Najveći protesti u Libanu u poslednjih 14 godina parališu zemlju.
Protestuje se zbog slabe vlade, loših javnih usluga i nadolazećeg ekonomskog kolapsa. Demonstranti su izašli na ulice u urbanim centrima kako bi se suprotstavili državnim zvaničnicima, za koje tvrde da sprečavaju prekopotrebne reforme koje bi išle nauštrb vladajuće klase, te umesto toga pokušavaju da povećaju javne prihode oporezivanjem siromašnih, piše "Gardijan".
Libanska vlada je pod pritiskom dosad neviđenih protesta juče prihvatila niz ambicioznih reformi koje su dugo bile zaustavljene, ali su demonstranti nastavili da iskazuju nezadovoljstvo političkom klasom koju optužuju da je zemlju odvela u propast.
Nakon vanredne sednice vlade premijer Saad Hariri je pred novinarima najavio da će koaliciona vlada doneti "važne i nužne mere". Obećao je "proračun za 2020. bez dodatnih poreza za stanovništvo", smanjenje plate predsednika, bivših predsednika, ministara i poslanika za 50 odsto i nove poreze za banke.
Hariri je najavio i brze mere u borbi protiv korupcije i rekao da podržava zahtev za prevremene parlamentarne izbore koji su postavili demonstranti.
Haririjeve izjave koje su se direktno prenosile na velikim skupovima u središtu Bejruta nisu umirile građane, već ih je desetine hiljada ljudi dočekalo uzvicima "Revolucija, revolucija" i "Narod želi pad režima", što su bili glavni slogani protesta.
Sve je počelo u četvrtak
Nezadovoljstvo je izbilo u četvrtak nakon što su najavljeni novi porezi, među kojima je i šest dolara mesečne takse na aplikaciju WhatsApp, što je bilo ključno za izlazak demonstranata na ulice. Bes je proključao u petak i doveo do pljačke luksuznih prodavnica u Bejrutu i smrtnog stradanja jedne osobe u Tripoliju. Od tada su se protesti transformirali u velika mirna okupljanja, koja nadilaze sektaške i socijalne granice, te rastu u brojnosti i energičnosti, dok se libanske vođe trude da formulišu odgovor.
Libanske zastave dominirale su u nedelju u Bejrutu, a zastave političkih grupa ili milicija uglavnom su izostale, što je na prethodnim protestima bila retkost.
Iako demonstracije nisu retkost u Libanu, toliko ljudi na ulicama u takvom trajanju nije zabeleženo još od Kedarske revolucije 2005. godine, koja je dovela do toga da sirijske snage napuste zemlju nakon 15 godina uplitanja u dešavanja kod suseda. Taj je trenutak trebalo da inicira novu eru upravljanja, u kojoj će lokalni zvaničnici imati više slobode u vođenju nacionalnih poslova. Umesto toga, u svim državnim institucijama učvrstile su se jaka korupcija i nepotizam, a jaz između privilegovane elite i ostatka zemlje se produbio.
Ekonomija blizu propasti
Libanska ekonomija u međuvremenu se približila propasti. Državni dug iznosi 150 odsto BDP-a i nastavlja da raste, rezerve centralne banke pale su prošle godine za 30 odsto, a lokalna valuta poslednjih meseci izgubila je vrednost u odnosu na dolar.
Devalvaciju u odnosu na dolar, ekonomisti i diplomate smatraju presudnom tačkom. Oni su pozvali libanske vođe da sprovedu duboke strukturalne reforme kako bi oslobodili prihode i omogućili 11 milijardi dolara povoljnih zajmova i nepovratnih sredstava, što bi moglo da podstakne ekonomiju koja je na izdisaju.
Paket podrške sastavila je Francuska, koja je insistirala na opipljivim naporima za promenom duboko ukorenjene mreže političara koji koriste milijarde dolara iz državne blagajne kako bi plaćali svoje prijatelje i osigurali glasove.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Sekretar Nacionalnog saveta za bezbednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov saopštio je danas da su ukrajinske jedinice za presretanje dronova raspoređene u pet zemalja na Bliskom istoku.
Koordinator Konzorcijuma "Logistika BiH" Marko Ivanović izjavio je danas da prevoznici prilikom protesta planiranih za ponedeljak, 23. marta, neće dozvoljavati prolazak cisterni sa gorivom preko granice.
Uprava policije Crne Gore nije dozvolila Udruženju prevoznika novi protest kojim su nameravali da blokiraju granične prelaze Dračenovac i Kula od 23. marta do 23. aprila.
Francuska Ratna mornarica presrela je i ukrcala se na tanker u Sredozemnom moru za koji predsednik Emanuel Makron tvrdi da je povezan sa ruskom flotom koja ilegalno prevozi naftu kršeći sankcije uvedene Moskvi.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da će Evropska unija pronaći način da Ukrajini isplati obećanih 90 milijardi evra kredita uprkos protivljenju Mađarske.
Mađarske organizacije za ljudska prava izrazile su zabrinutost zbog imenovanja bivše prevoditeljke Vladimira Putina na važnu funkciju u međunarodnoj misiji za posmatranje izbora.
Šef poljske diplomatije Radoslav Šikorski ocenio je da saveznici plaćaju sve veću cenu za garancije bezbednosti od SAD zbog tzv. "šrinkflacije" - principa u prodaji da pakovanja budu sve manja dok cena ostaje ista.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko je danas naredio oslobađanje 250 političkih zatvorenika što je najveći broj do sada, po dogovoru s Vašingtonom koji je Belorusiji ukinuo neke od sankcija.
Centar za sigurnosne studije (CSS) Bosne i Hercegovine (BiH) objavio je kraću analizu poslednjih aktuelnosti u odnosima Srbije i Hrvatske, ističući da su te dve zemlje ponovo iskoristile BiH za vlastiti obračun.
Stručnjaci iz EU stigli su u Ukrajinu da procene stanje naftovoda Družba, prenosi danas Rojters pozivajući se na saopštenje ukrajinske državne energetske kompanije Naftogaz.
Izrael je saopštio da zabranjuje isporuke pomoći Dečijeg fonda Ujedinjenih nacija (UNICEF) u Pojas Gaze, jer su u najnovijoj pošiljci iz Egipta pronađeni duvan i nikotinski proizvodi.
Američki Stejt department saopštiio je da dodaje još 12 zemalja na spisak država čiji državljani moraju da obezbede kauciju od 15.000 dolara da bi aplicirali za američke vize.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je danas da će se Ukrajina zbog rata na Bliskom istoku suočiti sa nedostatkom raketa koje koristi u borbi protiv Rusije.
Komentari 1
Student
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar