Najveći protesti u Libanu u poslednjih 14 godina parališu zemlju.
Protestuje se zbog slabe vlade, loših javnih usluga i nadolazećeg ekonomskog kolapsa. Demonstranti su izašli na ulice u urbanim centrima kako bi se suprotstavili državnim zvaničnicima, za koje tvrde da sprečavaju prekopotrebne reforme koje bi išle nauštrb vladajuće klase, te umesto toga pokušavaju da povećaju javne prihode oporezivanjem siromašnih, piše "Gardijan".
Libanska vlada je pod pritiskom dosad neviđenih protesta juče prihvatila niz ambicioznih reformi koje su dugo bile zaustavljene, ali su demonstranti nastavili da iskazuju nezadovoljstvo političkom klasom koju optužuju da je zemlju odvela u propast.
Nakon vanredne sednice vlade premijer Saad Hariri je pred novinarima najavio da će koaliciona vlada doneti "važne i nužne mere". Obećao je "proračun za 2020. bez dodatnih poreza za stanovništvo", smanjenje plate predsednika, bivših predsednika, ministara i poslanika za 50 odsto i nove poreze za banke.
Hariri je najavio i brze mere u borbi protiv korupcije i rekao da podržava zahtev za prevremene parlamentarne izbore koji su postavili demonstranti.
Haririjeve izjave koje su se direktno prenosile na velikim skupovima u središtu Bejruta nisu umirile građane, već ih je desetine hiljada ljudi dočekalo uzvicima "Revolucija, revolucija" i "Narod želi pad režima", što su bili glavni slogani protesta.
Sve je počelo u četvrtak
Nezadovoljstvo je izbilo u četvrtak nakon što su najavljeni novi porezi, među kojima je i šest dolara mesečne takse na aplikaciju WhatsApp, što je bilo ključno za izlazak demonstranata na ulice. Bes je proključao u petak i doveo do pljačke luksuznih prodavnica u Bejrutu i smrtnog stradanja jedne osobe u Tripoliju. Od tada su se protesti transformirali u velika mirna okupljanja, koja nadilaze sektaške i socijalne granice, te rastu u brojnosti i energičnosti, dok se libanske vođe trude da formulišu odgovor.
Libanske zastave dominirale su u nedelju u Bejrutu, a zastave političkih grupa ili milicija uglavnom su izostale, što je na prethodnim protestima bila retkost.
Iako demonstracije nisu retkost u Libanu, toliko ljudi na ulicama u takvom trajanju nije zabeleženo još od Kedarske revolucije 2005. godine, koja je dovela do toga da sirijske snage napuste zemlju nakon 15 godina uplitanja u dešavanja kod suseda. Taj je trenutak trebalo da inicira novu eru upravljanja, u kojoj će lokalni zvaničnici imati više slobode u vođenju nacionalnih poslova. Umesto toga, u svim državnim institucijama učvrstile su se jaka korupcija i nepotizam, a jaz između privilegovane elite i ostatka zemlje se produbio.
Ekonomija blizu propasti
Libanska ekonomija u međuvremenu se približila propasti. Državni dug iznosi 150 odsto BDP-a i nastavlja da raste, rezerve centralne banke pale su prošle godine za 30 odsto, a lokalna valuta poslednjih meseci izgubila je vrednost u odnosu na dolar.
Devalvaciju u odnosu na dolar, ekonomisti i diplomate smatraju presudnom tačkom. Oni su pozvali libanske vođe da sprovedu duboke strukturalne reforme kako bi oslobodili prihode i omogućili 11 milijardi dolara povoljnih zajmova i nepovratnih sredstava, što bi moglo da podstakne ekonomiju koja je na izdisaju.
Paket podrške sastavila je Francuska, koja je insistirala na opipljivim naporima za promenom duboko ukorenjene mreže političara koji koriste milijarde dolara iz državne blagajne kako bi plaćali svoje prijatelje i osigurali glasove.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Poglavar Rimokatoličke crkve, papa Franja, osetljiv na zatvorski svet, oprao je danas noge 12 žena u zatvoru u Rimu, obredom obeležavanja Velikog četvrtka koji prethodi Uskrsu.
Savetnik Bele kuće za državnu bezbednost, kontra-admiral Džon Kirbi izjavio je danas da su SAD poslale ruskim bezbednosnim službama pisano upozorenje na napad ekstremista.
Ruska agencija za nadzor komunikacija Roskomnadzor ograničila je pristup 11 kanala platforme Telegram zbog "terorističkog sadržaja" u poslednja dva dana, prenela je danas agencija RIA.
Rusija nema pretenzije ni na jednu zemlju NATO-a i neće napasti Poljsku, baltičke zemlje niti Češku, ali ako Zapad isporuči Ukrajini lovce F-16, ruske snage će ih obarati.
Banke u Federaciji Bosne i Hercegovine blokirale su račune osobama iz tog bh. entiteta koje su SAD stavile na američku crnu listu, objavio je sarajevski Avaz.
Indonežanski parlament odredio je danas poseban status glavnog grada Džakarte, zadržavajući metropolu kao ekonomski centar države, dok se planira preseljenje prestonice na ostrvo Borneo.
U svetu je 2022. godine bačeno oko 19 odsto globalno proizvedene hrane ili oko 1,05 milijardi metričkih tona, dok je istovremeno 783 miliona ljudi širom sveta suočeno sa hroničnom glađu.
U Kanadi je prošle godine povećan broj stanovnika za 3,2 odsto u odnosu na 2022. godinu, čime je ta zemlja zabeležila najbrži rast stanovništva od 1957. godine.
SAD su danas uvele sankcije portalu vesti "Gaza Now" i njegovom osnivaču Mustafi Ajašu zbog navodnog pružanja podrške palestinskom islamističkom Hamasu protiv kojeg ratuje Izrael.
Sud u Tunisu osudio je četiri osobe na smrt, a dve na kaznu doživotnog zatvora zbog ubistva levičarskog političara 2013. godine, saopštilo je danas državno tužilaštvo.
Nekoliko osoba je poginulo, a više je povređeno u sudaru autobusa na auto-putu u blizini grada Lajpciga u istočnoj Nemačkoj, saopštila je tamošnja policija.
Spasilačke ekipe obustavile su potragu za šest ljudi koji su nestali nakon rušenja mosta u Baltimoru, pošto se pretpostavlja da su mrtvi, saopštile su lokalne vlasti.
U test koji se polaže uz zahtev za prijem u nemačko državljanstvo ubačena su pitanja koja bi trebalo da ukažu na istorijsku odgovornost Nemačke prema Jevrejima i državi Izrael.
Italijanske vlasti saopštile su danas da će na Siciliji i u regionu Napulja proširiti program oduzimanja dece od roditelja mafijaša, kako ona ne bi krenula njihovim kriminalnim stopama.
Šest radnika se vode kao nestali nakon rušenja mosta u Baltimoru, a pretpostavlja se da su poginuli, rekao je izvršni direktor kompanije koja je zapošljavala građevinske radnike angažovane na mostu.
Prekršajni sud u Podgorici je potvrdio obustavljanje postupka protiv istoričara i profesora Fakulteta za crnogorski jezik Bobana Batrićevića, shodno obavezujućem uputstvu Višeg državnog tužilastva.
Komentari 1
Student
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar