Najveći protesti u Libanu u poslednjih 14 godina parališu zemlju.
Protestuje se zbog slabe vlade, loših javnih usluga i nadolazećeg ekonomskog kolapsa. Demonstranti su izašli na ulice u urbanim centrima kako bi se suprotstavili državnim zvaničnicima, za koje tvrde da sprečavaju prekopotrebne reforme koje bi išle nauštrb vladajuće klase, te umesto toga pokušavaju da povećaju javne prihode oporezivanjem siromašnih, piše "Gardijan".
Libanska vlada je pod pritiskom dosad neviđenih protesta juče prihvatila niz ambicioznih reformi koje su dugo bile zaustavljene, ali su demonstranti nastavili da iskazuju nezadovoljstvo političkom klasom koju optužuju da je zemlju odvela u propast.
Nakon vanredne sednice vlade premijer Saad Hariri je pred novinarima najavio da će koaliciona vlada doneti "važne i nužne mere". Obećao je "proračun za 2020. bez dodatnih poreza za stanovništvo", smanjenje plate predsednika, bivših predsednika, ministara i poslanika za 50 odsto i nove poreze za banke.
Hariri je najavio i brze mere u borbi protiv korupcije i rekao da podržava zahtev za prevremene parlamentarne izbore koji su postavili demonstranti.
Haririjeve izjave koje su se direktno prenosile na velikim skupovima u središtu Bejruta nisu umirile građane, već ih je desetine hiljada ljudi dočekalo uzvicima "Revolucija, revolucija" i "Narod želi pad režima", što su bili glavni slogani protesta.
Sve je počelo u četvrtak
Nezadovoljstvo je izbilo u četvrtak nakon što su najavljeni novi porezi, među kojima je i šest dolara mesečne takse na aplikaciju WhatsApp, što je bilo ključno za izlazak demonstranata na ulice. Bes je proključao u petak i doveo do pljačke luksuznih prodavnica u Bejrutu i smrtnog stradanja jedne osobe u Tripoliju. Od tada su se protesti transformirali u velika mirna okupljanja, koja nadilaze sektaške i socijalne granice, te rastu u brojnosti i energičnosti, dok se libanske vođe trude da formulišu odgovor.
Libanske zastave dominirale su u nedelju u Bejrutu, a zastave političkih grupa ili milicija uglavnom su izostale, što je na prethodnim protestima bila retkost.
Iako demonstracije nisu retkost u Libanu, toliko ljudi na ulicama u takvom trajanju nije zabeleženo još od Kedarske revolucije 2005. godine, koja je dovela do toga da sirijske snage napuste zemlju nakon 15 godina uplitanja u dešavanja kod suseda. Taj je trenutak trebalo da inicira novu eru upravljanja, u kojoj će lokalni zvaničnici imati više slobode u vođenju nacionalnih poslova. Umesto toga, u svim državnim institucijama učvrstile su se jaka korupcija i nepotizam, a jaz između privilegovane elite i ostatka zemlje se produbio.
Ekonomija blizu propasti
Libanska ekonomija u međuvremenu se približila propasti. Državni dug iznosi 150 odsto BDP-a i nastavlja da raste, rezerve centralne banke pale su prošle godine za 30 odsto, a lokalna valuta poslednjih meseci izgubila je vrednost u odnosu na dolar.
Devalvaciju u odnosu na dolar, ekonomisti i diplomate smatraju presudnom tačkom. Oni su pozvali libanske vođe da sprovedu duboke strukturalne reforme kako bi oslobodili prihode i omogućili 11 milijardi dolara povoljnih zajmova i nepovratnih sredstava, što bi moglo da podstakne ekonomiju koja je na izdisaju.
Paket podrške sastavila je Francuska, koja je insistirala na opipljivim naporima za promenom duboko ukorenjene mreže političara koji koriste milijarde dolara iz državne blagajne kako bi plaćali svoje prijatelje i osigurali glasove.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
U Portugalu se danas očekuju poremećaji u saobraćaju, letovima, školama, bolnicama i drugim javnim službama, jer su dva glavna sindikalna saveza, CGTP i UGT, organizovala generalni štrajk zbog predložene reforme rada.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je pokretanje novog, ekskluzivnog imigracionog programa, koji nudi direktan put do državljanstva za sve kvalifikovane i proverene osobe preko tzv. zlatne kartice.
Četvorici Avganistanaca je naređeno da se jave odeljenju talibanske vlade za poroke i vrline zbog oblačenja u kostime inspirisane TV serijom "Peaky Blinders".
Troje ljudi je uhapšeno, a imovina ukupne vrednosti više od pet miliona evra je zaplenjena u akciji policija više evropskih zemalja, uz podršku Evropola, protiv pripadnika tzv. Balkanskog kartela.
Demokratije moraju biti spremne da se bore za slobodu da bi preživele, navela je ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za mir Venecuelanka Marija Korina Mačado.
Predsednik SAD Donald Tramp planira da uvede obavezu za sve strane turiste, da prilikom ulaska u SAD dostave podatke o svojim nalozima na društvenim mrežama za poslednjih pet godina.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić reagovao je na izjavu predsednika Srbije Aleksandra Vučića da će predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen predložiti da ceo Zapadni Balkan uđe u EU zajedno.
Hrvatski sabor razmatra Zakon o naplati putarine kojim se od 1. marta 2027. uvodi elektronska naplata putarine bez zaustavljanja vozila, zasnovana na ENC uređaju i automatskom očitavanju registarskih tablica kamerama.
Ruski vojno-transportni avion An-22 srušio se danas u Ivanovskoj oblasti, više od 200 kilometara severoistočno od Moskve, saopštile su tamošnje vlasti i dodale da su svi u letelici poginuli.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine (BiH) danas je doneo privremenu meru kojom je stavio van snage Zakon o finansiranju političkih organizacija, koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila u maju ove godine.
Najmanje 13 zatvorenika pronađeno je mrtvo u nedelju u južnom ekvadorskom zatvoru koji je poslednjih meseci pogođen nasiljem, saopštila je u ponedeljak zatvorska služba SNAI.
Dok hiljade poljoprivrednika u Grčkoj već danima blokiraju puteve traktorima tražeći finansijsku pomoć države, tužilac Vrhovnog suda izdao je nalog da se po službenoj dužnosti preduzmu mere za prekidanje protesta.
Prvi u godišnjem rangiranju 28 najmoćnijih ljudi u evropskoj politici briselskog Politika je američki predsednik Donald Tramp koga su nazvali "Transatlantski udarni talas".
Zemlje Evropske unije će morati pojedinačno da obezbede milijarde evra da bi garantovale zajmove za Ukrajinu u iznosu do 210 milijardi evra, pri čemu se očekuje da Nemačka pokrije do 52 milijarde evra.
Komentari 1
Student
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar