Najveći protesti u Libanu u poslednjih 14 godina parališu zemlju.
Protestuje se zbog slabe vlade, loših javnih usluga i nadolazećeg ekonomskog kolapsa. Demonstranti su izašli na ulice u urbanim centrima kako bi se suprotstavili državnim zvaničnicima, za koje tvrde da sprečavaju prekopotrebne reforme koje bi išle nauštrb vladajuće klase, te umesto toga pokušavaju da povećaju javne prihode oporezivanjem siromašnih, piše "Gardijan".
Libanska vlada je pod pritiskom dosad neviđenih protesta juče prihvatila niz ambicioznih reformi koje su dugo bile zaustavljene, ali su demonstranti nastavili da iskazuju nezadovoljstvo političkom klasom koju optužuju da je zemlju odvela u propast.
Nakon vanredne sednice vlade premijer Saad Hariri je pred novinarima najavio da će koaliciona vlada doneti "važne i nužne mere". Obećao je "proračun za 2020. bez dodatnih poreza za stanovništvo", smanjenje plate predsednika, bivših predsednika, ministara i poslanika za 50 odsto i nove poreze za banke.
Hariri je najavio i brze mere u borbi protiv korupcije i rekao da podržava zahtev za prevremene parlamentarne izbore koji su postavili demonstranti.
Haririjeve izjave koje su se direktno prenosile na velikim skupovima u središtu Bejruta nisu umirile građane, već ih je desetine hiljada ljudi dočekalo uzvicima "Revolucija, revolucija" i "Narod želi pad režima", što su bili glavni slogani protesta.
Sve je počelo u četvrtak
Nezadovoljstvo je izbilo u četvrtak nakon što su najavljeni novi porezi, među kojima je i šest dolara mesečne takse na aplikaciju WhatsApp, što je bilo ključno za izlazak demonstranata na ulice. Bes je proključao u petak i doveo do pljačke luksuznih prodavnica u Bejrutu i smrtnog stradanja jedne osobe u Tripoliju. Od tada su se protesti transformirali u velika mirna okupljanja, koja nadilaze sektaške i socijalne granice, te rastu u brojnosti i energičnosti, dok se libanske vođe trude da formulišu odgovor.
Libanske zastave dominirale su u nedelju u Bejrutu, a zastave političkih grupa ili milicija uglavnom su izostale, što je na prethodnim protestima bila retkost.
Iako demonstracije nisu retkost u Libanu, toliko ljudi na ulicama u takvom trajanju nije zabeleženo još od Kedarske revolucije 2005. godine, koja je dovela do toga da sirijske snage napuste zemlju nakon 15 godina uplitanja u dešavanja kod suseda. Taj je trenutak trebalo da inicira novu eru upravljanja, u kojoj će lokalni zvaničnici imati više slobode u vođenju nacionalnih poslova. Umesto toga, u svim državnim institucijama učvrstile su se jaka korupcija i nepotizam, a jaz između privilegovane elite i ostatka zemlje se produbio.
Ekonomija blizu propasti
Libanska ekonomija u međuvremenu se približila propasti. Državni dug iznosi 150 odsto BDP-a i nastavlja da raste, rezerve centralne banke pale su prošle godine za 30 odsto, a lokalna valuta poslednjih meseci izgubila je vrednost u odnosu na dolar.
Devalvaciju u odnosu na dolar, ekonomisti i diplomate smatraju presudnom tačkom. Oni su pozvali libanske vođe da sprovedu duboke strukturalne reforme kako bi oslobodili prihode i omogućili 11 milijardi dolara povoljnih zajmova i nepovratnih sredstava, što bi moglo da podstakne ekonomiju koja je na izdisaju.
Paket podrške sastavila je Francuska, koja je insistirala na opipljivim naporima za promenom duboko ukorenjene mreže političara koji koriste milijarde dolara iz državne blagajne kako bi plaćali svoje prijatelje i osigurali glasove.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Albanija je danas otvorila klaster 4 u pristupnim pregovorima s Evropskom unijom, peti za nepunih godinu dana, navodeći da joj je cilj da poslednji klaster otvori do kraja godine.
Nezavisna međunarodna istražna komisija Ujedinjenih nacija (UN) optužila je Izrael da je počinio genocid u Pojasu Gaze od oktobra 2023. godine sa namerom da "uništi" Palestince.
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je naredbu kojom će poslati Nacionalnu gardu i druge savezne snage u Memfis, u američkoj saveznoj državi Tenesi, kako bi se suzbio kriminal.
Osumnjičeni za ubistvo Čarlija Kirka u američkoj saveznoj državi Juti, Tajler Robinson, pre nego što je došlo do pucnjave porukama je navodno javio da namerava da ubije Kirka.
Magistralni put Cetinje - Budva ponovo je otvoren za saobraćaj, nakon što je završeno uklanjanje odrona u mestu Obzovica, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
Dvojica muškaraca osuđena su u Zambiji na dve godine zatvora s teškim radom zbog planiranja da upotrebom magije ubiju predsednika te zemlje Hakaindea Hičilemu.
Lider vladajuće koalicije u Republici Srpskoj Milorad Dodik izjavio je, na proslavi Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, da Bosna i Hercegovina (BiH) nije budućnost srpskog naroda u toj zemlji.
Irski MMA borac Konor Mekgregor objavio je da odustaje od kandidature na predsedničkim izborima zakazanim za oktobar, nakon što je ranije javno razmatrao učešće.
Voditelj emisije "Fox&Friends" Brajan Kilmid uputio je izvinjenje zbog izjave da bi trebalo ubiti beskućnike koji pate od mentalnih bolesti, rekavši da je taj komentar bio "izuzetno bezosećajan".
Pijani 24-godišnjak popeo se na 50 metara visok krov crkve u južnonemačkom gradu Landshutu kako bi napravio fotografiju mobilnim telefonom, što je izazvalo veliku hitnu intervenciju.
Najmanje 50.000 ljudi učestvovalo je u demonstracijama glavne turske opozicione stranke CHP u Ankari uoči mogućeg sudskog smenjivanja rukovodstva stranke, saopštili su organizatori.
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas izjavila je da upad ruskih dronova u rumunski vazdušni prostor predstavlja "neprihvatljivo kršenje suvereniteta države članice EU".
Lični podaci više od milion građana Švedske objavljeni su na darknetu, izjavio je ekspert za sajber bezbednost, Karl Emil Nika, prenose švedski mediji.
Ukrajina je odgovorna za dve sabotaže na ruskoj železničkoj mreži, u kojima su poginule najmanje tri osobe, saznaje agencija Frans pres iz izvora u ukrajinskoj vojnoj obaveštajnoj službi.
Komentari 1
Student
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar