Najveći protesti u Libanu u poslednjih 14 godina parališu zemlju.
Protestuje se zbog slabe vlade, loših javnih usluga i nadolazećeg ekonomskog kolapsa. Demonstranti su izašli na ulice u urbanim centrima kako bi se suprotstavili državnim zvaničnicima, za koje tvrde da sprečavaju prekopotrebne reforme koje bi išle nauštrb vladajuće klase, te umesto toga pokušavaju da povećaju javne prihode oporezivanjem siromašnih, piše "Gardijan".
Libanska vlada je pod pritiskom dosad neviđenih protesta juče prihvatila niz ambicioznih reformi koje su dugo bile zaustavljene, ali su demonstranti nastavili da iskazuju nezadovoljstvo političkom klasom koju optužuju da je zemlju odvela u propast.
Nakon vanredne sednice vlade premijer Saad Hariri je pred novinarima najavio da će koaliciona vlada doneti "važne i nužne mere". Obećao je "proračun za 2020. bez dodatnih poreza za stanovništvo", smanjenje plate predsednika, bivših predsednika, ministara i poslanika za 50 odsto i nove poreze za banke.
Hariri je najavio i brze mere u borbi protiv korupcije i rekao da podržava zahtev za prevremene parlamentarne izbore koji su postavili demonstranti.
Haririjeve izjave koje su se direktno prenosile na velikim skupovima u središtu Bejruta nisu umirile građane, već ih je desetine hiljada ljudi dočekalo uzvicima "Revolucija, revolucija" i "Narod želi pad režima", što su bili glavni slogani protesta.
Sve je počelo u četvrtak
Nezadovoljstvo je izbilo u četvrtak nakon što su najavljeni novi porezi, među kojima je i šest dolara mesečne takse na aplikaciju WhatsApp, što je bilo ključno za izlazak demonstranata na ulice. Bes je proključao u petak i doveo do pljačke luksuznih prodavnica u Bejrutu i smrtnog stradanja jedne osobe u Tripoliju. Od tada su se protesti transformirali u velika mirna okupljanja, koja nadilaze sektaške i socijalne granice, te rastu u brojnosti i energičnosti, dok se libanske vođe trude da formulišu odgovor.
Libanske zastave dominirale su u nedelju u Bejrutu, a zastave političkih grupa ili milicija uglavnom su izostale, što je na prethodnim protestima bila retkost.
Iako demonstracije nisu retkost u Libanu, toliko ljudi na ulicama u takvom trajanju nije zabeleženo još od Kedarske revolucije 2005. godine, koja je dovela do toga da sirijske snage napuste zemlju nakon 15 godina uplitanja u dešavanja kod suseda. Taj je trenutak trebalo da inicira novu eru upravljanja, u kojoj će lokalni zvaničnici imati više slobode u vođenju nacionalnih poslova. Umesto toga, u svim državnim institucijama učvrstile su se jaka korupcija i nepotizam, a jaz između privilegovane elite i ostatka zemlje se produbio.
Ekonomija blizu propasti
Libanska ekonomija u međuvremenu se približila propasti. Državni dug iznosi 150 odsto BDP-a i nastavlja da raste, rezerve centralne banke pale su prošle godine za 30 odsto, a lokalna valuta poslednjih meseci izgubila je vrednost u odnosu na dolar.
Devalvaciju u odnosu na dolar, ekonomisti i diplomate smatraju presudnom tačkom. Oni su pozvali libanske vođe da sprovedu duboke strukturalne reforme kako bi oslobodili prihode i omogućili 11 milijardi dolara povoljnih zajmova i nepovratnih sredstava, što bi moglo da podstakne ekonomiju koja je na izdisaju.
Paket podrške sastavila je Francuska, koja je insistirala na opipljivim naporima za promenom duboko ukorenjene mreže političara koji koriste milijarde dolara iz državne blagajne kako bi plaćali svoje prijatelje i osigurali glasove.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Međunarodna humanitarna organizacija Amnesti internešenel je objavila da sporna Humanitarna fondacija za Gazu koju podržavaju Izrael i SAD, koristi taktiku izgladnjavanja Palestinaca u Pojasu Gaze.
Od prošle subote, kada je započeo prvi toplotni talas ovog leta u Španiji, zabeležena su 102 smrtna slučaja povezanih sa visokom temperaturom i vrućinama.
Avio-kompanije će biti primorane da otkažu 40 odsto letova sa pariskih aerodroma "Šarl de Gol" i "Orli" u petak, na dan uoči početka letnjih odmora, zbog štrajka kontrolora letenja.
Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i zvanično je prestala sa radom, pošto je američki predsednik Donald Tramp postepeno ukidao programe zbog navodnog rasipništva, prenosi BBC.
Više od 130.000 ljudi prijavilo se za kolektivnu tužbu protiv kompanije Buking pošto smatraju da je ova platforma veštački podizala cene smeštaja, saopštilo je Udruženje potrošača Holandije.
Četiri departmana u Francuskoj i dalje su u stanju crvene pripravnosti zbog ekstremnih vrućina, što znači da je na snazi "apsolutna budnost", saopštila je francuska meteorološka služba Meteo-Frans.
Gornji dom holandskog parlamenta, Senat, izglasao je zabranu upotrebe vatrometa i petardi, koja bi trebalo da stupi na snagu na prelazu iz 2026. u 2027. godinu.
Iranski parlament izglasao je zabranu neovlašćene upotrebe telekomunikacione opreme, uključujući Starlink, satelitsku internet uslugu kojom upravlja kompanija SpaceX Ilona Maska.
Funkcioner najveće opozicione političke partije u Gruziji Nika Gvaramija osuđen je danas na osam meseci zatvora uz zabranu obavljanja javne funkcije na dve godine.
Republikanci u Senatu američkog Kongresa na jedvite jade su danas, nakon krupnih izmena i razvlačenja procedure, uspeli da usvoje paket velikih poreskih olakšica i smanjenenja troškova.
Danska je danas zvanično preuzela šestomesečno rotirajuće predsedavanje Savetom Evropske unije, istakavši bezbednost i konkurentnost kao ključne prioritete, preneli su mediji.
Broj žrtava nakon eksplozije i požara u fabrici farmaceutskih proizvoda u južnoj indijskoj državi Telangana porastao je na 36, dok je više desetina ljudi povređeno, saopštile su lokalne vlasti.
Baza talenata Evropske unije, platforma za zapošljavanje koja spaja poslodavce sa sedištem u EU i državljane zemalja koje nisu članice, ušla je u dalje pregovore sa evropskim zakonodavcima.
Evropska komisija će dozvoliti zemljama članicama Evropske unije da od 2036. godine deo svojih klimatskih ciljeva ostvaruju i u siromašnijim zemljama, navodi briselski portal Politiko.
Komentari 1
Student
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar