduzeća poverili banci na čuvanje. Reč je o trivijalnom lopovluku. Naravno, o tome nisu smeli ostaviti nikakav ni pisani ni usmeni trag.
Da bude jasno, reč je o novcu građana, preduzeća, državnih i lokalnih organa, raznih udruženja... pa vlasnik banke i nema pravo da ulazi u depo, već samo neveliki broj ovlašćenih službenika.
 
Vest je prvi put obelodanjena u utorak, 27. oktobra, dva dana nakon kraja četrnaest godina duge vladavine Srpske napredne stranke, mada je jasnih naznaka krađe bilo i dan ranije, kada je advokat Ivan Ninić objavio da se "iz jedne banke izvlači gotovina, oko 40 miliona evra, i prenosi u inostranstvo“. Usledio je pisani demanti guvernerke Jovanke Tabaković, da bi već sutradan nova vest precizno ukazivala na drastične razmere krađe.
Miljenik javnog sektora
 
Izgleda da je Željko Jović, viceguverner zadužen za kontrolu bankarskog sistema, u utorak zahtevao vanrednu kontrolu, ali do nje je došlo tek u petak u predvečernjim časovima i otegla se do subote u dva časa i 45 minuta, kada je NBS zabranila rad Alta banci. 
 
Prezentovano je da se stanje u banci dramatično razlikuje od onoga što je godinama prikazivano u zvaničnim izveštajima, odnosno da je banka ostala bez novca. Neverica je bila tim veća što je Alta banka od starta prijavljivala veoma visok procenat novca u kešu, otprilike oko 23 odsto celokupne aktive je bilo u gotovini, poređenja radi, kod ostalih banaka se kreće između tri i sedam odsto.
 
Upravo godinama prevelik keš je bio indicija da se nešto neobično događa u banci nastaloj tako što je Macura, vlasnik lanca menjačnica, kupio državni paket akcija u Jubmes banci, potom i celokupno vlasništvo. Za šest godina uspeo je da od banke koja je činila 0,43 odsto srpskog bankarstva dođe do 3,1 odsto i devetog mesta po veličini. 
 
Isticao se visokim kamatama (za dva, pa i tri procenta više od rivala), ali i neverovatno velikim brojem javnih preduzeća i državnih organa koji su u njoj držali depozite, odnosno preko nje obavljali finansijske poslove. Tako je na kraju u ovoj banci bilo preko 300 miliona evra gotovine javnog sektora, nešto više od četvrtine ukupno položene svote...
Kontrola depoa
 
Iskusniji bankari su se iščuđavali ovakvoj bankarskoj politici, gotovina ne stvara profit, već dobit nastaje samo kreditiranjem i dosta je bilo razloga da Narodna banka Srbije i vanredno nadgleda poslovanje ovakve finansijske kuće. 
 
Međutim, iz NBS su stizale samo potvrde dobrih poslovnih rezultata Alta banke. Sada izgleda da iz NBS nikada nisu dovoljno stručno i duboko kontrolisali ovu banku. Posebno bi bilo potrebno, i javnost to očekuje, čuti kako je izgledala kontrola depoa Alta banke, odnosno da li je uopšte bilo ovakve vrste nadzora. 
 
Da je banka sporna moglo se naslutiti i po tome što su pojedini kongresmeni iz SAD tražili od Marka Rubija, državnog sekretara SAD, da se Macuri zabrani ulaz u SAD, a Alta banci korišćenje američkog bankarskog sistema. Crna Gora se, očito, ugledala na ovakve prekide i na granici je zabranila vlasniku Alta banke da uđe na teritoriju ove države.
 
Macura nikada nije skrivao izrazitu bliskost sa naprednjacima, da je i pokušavao bilo bi to krajnje neuverljivo. Međutim, kako se priča o "iznošenju novca" polako razvija i kompletira, postaje jasno da je, zapravo, bio projekat vlasti i svoj deo posla obavljao je krajnje pragmatično i do bola surovo. 
 
Na pravosuđu je da u celosti razjasni mehanizam i detalje krađe, na novim vlastima da izgrade bolju zaštitu nacionalnog bankarskog sistema. Za sve je posebno značajno da se iznađe kuda je odlazio iznošeni novac, jer sve više je finansijskih stručnjaka čije je mišljenje da novac Macura najčešće nije ni (fizički) unosio u banku i njen depo, već je samo prijavljivao. 
 
Domaća ili strana banka
 
Nema spora da će posledice slučaja Alta banke biti ozbiljne. Pitanje je šta bi bilo da je Alta banka bila u stranom vlasništvu. Odgovor je jasan, inovlasnici bi sanirali gubitak, ulili nov kapital i nastavili sa radom. 
 
Ovdašnji vlasnici nisu tog kapaciteta, pa će štetu izdvajanjem za solidarni fond sanirati delom ostale poslovne banke u Srbiji, delom preko državnog fonda svi građani Srbije. Naravno, nastradaće krupniji depozitari za koje ni posle prodaje imovine neće biti dovoljno novca za povraćaj uloženog novca. 
 
Mada je u poslednje vreme u javnosti bilo poprilično zalaganja, uz argumentaciju da međusobna konkurencija stranih banaka nije dovela do pada kamata i produženja ročnosti kreditiranja, nakon slučaja Alta banke za osnivanje domaće razvojne banke teško da će iko podići ruku uvis.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui

Piše Veran Matić: Svi protiv KRIK-a

Predsednik Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (ANEM) Veran Matić ocenio je da se protiv Mreže za istraživanje kriminala i korupcije (KRIK) podnose tužbe da bi se onemogućilo novinarima tog medija da rade.

Šta je bio razlog posete?

Kratka poseta ukrajinskog predsednika Beogradu se završila, a da nismo čuli pravi razlog prvog dolaska ratnog ukrajinskog predsednika u srpsku prestonicu.

Put ka EU: Biće boljih vremena

Prošao je samit u Tivtu, predstavnici Evropske unije su izložili zemljama "Zapadnog Balkana" šta treba da urade ukoliko žele članstvo u najlukrativnijem društvu.

Svetsko, a ko da je naše

Napomenuh u jednom od prethodnih tekstova da će fuca biti krš na Svetskom, a verujem da to treba mal'ko objasniti. Nije to moje mišljenje, to je naučna činjenica.

Piše Siniša Tucić: U odbranu Nevene Jevtić

Poseban trenutak u mom intelektualnom stasavanju, dogodio se negde polovinom dvehiljaditih kada sam se upoznao sa zanimljivim ljudima u okviru Kluba studenata filozofije "Gerusija" koji je kasnije prerastao u kolektiv.

Ruže su procvetale

Izmučeno, ali časno srce čoveka rođeno u Titogradu prestalo je da kuca 8. aprila.

Zašto Amerika ratuje?

Rat SAD i Izraela protiv Irana svakim danom se sve više intenzivira, žrtve na obe strane su sve brojnije, razaranja surovija.

Umetnik je prisutan

Prvi čovek Novog Sada nedavno je inicirao ukidanje dozvole Akademiji umetnosti da se dva prostora u gradskom vlasništvu nadalje koriste za potrebe važne visokoškolske institucije.